Historija islama

Najznačajnije znamenitosti Mekke (2. dio)

936views

Priredio: Mithad R. Ćeman, student Medinskog univerziteta
U prošlom tekstu naveli smo i pojasnili vrijednosti i znamenitosti Kabe i njenih sastavnih dijelova, a u ovom nastavku slijedi pojašnjenje znamenitosti ostatka Mekke, i za koje postoje šerijatski tekstovi. 8. Mekkanski harem: a) To je prvi mesdžid izgrađen na Zemlji, i on je najveličanstveniji i najsvetiji mesdžid. Od Ebu Zerra, radijallahu anhu, prenosi se da je upitao Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji je mesdžid prvi sagrađen na Zemlji, pa je odgovorio: ’’El-Mesdžidul-haram.“ Zatim je upitao o mesdžidu izgrađenom poslije njega, pa je odgovorio: ’’El-Mesdžidul-Aksa“, pa je upitao o vremenskom razdoblju gradnje između njih, na šta je dobio odgovor: ’’Četrdeset godina.“ (Zabilježili El-Buhari i Muslim)

b) Vrijednost namaza u Mesdžidul-haramu je poput sto hiljada namaza u drugim mesdžidima. Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ’’Namaz u ovom mom mesdžidu vredniji je od hiljadu namaza obavljenih u drugim mesdžidima, izuzev El-Mesdžidul-harama (u Mekki).“ (Zabilježili El-Buhari, br. 1190; Muslim, br. 1394) Također Abdullah b. Ez-Zubejr, radijallahu anhuma, kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ’’Namaz u ovom mom mesdžidu vredniji je od hiljadu namaza obavljenih u drugim mesdžidima, izuzev El-Mesdžidul-Harama, a namaz u El-Mesdžidul-haramu vredniji je od hiljadu namaza obavljenih u ovom“, tj. u Poslanikovom mesdžidu. (Zabilježili Ahmed, El-Buhari u svom Tarihu, Et-Tirmizi u ’Ilelu i drugi)

c) Na klanjače u El-Mesdžidul-haramu spušta se posebna milost. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ’’Svakog dana i večeri Uzvišeni Allah spušta na ovaj Hram sto dvadeset milosti, od toga je šezdeset za one koji tavafe, četrdeset za one koji klanjaju, a dvadeset za one koji gledaju (Kabu).“ (Zabilježili El-Ezreki, Ibn Hibban i Ibnul-Dževzi)

d) Za mujezine El-Mesdžidul-Harama propisana je posebna nagrada. Džabir b. Abdullah kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan o tome ko će prvi ući u Džennet, pa je rekao: ’’Vjerovjesnici, šehidi, mujezini, mujezini Kabe i mujezini Bejtul-Makdisa i mujezini moga mesdžida, a zatim ostali ljudi u zavisnosti od veličine djela.“ (Zabilježili El-Buhari u svom Tarihu, Ibn Hibban, Ibnul-Dževzi i drugi)

e) On je jedan od tri mesdžida za koje je vezan poseban propis i nagrada itikafa. Huzejfe, radijallahu anhu, kaže da je čuo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: ’’Nema itikafa izuzev u tri mesdžida: El-Mesdžidul-haramu, Poslanikovom mesdžidu i mesdžidu Bejtul-Makdis.“ (Zabilježio Et-Tahavi)

f) On je jedan od tri mesdžida radi kojih je dozvoljeno krenuti na posebno putovanje s ciljem ibadeta u njima. Ebu Seid El-Hudri, radijallahu anhu, kaže da je čuo Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: “Ne krećite na putovanje (radi ibadeta) izuzev radi tri mesdžida: El-Mesdžidul-harama (u Mekki), El-Mesdžidul-Aksa (u Kudsu) i ovog mog mesdžida (u Medini).” (Zabilježili El-Buhari, Muslim, Et-Tirmizi, Ahmed i drugi)

9. Zemzem bunar

Zemzem je naziv za bunar koji se nalazi u El-Mesdžidul-Haramu i udaljen je osamnaest metara od Mekamu Ibrahima. Ibn Kutejbe, u knjizi Garibul-hadis (2/502), objasnio da se riječ zemzem ne koristi ni za šta drugo osim za zvuk vode kada se tek pojavi.

