AktuelnoISTAKNUTO

Mrežni marketing – stav islamskih učenjaka u vezi s mrežnim marketingom

1.19Kpregledi

piše: dr.Safet Kuduzović

Stav učenjakā u vezi s mrežnim marketingom

Govoreći o sistemu piramidalnog ili mrežnog marketinga, savremeni islamski učenjaci navode nekoliko spornih detalja. U narednim tačkama rezimirat ćemo njihove najbitnije zamjerke, a ko bude želio detaljnija objašnjenja i dokaze, može se vratiti na fetve savremenih islamskih učenjaka.

Apsolutna većina savremenih učenjaka smatra zabranjenim ovaj način poslovanja, a kao zamjerke navode sljedeće:

Prvo, uslovljavanje kupovine proizvoda (različitih paketa) za ulazak u mrežni sistem, što se ne tretira legitimnim uslovom u trgovini. Na ovaj se način, prema mišljenju učenjaka, ulazi u skriveno kamatno poslovanje, jer u suštini, kupovinom startnog paketa dolazi do mijenjanja novca za novac s kvantitativnom razlikom i odgodom, što je zabranjeno.

Drugo, primarni cilj ovog poslovnog modela vezan je za proviziju, a ne za robu kojom se trguje. Roba predstavlja samo pokriće, masku ili izgovor da bi se došlo do zarade. Ista roba je, pa i po nižim cijenama, bila prisutna na tržištu i prije pojave mrežnog marketinga, ali nije izazivala posebno interesovanje kupaca. Kada se ukazala mogućnost jednostavne zarade kroz mrežnu proviziju, drastično je porasla prodaja robe, što jasno aludira na to da roba nije primarno ciljana, već je cilj provizija.

Treće, ova vrsta poslovanja utemeljena je na velikom riziku jer osoba ne zna da li će moći privući dovoljan broj klijenata ili ih neće moći privući.

Četvrto, žrtva mrežnog marketinga je zadnji sloj ili skupina koja nije u mogućnosti pronaći nove klijente. Koliko god se mrežni marketing određene kompanije razvijao i granao, mora doći do svoga kraja. U tom slučaju klijenti koji pripadaju zadnjim slojevima, a naročito zadnjem sloju, ostaju u gubitku, a korist i dobit ostvaruju slojevi iznad njih. Piramidalni sistem ne može opstati osim uz postojanje sloja koji će na kraju pretrpjeti gubitak.

Najpoznatije institucije koje mrežni marketing smatraju zabranjenim jesu:
– Stalni kolegij (KSA),
– Islamsko vijeće (Sirija), sastavljeno od devetnaest učenjaka,
– Jordansko vijeće za fetve,
– Palestinsko vijeće za fetve,
– Vijeće za fetve – Ensarus-sunna el-Muhamedijja, Egipat,
– Vijeće za fetve Halep,
– Vijeće za fetve “Centar imam El-Albani”, Jordan,
– Vijeće za islamske fetve Katar (website),
– Sudanski fikhski kolegij.

Izrazita većina savremenih učenjaka smatra zabranjenim ovaj način poslovanja, a neki od tih učenjaka su:

Abdullah et-Tajjar, Mustafa el-Adevi, Sa’d eš-Šisri, Selman el-Avda, Halid el-Mušejkih, Muhammed el-Munedždžid, Husamuddin Afana, Jusuf eš-Šubejli, Halid er-Rifai, Abdulmuhsin ez-Zamil, Muhammed en-Nedždi, Ahmed el-Kurdi, Abdulmuhsin Dževda, Abdulmuhsin el-Ubejkan, Husejn eš-Šehrani, Omer el-Mukbil, Hasan Šehata, Ibrahim ed-Darir, Ali el-Halebi, Sami es-Suvejlim, i brojni drugi.

Napomene

1. Ovo je opći odgovor učenjaka u vezi s ovim načinom poslovanja. Međutim, nemaju sve kompanije isti princip mrežnog marketinga i poslovanja. Neke su počinile više, a neke manje šerijatskih prekršaja u svome poslovanju. Stoga, opći propis u vezi s ovim poslovanjem jedno je pitanje, a sud u vezi s određenom kompanijom drugo pitanje. Stepen zabrane ulaska u mrežni marketing proporcionalan je obimu i broju šerijatskih prekršajā koje čini određena kompanija. Ukoliko kompanija u svom poslovanju uspije otkloniti ili zaobići šerijatski sporne detalje, njeno poslovanje će, svakako, biti dozvoljeno.

2. Među učenjacima koji zabranjuju ovu vrstu poslovanja postoji razilaženje u vezi s određenim detaljima i pitanjima, ali se ne razilaze u vezi s propisom ove vrste poslovanja.

3. Budući da se radi o novonastalom pitanju koje je podložno raspravi i debatiziranju među učenjacima, te odabiru prioritetnijeg mišljenja, musliman neće smatrati zabludjelim svoga brata muslimana neistomišljenika. Musliman koji nije stjecao šerijatsko znanje niti je u stanju doći do riječi islamskih učenjaka, shvatiti ih na ispravan način i odabrati mišljenje kojim je spreman sresti svoga Gospodara, dužan je, shodno svom ubjeđenju, pitati najučeniju osobu, potom postupiti u skladu s fetvom koju dobije. Nije mu dozvoljeno tragati za učenjakom i odgovorom koji će udovoljiti njegovim strastima.

4. Nema koristi niti potrebe raspravljati po društvenim mrežama u vezi s ovim pitanjem. Čuvajmo međuljudske odnose i naša dobra djela.

Molim Svevišnjeg Allaha da nas pouči dini-islamu, da zbliži naša srca i ujedini naše safove!

Safet Kuduzović
Sarajevo, 13. 6. 1441. h. g. / 7. 2. 2020. god.

X