Historija islama

Najznačajnije znamenitosti Mekke (1. dio)

2.1kviews

Priredio: Mithad R. Ćeman, student Medinskog univerziteta
Hvala Allahu, neka je salavat i selam na Njegova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.Najistaknutija obilježja (simboli) Mekke, Allah je sačuvao: 1. El-Ka’betu – Kaba, Kaba je Bejtullahil-Haram i kibla muslimana koja je izgrađena po Allahovoj naredbi. Posebnom je čine dvije veličanstvene karakteristike, odnosno za Kabu su vezana dva stuba vjere: namaz i hadždž. Namaz nije ispravan ukoliko tokom obavljanja nismo okrenuti prema Kabi, kao što hadždž nije ispravan ukoliko ne obavimo tavaf oko kabe. Kaže Uzvišeni: ’’Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti.“ (Ali Imran, 97.). Neke od vrijednosti Kabe su:

a) Tavaf oko Kabe. Ovo je jedna od posebnosti Kabe jer Uzvišeni Allah nije dozvolio da se tavaf čini oko bilo koje druge građevine mimo Kabe. Tavaf oko Kabe je jedan od najveličanstvenijih i najvećih ibadeta, tako da Uzvišeni naređuje Svojim robovima: “…i neka oko Hrama drevnog obilaze.” (El-Hadždž, 29.) Također je Uzvišeni naredio Svome halilu (prisnom prijatelju) Ibrahimu i njegovom sinu Ismailu, alejhimas-selam, da očiste Njegovu kuću El-Haram radi onih koji tavafe i koji namaz obavljaju: “I Ibrahimu i Ismailu smo naredili: ‘Hram Moj očistite za one koji ga budu obilazili, koji budu tu boravili i koji budu ruku’ i sedždu činili.'” (El-Bekare, 125.) Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojašnjavajući nagradu za obavljanje tavafa, rekao je: “Onome ko tavafi oko El-Bejta, Allah, ezze ve dželle, za svaki napravljeni korak upisuje dobro djelo i briše jedno loše.” (Hadis je prenio Abdullah b. Omer, radijallahu anhuma, a bilježe ga: Et-Tirmizi, El-Hakim, Ibn Huzejme, Ibn Hibban i vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani.)

b) Kaba je kibla muslimana,
kako živih tako i mrtvih. Allah je propisao da Kaba bude kibla muslimanima, tj. građevina prema kojoj će se okretati tokom obavljanja namaza: “…okreni zato lice svoje prema Časnom hramu!” (El-Bekare, 144.) Ali, isto kao što je Kaba kibla muslimanima tokom obavljanja namaza u vremenu dok su živi, ona je, također, njihova kibla i poslije smrti, kao što se to prenosi od Ibn Omera, radijallahu anhuma, koji je na dan Arefata, objašnjavajući koji su to veliki grijesi, spomenuo bezbožništvo u El-Bejtul-Haramu ’’kibli muslimanima tokom njihova života i poslije smrti’’. (Zabilježio El-Buhari u svojoj knjizi El-Edebul-mufred) Mejt se u svom kaburu spušta tako da mu desna strana bude okrenuta prema kibli i propisano je da se lijeva strana malo uzdigne kako bi također i licem bio okrenut prema kibli. Ovakav postupak zabilježen je kod pripadnika islama na cijeloj zemaljskoj kugli.

c) Preporučen je namaz unutar Kabe onome koji je to u mogućnosti. Zabilježio je El-Buhari od Salima koji prenosi od svoga oca da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na dan oslobođenja Mekke ušao unutar Kabe, a sa njim su bili Usama b. Zejd, Bilal i Osman b. Talha, pa su zatvorili vrata. Nedugo nakon toga, otvorili su vrata i Salimov otac je prvi ušao i upitao Bilala da li je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao. Bilal je potvrdno odgovorio i naznačio da je Poslanik klanjao između dva stuba na desnoj strani.

d) El-Bejtul-Me’amur – Ed-Durah (Kaba i kibla meleka) koji se nalazi na nebesima iznad Kabe stanovnika Zemlje. Enes b. Malik, radijallahu anhu, prenosi hadis o Israu u kojem Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, između ostalog, kaže: ’’Zatim sam uzdignut do El-Bejtul-Me’amura, u koji svakodnevno ulazi sedamdeset hiljada (meleka), ne vraćaju se njemu nikada.“ (Zabilježili El-Buhari i Muslim) Ovom predajom istovremeno se dokazuje mnogobrojnost meleka koji kada jednom obiđu El-Bejtul-Me’amur više nemaju prilike da to ponovo učine zbog mnoštva onih koji su u njemu. U nekim predajama stoji da je Ibrahim, alejhis-selam, leđima oslonjen na njega.