Mekka, prije nego što je Ibrahim halil, alejhis-selam, učinio hidžru, nije imala bašči niti bilo kakvog izvora, međutim onda kada je Allah odlučio da je učini centralnim mjestom za ibadet, naredio je Ibrahimu, alejhis-selam, da preseli sa svojim novorođenim sinom Ismailom i svojom ženom Hadžerom do naređenog mjesta, gdje ih je nastanio u tamošnjoj dolini. Potom je Ibrahim otišao od njih ostavljajući im neznatne zalihe vode koje su brzo potrošene. Kada je Ismail ožednio, Hadžera je pošla je u potragu za vodom, ali nije uspjela naći ništa. Nakon toga Allah je poslao meleka Džibrila, alejhis-selam, koji je iskopao bunar Zemzem. Iskopavanje bunara Zemzem bilo je ključni događaj da Mekka postane nastanjeno mjesto i da se u njoj razvije život. Inače, kompletan događaj zabilježio je El-Buhari u svom Sahihu. Vrijednosti Zemzema su vrijednosti:

a) Najbolja voda koja postoji na zemaljskoj kugli je voda zemzem i njen bunar je najbolji bunar. Ibn Abbas, radijallahu anhuma, kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ’’Najbolja voda na Zemlji je voda zemzem, u njoj je hrana koja zasićuje i lijek od bolesti.“ (Zabilježili Muhammed b. Ishak el-Fakehi, Et-Taberani i drugi, vjerodostojnim ga je ocijenio šejh El-Albani, rhm.)

b) Džibril, alejhis-selam, zemzemom je oprao prsa Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pošto ih je rascijepio, otvorio. Od stvari koje ukazuju da ova voda ima posebnu vrijednost jeste i to da je Uzvišeni Allah odabrao da se njom operu grudi, prsa Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prije događaja El-Isra’ i El-Miradža, tj. prije njegova uzdignuća na nebo. Ebu Zerr, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Otvorio se moj krov dok sam bio u Mekki, pa je sišao Džibril, alejhis-selam, otvorio moje grudi, a potom ih je oprao zemzem vodom, zatim je došao sa posudom od zlata, ispunjenom mudrošću i imanom, pa je to izlio u moje grudi, zatim ih zatvorio, a onda me uzeo za ruku i popeo se na dunjalučko nebo…”” (Zabilježio El-Buhari)

c) Voda zemzem je za ono zbog čega se pije. Voda zemzem je lijek i donosi korist u zavisnosti od nijjeta i namjere zbog koje se pije. Prenosi se da je Mudžahid rekao: “Voda zemzem je za ono zbog čega se pije: ako je piješ kao lijek – izliječit će te Allah, ako je piješ radi žeđi – utolit će je Allah, ako je piješ radi gladi – zasitit će te Allah. Ona je (hezmetun) udubljenje koje je napravio Džibril, alejhis-selam, svojim petama, i ona je Allahovo piće Ismailu, alejhis-selam.” (Zabilježio El-Ezreki u knjizi Ahbaru Mekka, 2/50)

d) Ona je blagoslovljena, hrana je za gladnog i lijek za bolesnog. Zemzem je dobra i berićetna hrana i učinkovit lijek, sa Allahovom dozvolom. Bilježi Muslim u svom Sahihu da je Ebu Zerr, radijallahu anhu, mjesec dana boravio u El-Mesdžidul-Haramu te je, nemajući nikakve hrane, pio samo vodu zemzem od koje je čak dobio na težini.

e) Propisano je piti zemzem-vodu sve do zasićenja. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Doista je pokazatelj i razlika između nas i munafika to što oni ne piju zemzem u velikim količinama.” (Zabilježili Ibn Madže, El-Hakim, El-Bejheki, Et-Tajalusi i drugi) Šejh Muhammed b. Usejmin, rhm., rekao je: “Ovo iz razloga što ukus zemzem vode nije u potpunosti pitak već se u određenoj mjeri osjeti slanost, tako da se čovjek vjernik ne zasićuje ovom vodom izuzev radi vjerovanja u njen berićet tako da to zasićivanje biva dokaz njegova imana.” (Eš-Šerhul-mumti’a, 7/379)

