Reakcije na paket reformi koje je predstavio turski premijer Recep Tayyip Erdogan ne prestaju, pa je ekipa Al Jazeere razgovarala sa predstavnicima dvije grupe koje su najviše očekivale ove promjene – ženama i Kurdima.
Iako Kemala Pašu mnogi zovu ocem moderne Turske, reporter Al Jazeere Vladimir Bobetić javlja kako ima i onih koji smatraju da je stvorio državu koja nije jednaka za sve.
Sevgi Yucel je zamjenica direktora u jednoj istanbulskoj školi i tvrdi da su žene poput nje trpjele zbog zabrane pokrivanja kose – nisu mogle da se školuju u državnim školama i univerzitetima, niti da rade u državnim službama.
Da bi dobila posao nosila je periku umjesto marame, dok je inspekcija ministarstva nije otkrila i pokušala da je prisili na skidanje perike.
„Jednostavno vas natjeraju da se osjećate kao da činite najgoru stvar na svijetu. Da smo ubice, ne bi se tako odnosili prema nama. Čak i kriminalci imaju neka prava, ali inspektori su mislili da mi nemamo nikakva prava i da nas mogu ponižavati“, priča Sevgi Yucel.
Poslije decenija diskriminacije, kaže da još uvijek ne vjeruje kako je zabrana nošenja marama ukinuta, te da nije toliko problem u zabranama, koliko u odnosu ljudi.
„Imam gorak okus sreće. Zbog svega što smo prošli, učinilo nas je da budemo oprezne i da ne možemo uživati u ovom trenutku“, dodaje Sevgi Yucel.
Kurdi još uvijek nezadovoljni
Nedavno predstavljenim paketom demokratizacije nezadovoljni su i Kurdi.
Sedat Yilmaz, urednik lokalnog kurdskog lista Ozgur Gundem koji izlazi na turskom, kaže da uvođenje fakultativnog učenja kurdskog jezika u privatnim školama ne znači ništa, jer 90 posto Kurda ne može sebi da priušti školovanje u privatnim školama.
„Dozvoliti učenje kurdskog samo u privatnim školama znači nastavak politike asimilacije. Osim toga, postoji i skrivena agenda iza svega. Privatne škole su za ljude koji imaju novca, a 90 posto Kurda su siromašni i taj novac nemaju, jer ih država drži u siromaštvu“, upozorava Sedat Yilmaz.
U prostorijama redakcije u kojoj radi nalazi se i plakat sa slikama 36 ubijenih novinara lista Ozgur Gundem, njih još 60 nalazi se u zatvoru, a neki i poslije više godina još uvijek čekaju podizanje optužnice.
„I dalje postoje prijetnje, ali okolnosti su se promijenile. Više nas ne uništavaju fizički, ne ubijaju nas. Teško je predvidjeti šta će se dogoditi sa kurdskim novinarima. Činjenica da još uvijek postojimo i objavljujemo novine, naš je glavni sistem odbrane“, ohrabren je Sedat Yilmaz.
Prije dva dana predstavljeni paket reformi analitičari su ocijenili kao korak u pravom smjeru, ali ne i dovoljan, dok je sâm premijer Erdogan rekao da je to samo početak procesa demokratizacije društva.
„Aktuelna vlada zadala je sebi ambiciozan zadatak: da sprovede opsežne mere demokratizacije društva do 2023.godine, kada će turska proslaviti 100 godina od osnivanja republike. Da li će AK partija tada biti na vlasti, znaćemo posle parlamentarnih izbora 2015. godine, mada će prvi test za Erdoganovu vladu biti lokalni izbori zakazani za mart naredne godine“, zaključuje Al Jazeerin Vladimir Bobetić u priči iz Istanbula.
(AJ Balkans)