e) Veličina svetosti Kabe. Nafi’a kaže da je jednog dana Ibn Omer, radijallahu anhuma, pogledao Hram, odnosno Kabu, i rekao: ’’Kako si veličanstvena i kako je veličanstvena tvoja svetost, a svetost vjernika veća je kod Allaha od tvoje svetosti.“ (Zabilježili Et-Tirmizi, Ibn Hibban i El-Begavi)

f) Onaj ko ohalali El-Bejtul-Haram,
to postaje razlog njegove propasti i to je od velikih grijeha (kebair). Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: ’’Davat će se prisega čovjeku između Er-Rukna i El-Mekama, i niko neće ohalaliti El-Bejt izuzev njegovih sljedbenika, pa kada ga ohalale, onda ne pitaj za propast Arapa. Zatim će doći El-Habeši koji će ga srušiti do temelja, nakon čega više nikada neće biti obnovljen. Oni su ti koji će izvući njegovo blago.“ (Zabilježili Ahmed, Et-Tejalusi, Ibn Ebi Šejbe i drugi)

Uzvišeni Allah u Svojoj Knjizi spomenuo je Smak svijeta kao što je to učinio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u svom sunnetu. Smaku svijeta predstoje određeni pokazatelji i predznaci o kojima nas je obavijestio Pravedni Zakonodavac, a jedan od najvećih pokazatelja i predznaka kraja svijeta jeste rušenje Kabe, nakon čega više nikada neće biti izgrađena i to onda kada na Zemlji neće ostati nijedan čovjek koji će izgovarati Allahovo ime.

Bilježe El-Buhari i Muslim u svojim Sahihima od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kabu će srušiti čovjek dugih ruku, koji je iz Habeše.” Allahu se utječemo od toga da budemo od onih koji će dočekati to vrijeme.

2. El-Hadžerul-esved – Crni kamen

Crni kamen je ugrađen u jedan od uglova, ćoškova Kabe koji je sa spoljašnje strane obložen srebrenim omotačem. Taj ugao Kabe je ujedno i mjesto početka tavafa i uzdignut je metar i po od zemlje. Neke od njegovih vrijednosti su:

a) Crni kamen je iz Dženneta. Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Crni kamen je spušten iz Dženneta, i tada je bio bjelji od mlijeka, ali su ga crnim učinili grijesi Ademovih potomaka.” (Zabilježio Et-Tirmizi, vjerodostojnim ga je ocijenio Ibn Huzejme u svom Sahihu, a također ga je vjerodostojnim ocijenio šejh El-Albani.) Ako grijesi ostavljaju ovakav trag na kamenu, pa kakav onda trag ostavljaju na srcima!?

b) Crni kamen je propisano poljubiti, dotaknuti i učiniti sedždu na njemu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, podučio nas je ispravnom načinu na koji iskazujemo svoje poštovanje prema Crnom kamenu. Ez-Zubejr b. ‘Arabi prenosi da je neki čovjek upitao Ibn Omera, radijallahu anhuma, o propisu doticanja Crnog kamena, na šta je on odgovorio: “Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da ga je dotakao i poljubio…” (Zabilježio El-Buhari u svom Sahihu)

c) Doticanjem Crnog kamena spadaju grijesi. Ubejd b. Umejr prenosi da je neki čovjek upitao Ibn Omera, radijallahu anhuma: “O Ebu Abdur-Rahmane, šta misliš o doticanju mimo ova dva ugla?”, pa je rekao: “Doista sam čuo Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: ‘Doticanjem ova dva ugla spadaju grijesi.'” (Zabilježio En-Nesai i vjerodostojnim ga je ocijenio šejh El-Albani) Pod dva ugla misli se na Jemenski ugao i Crni kamen.

d) Crni kamen će svjedočiti na Sudnjem danu za onoga ko ga dotakne sa pravom. Ibn Abbas, radijallahu anhuma, kaže da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ovaj kamen ima jezik i dvije usne, svjedočit će na Sudnjem danu za sve one koji ga sa pravom budu dotakli.” (Zabilježili Ibn Huzejme, imam Ahmed, El-Hakim i vjerodostojnim ga je ocijenio šejh El-Albani) Zato nije dozvoljeno da prilikom doticanja Crnog kamena bespravno uznemiravamo one koji tavafe te da na taj način budemo od onih koji ga bespravno dotiču i ostanemo bez ove veličanstvene nagrade.