10. Safa i Merva
Rekao je Uzvišeni Allah: “Safa i Merva su Allahova časna mjesta, zato onaj koji Kabu hodočasti ili ’umru obavi ne čini nikakav prestup ako krene oko njih. A onaj koji drage volje učini kakvo dobro djelo – pa, Allah je doista blagodaran i sve zna.” (El-Bekare, 158.)
Jedan od najvećih ibadeta i jedan od temelja islama jeste hadždž i obilazak Bejtullahil-harama. Taj čin za sobom donosi ogromnu nagradu koju priželjkuje svaki vjernik, a to je oprost grijeha i vraćanje u stanje poput stanja novorođenčeta, šansa da se počne iznova sa novom stranicom svog života. Ta stvar se ne može ostvariti, niti hadždž biva primljen bez obavljanja njegovih ruknova među kojima je i tavaf iza kojeg slijedi s’aj, tj. hodanje između Safe i Merve. Sama ova činjenica kazuje kolika je vrijednost i značaj ova dva brda za muslimane uopćeno, a za hadždžije posebno. Kao i većina ostalih znamenitosti Mekke, tako je i početak Safe i Merve vezan za Ibrahimovu porodicu i za događaj kada je Ibrahim, po Allahovoj naredbi, ostavio svoju ženu Hadžeru i novorođenog sina Ismaila, alejhis-selam, u neplodnoj i nenaseljenoj dolini. Kada su zalihe ostavljene hrane i pića nestale i kada je mali Ismail ožednio, njegova majka Hadžera ustala je i otišla do najbližeg brda kako bi sa njega pogledala da li ima nekoga ili nečega u blizini. Kada tu nije našla ništa, otišla je do sljedećeg brda u blizini, zatim se vratila na prethodno, ponavljajući to kruženje sedam puta nadajući se da će ugledati spas za sebe i svog sina. Zbog ovog njenog postupka ostao je propis do Sudnjega dana da se s’aj čini između Safe i Merve. Kada je Hadžera završila sa sedmim krugom, začula je zvuk nadolazeće vode, zvuk zemzema. (Zabilježio El-Buhari)

11. Mina
Među cijenjenim mjestima El-Beledul-harama i onoga oko nje, koje je propisano obilaziti i za koje su vezani obredi hadždža jesu Mina, Muzdelifa i Arefat i mnogobrojni su šerijatski tekstovi koji govore o ovim mjestima i propisima vezanih za njih. Neke od vrijednosti Mine su:

a) Mina je mjesto na kojem se mora boraviti tokom obreda hadždža i to spada u njegove vadžibe. Sljedeći ajeti govore nam o Mini i njenoj važnosti: “I spominjite Allaha u određenim danima. A ni onome ko požuri i ostane samo dva dana nije grijeh; a neće se ogriješiti ni onaj koji se dulje zadrži, samo ako se grijeha kloni.” (El-Bekare, 203.) “I oglasi ljudima hadždž! – dolazit će ti pješke i na kamilama iznurenim; dolazit će iz mjesta dalekih, da bi koristi imali i da bi u određene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali.” (El-Hadždž, 27.-28.) Pod izrazom “…određeni dani” misli se na dane boravka na Mini tokom obreda hadždža, dani et-tešrika. El-Kurtubi rekao je: “Ne postoji razilaženje među učenjacima da se pod određenim danima spomenutim u ajetu misli na dane Mine i dane et-tešrika…” (El-Džami’ lil-ehkamil-Kur’an, 2/3)

