Ramazan i post

Najbolji dobrovoljni post

1.62Kpregledi

Priredio: Miralem Misini

Najbolji post jeste onaj koji ne oslabljuje tijelo postača. Post koji slabi postačevo tijelo jeste onaj poslije kojeg postač nije u stanju da izvršava djela koja su bolja od posta, bilo da je riječ o izvršavanju Allahovih prava ili obaveznih zaduženja koja se tiču Allahovih robova, i u takvoj situaciji ostavljanje posta bolje je i vrednije nego pošćenje.

Kada je riječ o nemogućnosti izvršavanja Allahovih prava usljed postom oslabljenog tijela, to se ogleda u nemogućnosti činjenja zikra ili stjecanja i usvajanja korisnog znanja. Jedan od takvih primjera jeste zabrana posta petkom i u danu Arefata za hodočasnika koji se nalazi na tom mjestu jer u takvoj situaciji post bi ga mogao oslabiti tako da ne bi bio sposoban da se posveti upućivanju dove u ovim vrijednim danima. Abdullaha b. Mesuda, Allah bio njime zadovoljan, upitali su što malo posti, a on je odgovorio: “Plašim se da mi ne uskrati učenje Kur’ana, a učenje Kur’ana meni je draže od posta.” (Ibn Ebu Šejba, El-Musannef, br. 9002)

  Zatim, post može oslabiti postača, tako da ne bude u mogućnosti da stječe i izučava korisno znanje i da ga prenosi drugima. Izučavanje korisnog znanja kao i podučavanje također je bolje od posta. Četverica imama ukazala su na to da je traženje znanja bolje od nafila-namaza, a nafila-namaz svakako je bolji od neobaveznog posta, tako da je još preče da znanje bude bolje od posta. Prenosi se od Ibn Sirina da je rekao: “Neki su ljudi ostavili (stjecanje) znanja i sjedenje kod učenjaka, a prihvatili se mihraba. Klanjali su i postili, sve dok im koža nije na kostima oronula, no, (time ) su se suprotstavili sunnetu pa su propali. A, tako mi Allaha, niko neće bilo šta uraditi bez znanja, a da ono što će upropastiti neće biti daleko veće negoli ono što će eventualno popraviti!” (Hatib el-Bagdadi, El-Fekih vel-mutefekkih, br. 64. Slično predanje zabilježio je i imam Ahmed u Ez-Zuhdu, str. 288)

Negativan utjecaj dobrovoljnog posta dolazi do izražaja i u situaciji kada bi zbog posta čovjek oslabio tako da ne bi bio u mogućnosti da zarađuje i donosi opskrbu za svoju porodicu, ili kada ne bi mogao da riječ ispunjava bračna prava koja bi kod njega trebala uživati njegova supruga, a na što je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ukazao riječima: “Doista i tvoja supruga ima svoje pravo, pa svakom podaj njegovo pravo” (Buhari, br. 6139; Tirmizi, br. 2415), a ovo su ujedno i riječi Selmana el-Farisija koje je uputio svom pobratimu Ebu Derdau, Allah bio zadovoljan njima, zbog čega je Allahov Poslanik pohvalio Selmana riječima: “Selman je prezasićen znanjem.” (Ibn Ebu Šejba, El-Musannef, 12/148)

No, općenito sagledavajući vrste dobrovoljnog posta, dolazimo do zaključka kako je dobrovoljni post koji se posti prije ili poslije nastupanja mjeseca ramazana u globalu bolji od drugih. Pod ovim postom misli se na post tokom mjeseca ša‘bana koji je bolji od posta u svetim mjesecima, jer je bliži ramazanu, baš kao što su i propisani sunneti prije i poslije farza, njih dvanaest, općenito najbolji od svih ostalih nafila-namaza zbog svoje blizine propisanom farz-namazu, kao što slučaj i s dobrovoljnim postom u globalu.

Mnogobrojni su dokazi za ovo, a jedan od njih jeste predaja koju prenosi Enes: “Kada je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, upitan koji je post najbolji nakon ramazana, odgovorio je: ‘(Post) ša‘bana, kao vid veličanja nastupajućeg ramazana.’” (Tirmizi, 663, sa slabim lancem prenosilaca, na šta je ukazao i sam imam Tirmizi) Uz napomenu da je ovaj hadis prenesen slabim lancem, stoga su ga i učenjaci, poput Ibn Dževzija i ostalih, okarakterisali slabim.

Zatim, predaja od Usame koji je postio svete mjesece na šta mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Posti ševval!”, nakon čega je on ostavio post svetih mjeseci i postio je ševval sve dok nije preselio. (Ibn Madža, br. 1744. Predaja je prenesena, prema Busiriju, vjerodostojnim lancem, s tim što između Muhammeda Tejmija i Usame postoji prekid)

U ovoj predaji nalazimo jasan dokaz o tome da je post ševvala bolji od posta tokom svetih mjeseci (redžeb, zul-ka‘de, zul-hidže i muharrem), na šta je ukazao i hafiz Ibn Redžeb, stoga što ševval dolazi odmah nakon ramazana, baš kao što je i ša‘ban prije ramazana. No, post u ša‘banu svakako je bolji od posta tokom ševvala, jer je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kao što je to pojašnjeno, postio gotovo cijeli, ako ne i cijeli ša‘ban, a što svakako nije slučaj sa ševvalom. Shodno tome, ukoliko je post ševvala bolji od posta u svetim mjesecima, onda je svakako preče da je i post ša‘bana bolji.

Stoga, baš kao što je i Ibn Redžeb to napomenuo, na osnovu ovoga možemo konstatirati da je najbolji dobrovoljni post onaj koji je bliži ramazanu, bilo da je to prije ili poslije ramazana, kao i da takav post potpada pod nagradom posta ramazana, zbog blizine ramazanu, tako da stanje ovog posta najviše sliči propisanim sunnetima prije i nakon farz-namaza, koje su nagradom bliske samim farzovima i oni se smatraju vrstom nadomještaja za eventualne propuste tokom farzova. Nakon ovoga jasno nam je kako se hadisom: “Najbolji post nakon ramazana jeste (post u) muharremu” (Muslim, br. 1163), aludira na opći dobrovoljni post, kao što je to slučaj i sa noćnim namazom spomenutim u nastavku ovog hadisa: “A najbolji namaz nakon farza jeste noćni namaz”, jer se vrijednost noćnog namaza sagledava u odnosu na druge opće nafile, u koje svakako ne ulaze potvrđeni sunneti i farzova jer su oni bolji od noćnog namaza, ili se vrijednost posta muharrema sagledava u odnosu na ostale svete mjesece, jer je muharrem jedan od njih, a Allah najbolje zna.

 

X