e) Propisano je prilikom tavafa, kada se prolazi pored Crnog kamena, donošenje tekbira. Prilikom početka svakog tavafa propisano je izgovoriti tekbir (Allahu ekber), pa čak i kada završavamo sedmi krug, po mišljenju Stalne komisije za fetve KSA (El-Ledžnetud-daime), trebamo izgovoriti tekbir tako da na taj način broj izgovorenih tekbira tokom tavafa sedam krugova iznosi osam tekbira. Od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tavafio oko El-Bejta, a bio je na devi, pa bi svaki put kada bi se našao kod Crnog kamena nečim pokazao prema njemu i izgovorio tekbir. (Zabilježio El-Buhari) Mada neki učenjaci smatraju da je dovoljno donijeti sedam tekbira izostavljajući onaj priliko završetka sedmog kruga, a Allah opet najbolje zna. (Ovog mišljenja je šejh Ibnul-Usejmin, rhm.; Eš-Šerhul-mumti’a, 7/281)

3. Er-Ruknul-jemani

Jemenski ugao je ćošak Kabe iza kojeg slijedi ugao u kojem je Crni kamen. Spomenuo je Jakut el-Hemevi u M’udžemul-buldan (3/64) da je Ibn Kutejbe tvrdio da je Jemenski ugao izgradio čovjek iz Jemena po imenu Ubejj b. Salim, a stanovnici Jemena su običavali govoriti: “Posjedujemo jedan ugao El-Bejtul-Harama, ostavština koja nam je ostala od Ubejja b. Salima.” Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom tavafa potirao bi rukom Jemenski ugao, s tim da ga nije ljubio niti je ljubio svoju plemenitu ruku poslije doticanja. Neke od njegovih vrijednosti su:

a) Doticanjem Jemenskog ugla spadaju grijesi. Sunnet je dotaći ovaj ugao jer je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tako postupao, kao što je to već navedeno u hadisu od Ibn Omera, radijallahu anhum, kod govora o doticanju Crnog kamena.

4. El-Hidžr
El-Hidžr je polukružni temelj Kabe. Kada su Kurejšije renovirali Kabu, nestalo im je halal imetka tako da su Kabu izgradili na užim temeljima izuzimajući taj dio i obilježavajući ga samo osnovnim obilježjem. Neke od njegovih vrijednosti su:

a) El-Hidžr je sastavni dio Kabe
i namaz u njemu je kao namaz u samoj Kabi. Mnogobrojne su predaje koje govore o ovome, a među njima je i predaja zabilježena u dva Sahiha. Takođe bilježi Abdur-Rezak u El-Musanefu (5/130) vjerodostojnom predajom da je Aiša, radijallahu anha, rekla: “Svejedno mi je klanjala u El-Hidžru ili klanjala u unutrašnjosti Kabe.”

Postoji mišljenje, za koje nema vjerodostojne predaje, o tome da je Ismail, alejhis-selam, ukopan u ovom dijelu Kabe. Kaže šejhul-islam Ibn Tejmijje: “Ne postoji na dunjaluku kabur vjerovjesnika za čije se mjesto zna izuzev kabur našeg Poslanika.” (Medžmu’ul-fetava, 27/444)

5. Mekamu Ibrahim, alejhis-salatu ves-selam

To je kamen na kojem je stajao Ibrahim, alejhis-selam, prilikom gradnje Kabe onda kada se visina Kabe povećala. Četvrtastog je oblika i visok je oko pola metra.

Rekao je Ibn Džerir u svom tefsiru (4/11), tumačeći riječi Uzvišenog: “U njemu su znamenja očevidna – mjesto na kojem je stajao Ibrahim. I onaj ko uđe u njega treba da bude bezbjedan” (Ali Imran, 97): “U njemu su jasni pokazatelji Allahove moći i tragovi Njegovog halila Ibrahima od kojih su trag njegovih stopala u kamenu na kojem je stajao.”

