ISTAKNUTORekaik

Način obavljanja nafila – dobrovoljnih ibadeta

951pregledi

Priredio: Vedad Mustedanagić

U ime Allaha Svemilosnog, Samilosnog. Sva hvala i zahvala pripada Gospodaru svih svjetova. Neka je salavat i selam na posljednjeg Allahovog Poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, na njegovu porodicu, časne ashabe i sve vjernike i vjernice koji ga budu slijedili do Sudnjeg dana.

Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ono što sam vam zabranio, toga se klonite, a što sam vam naredio, uradite od toga koliko možete.”[1]

Farzove ispunjavamo koliko smo u mogućnosti., jer zbog različitih okolnosti može doći do osciliranja, do olakšica ili do potpunog oslobađanja od obavljanja farzova. Ako čovjek ne može stojeći klanjati pet dnevnih namaza onda će sjedeći, ako ni tako ne može, onda će ležeći. Ako ne može u datom momentu postiti ramazan, onda će ga napostiti kad bude mogao, ako ni to ne može, onda će dati iskup za svaki dan. Ako ništa od toga ne može, onda ga Allah ne opterećuje preko njegovih mogućnosti.

S druge strane grijeh se u potpunosti ostavlja, te nam Gospodar poručuje čak i da mu se ne približavamo. Kaže Uzvišeni u prijevodu značenja u suri el-Isra: “I ne približavajte se bludu”. Izuzetak činjenja grijeha može biti pod prisilom ili u krajnjoj nuždi. To je ono za što nećemo biti odgovorni, dok grijehe koje činimo usljed slabosti imana, za njih trebamo tražiti oprosta.

Obavljanje nafila namaza, poput pritvrđeni sunneta uz pet dnevnih namaza, noćnog namaza i dr., popunjavamo propuste i nedostatke koje smo učinili prilikom obavljanja farz namaza, a za kojeg ćemo prvo biti pitani na Sudnjem danu. Pored toga, uz pomoć nafila (namaza, posta, zikra, sadake itd.) povećavamo svoje stepene u Džennetu.

Kada se govori o dobrovoljnim ibadetima (nafile) zbog njihovog ostavljanja nemamo grijeh, ali zbog njihovog obavljanja imamo nagradu. Dobrovoljni ibadeti imaju veliku ulogu u našim životima jer oni popunjavaju praznine i nedostatke prilikom obavljanja farz namaza i povećavaju naše stepene u Džennetu.

 

Kroz četiri principa, izvedena iz kur’ansko-hadiskih tekstova, objasniti ćemo kako da naši dobrovoljni ibadeti budu efikasniji i dugotrajniji.

 Postepenost

Ovaj princip je ključ kako da naši dobrovoljni ibadeti budu dugotrajnog karaktera. Svako onaj ko se vraća vjeri ili onaj koji je već duže vrijeme musliman, ali nakon nekoliko godina želi da praktikuje određeni ibadet, neka se drži postepenosti, pa makar osjećao da može i više da obavlja ibadete. Ako želiš da klanjaš duha namaz ili noćni namaz kreni sa dva rekata i tek nakon nekoliko sedmica povećaj na četiri, pa poslije ako želiš i na šest, pa na osam. Oni koji krenu u punom kapacitetu sa praktikovanjem vjere veoma brzo se zasite i često se desi da u potpunosti prestanu s obavljanjem vjerskih dužnosti. Njihov nedostatak je što nisu svoje srce pripremili za izvršavanje islamskih dužnosti. Tijelo može da podnese i pola noći da obavlja namaz, međutim, srce još nije spremno za tako nešto.

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Vjera je lahka, a onoga ko bude pretjerivao u vjeri, ona će savladati, stoga se držite umjerenosti”[2]

Pretjerivanje može biti i u onom što nije propisano da se obavlja više puta. Navodi Ibn Kajjim primjer osobe koju šejtan potiče na prekomjeran trud, govoreći mu: ovo tebi nije dovoljno, možeš ti i više od toga, ti možeš raditi više od ostalih. Ako oni spavaju, ti nemoj, ako oni mrse, ti nemoj, ako se oni umore ti nemoj, ako neko opere ruke i lice tri puta, ti ih operi sedam puta, ako se neko abdesti za namaz, ti se okupaj.[3] I ovo često bude klopka zbog koje ljudi  počinju da popuštaju u vjeri, a neki je i za stalno ostave.

