Vijestiiiiii

Kraj Ataturkove države!

339views

Poslije nedavnih smjena, turska vojska izgubila politički uticaj kakav nije imala nijedna druga vojska u demokratskim državama. Sekularisti tvrde da je to kraj Ataturkove države, drugi navode da je to korak u demokratizaciji Turske.

Načelnik Generalštaba i zapovjednici svih rodova turske vojske nedavno su podnijeli ostavke. Ubrzo su imenovani novi, bliži konzervativnoj vladi. Potom je uhapšeno sedam generala. Smena vojnog vrha je prošla mirno, ali se, u suštini, u Turskoj sve preokrenulo.

Poslije devet godina odmjeravanja snaga sa premijerom Redžepom Erdoganom, vojska je izgubila politički uticaj, kakav nije imala nijedna druga u demokratskim državama.

Ostavka turskog vojnog vrha proizašla je iz ozlojeđenosti prošlogodišnjim hapšenjem nekoliko stotina oficira zbog zavjere protiv premijera Redžepa Tajipa Erdogana i vlade Partije pravde i razvoja, čiji im proislamistički korijeni smetaju.

Do tada je u Turskoj važilo pravilo da vojska smije da hapsi političare, ali političari ne smiju da diraju vojsku. U posljednjih pola vijeka, vojska je srušila četiri vlade, pozivajući se na ulogu čuvara sekularne države koju joj je dao Kemal Ataturk prije skoro 90 godina.

Orijentalista, prof. dr Darko Tanasković, smatra da je iz čitavog niza i unutrašnjopolitičkih i spoljnopolitičkih razloga teško zamislivo da se armija vrati na te pozicije.

“Jedino bi neki veliki potres, veliki preokret, recimo nekakve iznenadne velike operacije kurdskih separatista ili nešto slično mogli vratiti armiju na, za nju, pozitivan način u žižu zbivanja”, navodi Tanasković.

Erdogan, osnažen stabilnim ekonomskim razvojem i sve većim međunarodnim uticajem, prvi je političar u istoriji savremene turske države koji je moćniji od vojske.

Analitičar Nihat Ali Ozčan kaže da je vlada imenovala načelnika Generalštaba i njegovog zamjenika sa željom da od sada ona kontroliše sistem, ukoliko dođe u situaciju da joj se neko suprotstavi.

Erozija Ataturkovog sekularizma

Iako je sastanak Vrhovnog vojnog savjeta završen posjetom Ataturkovom mauzoleju, sekularisti tvrde da je ovo kraj njegove države i da Erdoganovoj autoritarnosti nema kraja. Za druge je korak u demokratizaciji Turske.

Profesor Tanasković kaže da to jeste erozija onog tipa sekularizma na koji smo u Turskoj bili navikli poslije Ataturka.

“To će biti pozdravljeno i u Evropi kao demokratizacija i to i jeste u formalnom smislu demokratizacija, ali će ta demokratija biti jedna muslimanska demokratija, zato što se u zemlji koja ima 90 odsto muslimanskog stanovništva i ne može očekivati da demokratija bude takva kao u nekim državama Evrope”, ističe Tanasković.

Promjenom Ustava koji su pisali generali poslije vojnog udara 1980. premijer Redžep Tajip Erdogan, kaže, namjerava da unaprijedi demokratiju i vladavinu prava.

“Turska ne može da nastavi svojim putem sa Ustavom pripremljenim u vanrednim okolnostima, već onim koji odražava promjene i volju ljudi”, naglašava Erdogan.

Turska vojska je druga po moći u NATO-u. Raspolaže budžetom od 19 milijardi dolara i kontroliše nekoliko stotina kompanija, ne samo u vojnoj, nego u svim industrijskim oblastima. Zato analitičari očekuju da vlada udari i na ekonomsku moć vojske.

(RTS)