b) Na Mini se nalaze džemreta, označen prostor na kojem je Ibrahim trebao žrtvovati svoga sina Ismaila, alejhimas-selam. Ovaj historijski događaj ostavio je trajne poruke i konkretne propise od kojih je simbolično kamenovanje šejtana na istim mjestima na kojima je to uradio Ibrahim, alejhis-selam. Naime, kada je Uzvišeni Allah iskušavao jačinu Ibrahimove pokornosti Njemu, naredio mu je da kao žrtvu prinese svoga sina. Kada se Ibrahim uvjerio u istinitost naredbe, krenuo je to uraditi na mjestu današnjeg malog džemreta, ali mu je šejtan prišao ubjeđujući ga da to ne radi, jer gdje će zaklati rođeno dijete!? Ibrahim, alejhis-selam, ga je otjerao sa sedam kamenčića i prešao na drugo mjesto, mjesto gdje se danas nalazi srednje džemre i tu mu se desilo isto što i na prvom, pa je ponovo gađao šejtana sa sedam kamenčića i pomjerio se na treće mjesto. Na tom trećem mjestu, gdje se danas nalazi veliko džemre, ponovno je bio prinuđen da otjera šejtana sa sedam kamenčića poslije čega je krenuo da izvrši ono što je njegov Mudri Gospodar naredio, ali nije mogao nauditi Ismailu čijem vratu oštrica noža nije mogla ništa. Tada je sa nebesa spuštena ovca koja je žrtvovana u zamjenu za Ismaila, alejhis-selam, i ti propisi su ostali do dana današnjeg, i do Sudnjega dana, inšallah.

12. Muzdelifa
Muzdelifa je dolina između Mine i Arefata i propisano je u njoj prespavati veče poslije boravka na Arefatu, da bi se poslije klanjanja sabah-namaza, a prije samog izlaska sunca, hadžije uputile sa Muzdelife prema džemretima radi bacanja kamenčića.
Rekao je Uzvišeni Allah: “Ne pripisuje vam se u grijeh ako od Gospodara svoga molite da vam pomogne da nešto steknete. A kada pođete sa Arefata, spominjite Allaha kod časnih mjesta; spominjite Njega, jer vam je On ukazao na pravi put, a prije toga ste bili u zabludi. Zatim krenite odakle kreću ostali ljudi i tražite od Allaha oprosta, jer Allah, uistinu, prašta i samilostan je.” (El-Bekare, 198.-199.) Ebu Ishak Es-Sebi’i navodi da je Omer b. Mej¬mun rekao: “Pitao sam Abdullaha b. Amra za Časni hram, pa nije odgovorio sve dok naše jahalice nisu stigle na Muzdelifu. Tada je rekao: ‘Gdje je onaj koji pita za Časni hram? Ovo je Časni hram!'” Također od Ibn Omera navodi se da je rekao: “Cijela Muzdeli¬fa je Časni hram!”

13. Arefat
Iako je Arefat najznačajnije i najvažnije mjesto za koji je vezan najbitniji stub hadždža, ipak on nije unutar Harema (svetog dijela Mekke), već se nalazi 25 (dvadeset pet) kilometara od Kabe. Arefat je izraz u obliku množine, ali on ipak označava jedninu, a smatra se da je nazvan tako jer je Džibril, alejhis-selam, pošto je Ibrahima, alejhis-selam, podučio obredima hadždža, upitao: “Arefte?”, što znači da li si upoznao, saznao pa je to mjesto nazvano Arefatom. Drugi ipak smatraju da je nazvano tim imenom jer su se Adem, alejhis-selam, i Hava poslije njihovog izlaska iz Dženneta sreli na brdu Er-Rahme koje se nalazi na Arefatu pa je prozvano tako (te’arafa u značenju međusobno se upoznati, prepoznati, znati…).
Koliki je značaj i vrijednost Arefata najbolje govori hadis koji prenosi Abdur-Rahman ed-Dejli, radijallahu anhu, u kojem Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Hadždž je Arefat”, ponovivši ovo tri puta. (Zabilježili Ahmed i sakupljači Sunena)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tokom svoje hutbe na Oprosnom hadždžu, stajao je na brdu Er-Rahme, objašnjavajući tom prilikom vjerske obaveze. Tog dana i na tom mjestu objavljen je časni ajet: “Sada sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.” (El-Maide, 3.)

Nastavit će se, inšallah…

Korištena literatura:
Fadailu Mekka el-varideh fis-sunneh, šejh dr. Muhammed el-Gabban
Min me’alim el-mesdžidel-haram, šejh dr. Muhammed Husejn ‘Abid
Me’alim Mekkete fil-Kur’an el-Kerim, šejh dr. S’ad el-Kusejbi
Safehat mine tarih El-K’abeh, šejh dr. Muhammed el-Mulhim
El-Beledul-Haram fadailu ve ahkamu, Univerzitet Ummul-Kura

Priređeno:

El-Medina el-Munevvera
18. safer 1432. / 22. januar 2011.