Kontinuiranost. 

Kontinuiranost se razlikuje od postepenosti. Kod nekog postepenost može biti da počne sa učenjem jedne stranice Kur’ana na dan ili obavljanja dva rekata duha namaza, a kod nekog  da čita pet stranica ili da klanja četiri rekata. Međutim, obojici je potrebna kontinuiranost da bi bili ustrajni na tome tokom čitavog života i tako zadobili ogromne nagrade. A najdraža vjera Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, bila je ona u kojoj je čovjek bio ustrajan.[4]

Prenosi Aiša, radijallahu anha, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Činite djela onoliko koliko ste u mogućnosti, jer Allahu neće dosaditi dok vama ne dosadi, a Allahu najdraža djela jesu ona na kojima se ustraje, pa makar to bilo i malo.”[5]

U drugom hadisu Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Budite umjereni i ustrajni na pravom putu i znajte da niko od vas neće biti spašen prema svojim djelima.”[6]

Potpunost ili originalnost

Ova osobina spomenuta je u brojnim hadisima. I ako želimo za određeno djelo nagradu u potpunosti, moramo pogledati kako je to djelo radio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem ili preporučio da se radi. Što se više upotpuni djelo, nagrada za to djelo će biti veća.

Prenosi Enes, radijallauhu anhu da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Izravnajte svoje safove, jer poravnavanje safova spada u (potpuno) obavljanje namaza.”[7] Ako bi obavili namaz i ne bi izravnali safove, naš namaz bi bio primljen, ali nagrada bi bila umanjena.

Sličan primjer je i s onim koji uči Kur’an. Onaj ko se potrudi da nauči Kur’an i da usavršava svoje učenje, imat će veću nagradu od onog koji se zadovolji sa nižim ambicijama. Prenosi Aiša, radijallahu anha, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:„Onaj ko uči Kur’an, a zna ga napamet (i uči ga bez poteškoća), bit će s melecima plemnitim i čestitim, a onaj koji ga uči i brine se o njemu, imajući pritom poteškoća, imat će dvostruku nagradu.”[8]

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Sve poslove obavljajte potpuno, a ako niste u mogućnosti da ih upotpunite, onda koliko možete, i radujte se nagradi koju vam je Uzvišeni pripremio.“[9]

Organizacija.

Dobra organizacija će vam uštedjeti mnogo vremena, te ‘naći prostora’ za još ibadeta i korisnih poslova. Potrebno je poznavati najbolja vremena, mjesta i načine obavljanja određenog ibadeta, te se prijevremeno pripremiti i slijediti svoj raspored. Ako se organiziramo da ujutro obavljamo dobrovoljne ibadete ili dunjalučke poslove, taj dan će nam zasigurno biti produktivniji.

Prenosi Sahr el-Gamidij, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allahu, blagoslovi mojim sljedbenicima njihovo ranjenje.”[10]

Ako nemamo rasporeda, bilo na papiru ili unaprijed osmišljenog u glavi, možemo doći u dilemu da ne znamo koji ibadet da obavljamo. Onda u tom razmšljanju ne obavimo onoliko koliko smo u normalnim uvjetima mogli obaviti. Uz sve to kada osoba zapiše sve što želi obaviti, teži ka tome da prekriži svoje obaveze ili popuni kvadratiće sa plusevima.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je u potpunosti organiziran, ali nije slijepo robovao organizaciji. Ako dođe do novonastale situacije, kao što je dolazak rođaka iz dalekih mjesta, smrt voljene osobe, vjenčanje, onda ćemo se prilagoditi toj situaciji. Abdulvehab ibn Nasir u knjizi Jedan dan sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem, u pogledu Poslanikovih, sallallahu alejhi ve sellem, planova ističe: “Nije robovao planovima i često je odluke i aktivnosti prilagođavao novonastalim okolnostima. U njegovom životu nije bilo besposlice, svaki trenutak je bio popunjen nekom aktivnošću.”

_______________

[1] Buhari 7288, Muslim 1337.

[2] Buhari 39.

[3]Ibn Kajjim el-Dževzijja, Džennetski vrtovi ,Booklined.o.o., Sarajevo, 2008,  str 22.

[4] Muslim 785

[5]Muslim 782.

[6]Muslim 2816.

[7] Buhari 723, Muslim 435.

[8]Buhari 4937 Muslim 798

[9] Buhari 39.

[10] Ebu Davud  2606.

X