Rekao je Ibn Hadžer u svojoj knjizi Fethul-bari (8/169): “El-Mekam je od Ibrahimovog vremena bio uz Kabu sve dok ga Omer, radijallahu anhu, nije udaljio na mjesto na kojem se nalazi sada…” To je uradio da bi oslobodio prolaz za one koji tavafe jer im je u tom dijelu bilo izuzetno tijesno. Neke od njegovih vrijednosti su:

a) Mekamu Ibrahim je iz Dženneta. Bilježi El-Fakihi (1/449) sa dobrim lancem prenosilaca od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao: “El-Mekam je jedan od džennetskih dragulja.”

b) Mekamu Ibrahim je mjesto gdje treba namaz obaviti onaj koji završi tavaf oko Kabe, kao što je to naredio Uzvišeni Allah: “Neka vam mjesto na kome je stajao Ibrahim bude prostor iza kojeg ćete molitvu obavljati!” (El-Bekare, 125.)

c) Mekamu Ibrahim je mjesto sa kojeg je Ibrahim pozvao i oglasio hadždž. Pošto je Ibrahim, alejhis-selam, završio sa izgradnjom Kabe, njegov Gospodar naredio mu je da oglasi ljudima hadždž i da se upute prema kući svoga Gospodara sa namjerom obavljanja hadždža, kao što je to spomenuo naš Gospodar u Svojoj Plemenitoj Knjizi: “I oglasi ljudima hadždž! – dolazit će ti pješice i na kamilama iznurenim; dolazit će iz mjesta dalekih.” (El-Hadždž, 27.) Prenosi se da je Ibn Abbas, radijallahu anhuma, rekao: “Ibrahim je stao na kamen i rekao: ‘O ljudi, propisan vam je hadždž. Pa poslušajte vi koji ste u kičmama muškaraca i vi koji ste u utrobama žena.’ Odazvao se onaj koji je povjerovao, onaj koji je već određen i Allahu poznat, svaki onaj koji će hadždž obaviti, sve do Sudnjega dana: Lebejk Allahume lebejk – Odazivam ti se Gospodaru, odazivam.” (Predaju je vjerodostojnom ocijenio Ibn Hadžer u svojoj knjizi El-Feth, 6/406.)

Nije propisano da se dotiče El-Mekam niti da se ljubi, a Ibnul-Zubejr, radijallahu anhuma, to je zabranjivao govoreći: “Nije vam propisano doticanje, već vam je propisan namaz (iza njega).”

6. El-Mizab

El-Mizab je oluk koji sprovodi kišnicu koja se nagomila na krovu Kabe. Neke od njegovih vrijednosti su:

a) Ispod njega je musala El-Ahjar. Bilježi El-Ezreki sa vjerodostojnim lancem prenosilaca u knjizi Ahbaru Mekka (2/536) da je Ibn Abbas, radijallahu anhuma, rekao: “Klanjajte u musali El-Ahjar i pijte od pića El-Ebrar!” Rečeno je Ibn Abbasu: “Gdje je musala El-Ahjar?”, pa je rakao: “Ispod El-Mizaba.” Upitan je: “A koje je to piće El-Ebrar?”, rekao je: “Voda zemzem.”

Ovdje je Ibn Abbas objasnio da je piće El-Ebrar voda zemzem, a ne kao što neki misle da se to odnosi na kišnicu iz oluka El-Mizab.

7. El-Multezem

El-Multezem je dio Kabe za koji je vezan poseban propis, a to je da se dova Allahu upućuje oslonivši svoje tijelo na taj dio. Riječ je o prostoru koji se nalazi između Crnog kamena i vrata Kabe, kao što je to preneseno od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, u Abdur-Rezakovom Musanefu (5/76).

Šejhul-islam Ibn Tejmijje rekao je: “Ako neko želi da dođe do El-Multezema, a on se nalazi između Crnog kamena i vrata Kabe, da na njega osloni svoja prsa, svoje lice, ruke i šake te da dovi i traži od Uzvišenog Allaha svoju potrebu, uradit će to… a da samo zastane kod vrata i dovi na tom mjestu, bez toga da se osloni, također je dobro.” (Medžmu’ul-fetava, 26/142)
Nastavit će se, inšallah…

 

Korištena literatura:
Fadailu Mekka el-varideh fis-sunneh, šejh dr. Muhammed el-Gabban
Min me’alim el-mesdžidel-haram, šejh dr. Muhammed Husejn ‘Abid
Me’alim Mekkete fil-Kur’an El-Kerim, šejh dr. S’ad el-Kusejbi
Safehat mine tarih El-K’abeh, šejh dr. Muhammed el-Mulhim
El-Beledul-Haram fadailu ve ahkamu, Univerzitet Ummul-Kura