Afganistan je potpisao mirovni sporazum s Gulbuddinom Hekmatyarom, kojim mu se garantuje imunitet i omogućuje povratak u politiku unatoč protestima.
Stanovnici afganistanske prijestolnice kojih je nekoliko stotina protestvovalo protiv tog sporazuma, misle da je Hekmatyar, tada premijer, naredio neselektivno bombardiranje grada početkom 90-ih, u kojemu je poginuo velik broj ljudi i prouzrokovana velika materijalna šteta.
“Nikada nećemo zaboraviti kabulskog krvnika”, moglo se pročitati na transparentima koje su nosili demonstranti u središtu grada.
No, potpisivanje mira s njegovim pokretom Hezb-i-Islamijem, drugom najvećom pobunjeničkom mrežom u zemlji, simboličan je uspjeh za predsjednika Ashrafa Ganija dok su pregovori s talibanima na mrtvoj tački, a sigurnosna situacija je sve gora.
Ugovor su potpisali Visoko mirovno vijeće, vladino tijelo za vođenje pregovora radi nacionalnog pomirenja i delegacija Hezb-i-Islamija, koja sada mora položiti oružje i postati politička stranka.
“Ugovor je potpisan nakon dvije godine pregovora. Jednoglasni smo u ocjeni da su mirovni pregovori sretno privedeni kraju”, rekla je potpredsjednica Vijeća, Habiba Sarabi, dodajući da će ugovor stupiti “na snagu kada ga službeno potpišu predsjednik Gani i Hekmatyar”.
Hekmatyar, 67-godišnjak s crnim turbanom, veteran je sunitskog protivsovjetskog džihada u 80-im.
Pošto su ga talibani protjerali iz zemlje, zadnjih dvadeset godina je živio u egzilu, u Iranu i u Pakistanu, odakle je 2004. godine pozvao na džihad protiv Sjedinjenih Država, pridruživši se opoziciji predsjedniku Hamidu Karzaju.
SAD ga nije skinuo sa popisa “međunarodnih terorista”, što američkoj ambasadi u Kabulu nije smetalo da pohvali potpisivanje ugovora kao “korak prema mirnom rješenju” afganistanskog sukoba.
Evropska unija i UN-ove snage za pomoć Afganistanu nazvale su taj korak “snažnim znakom nade”.
Human Rights Watch misli da će “povratak Gulbuddina Hekmatyara nakon desetljeća egzila ojačati kulturu nekažnjavanja koju podupiru afganistanska vlada i međunarodni finansijeri odustajući od progona krivaca za tolike žrtve Hekmatyara i drugih ratnih vođa koji su u 1990-im poharali zemlju”.
HRW podsjeća da je Hekmatyar optužen za brojne zločine, pa tako i za razorno bombardiranje u augustu 1992. u kojemu je, po podacima Crvenog križa, poginulo više od hiljadu ljudi, a 8000 je ranjeno te za nestanak velikog broja predstavnika opozicije i mučenje zatvorenika u tajnim zatvorima.
(Agencije)
