Član 1. Ustava Republike Srpske alineja 4. prema kojem „Srbi, Bošnjaci i Hrvati kao konstitutivni narodi, ostali i građani, ravnopravno i bez diskriminacije učestvuju u vršenju vlast u RS-u“, u praksi je slovo na papiru, odnosno u stvarnom životu te ravnopravnosti uopšte nema, ocijenio je za agenciju Anadolija Prijedorčanin Muharem Murselović, član Glavnog odbora Stranke za Bosnu i Hercegovinu.
„Na taj način princip ravnopravnosti konstitutivnih naroda u RS-u je izvrgnut ruglu“, naglasio je Murselović, kazavši da njegove stavove potvrđuju zvanični podaci koje vodi Agencija za državnu upravu RS-a. Prema tim pokazateljima, u 15 ministarstava, 25 republičkih upravnih organizacija, šest republičkih uprava, sekreterijatu Vlade RS-a, zaposleno je 3.633 državna službenika i 1.396 namještenika, odnosno u 5.029 zaposlenih.
Od tog broja su 134 Bošnjaka (2,66 posto), 51 Hrvat (1,01posto), 32 ostalih (0,63posto ).
Od 5. 227 ovlaštenih službenih lica, u MUP-u RS-a zaposleno je sedam posto Bošnjaka, 1,09 posto Hrvata i 0,5 posto građana iz reda ostalih.
Murselović upozorava da je ova slika još poraznija kad se pogleda nacionalna struktura zaposlenih u javnim fondovima i upravama u ovom bh. entitetu. U Javnom fondu za dječju zaštitu RS-a, od 34 radnika, zaposlena su samo dva radnika koji su iz reda pripadnika drugog naroda.
“S obzirom na to da je u Fondu zaposleno samo 34 radnika, smatramo da je nacionalna struktura zaposlenih lica zastupljena u dovoljnoj mjeri“, sadržaj je dopisa koji je Fond uputio kao odgovor na pitanje o nacionalnoj strukturi radnika u aprilu 2010.
Poreska uprava RS-a broji 808 radnika, od toga šest Bošnjaka, šest Hrvata, jedan Slovenac, dva Crnogorca, jedan Ukrajinac i jedno iz reda ostalih. Republički devizni inspektorat ima 11 zaposlenih, svi su Srbi. Republička uprava za inspekcijeske poslove ima 293 zaposlena, svi su Srbi. Republički sekreterijat za vjere ima sedam zaposlenih, svi su Srbi. Republički zavod za statistiku broji 130 zaposlenih, od toga su dva Bošnjaka, tri Hrvata, jedno iz reda ostalih. Republički pedagoški zavod ima 53 zaposlena,od toga jedan je Crnogorac, a nema Bošnjaka. Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa broji 23 zaposlena, jednog Crnogorca, jednog Ukrajinca i nema Bošnjaka.
Ništa bolja situacija, dodaje Murselović, nije ni u lokalnim zajednica, gdje se već deceniju uporno izbjegava primjena Zakona o lokalnoj samoupravi shodno kojem bi nacionala struktura zaposlenih u lokalnim organima uprave i njihovim institucijama trebala odgovarati popisu stanovništva iz 1991. godine.
Prema podacima iz 2010. (jedinim dostupnim), od 5.264 radnika, 4,75 posto je Bošnjaka, Hrvata 1,79 posto i ostalih 1,67 posto.
Princip ravnopravnosti konstitutivnih naroda u RS-u se, podvlači Murselović, krši i kroz simbole lokalnih zajednica.
„Gotovo sve lokalne zajednice i institucije u RS-u imaju svoje slave, a u njihovim simbolima-grbovima su predstavljena vjerska obilježja jednog naroda – srpskog. Pokrenute su inicijative pred Ustavnim sudom RS-a za preispitivanje ustavnosti i zakonitosti tih slava. Odlukama Ustavnog suda RS-a čak se i proglašavaju grbovi i slave neustavnim (Odluka Ustavnog suda od 25.11.2011.god za grb i slavu opštine Vlasenica kao i 39 drugih opština u RS-a.). Za Prijedor je takva Odluka donesena 11.02.2006. Odluke Ustavnog suda RS-a nisu ispoštovane i osporeni simboli-grbovi i slave su još uvijek u upotrebi“, zaključuje Murselović.
(Anadolija)
