Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan ponovno je postao predsjednik Stranke pravde i razvoja (AKP), čime je postao prvi Turčin u gotovo 70 godina koji je istovremeno na čelu države i političke stranke.
Erdogan je na kongresu, kojem prisustvuje 1.370 izaslanika, bio jedini kandidat za predsjednika AKP-a.
U obraćanju izaslanicima rekao je kako je kongres “novi početak, ali i nastavak puta izgradnje jake i stabilne Turske”.
“Sve što radimo, radimo za naš narod i državu Tursku. Ne smije se zaboraviti da nismo posustali u obrani pravne države i da je Turska kao takva opstala usprkos svim iskušenjima. Nastavit ćemo borbu protiv terorizma u pravnim okvirima, bez obzira koliko teroristi pokažu podlosti i zla”, kazao je Erdogan.
Osvrnuo se i na izvanredno stanje u Turskoj, rekavši kako je ono na snazi “isključivo zbog efikasne borbe protiv terorizma i ni u kom segmentu ne utječe na svakodnevne obaveze i život građana”.
Najavio je i kako će izvanredno stanje biti na snazi “sve do konačne pobjede nad terorizmom i osiguranja mira i stabilnosti”.
Govoreći o odnosima s Europskom unijom, rekao je kako “Turska više ne mora tolerirati dvoličnu politiku EU koja nipodaštava čast turskog naroda i države”.
“Ili će EU održati riječ koju nam je dala, uspostaviti slobodno kretanje ljudi, poslati obećanu pomoć za izbjeglice, otvoriti poglavlja i deblokirati pregovore ili ćemo nastaviti svatko svojim putem. Naš izbor je, usprkos svemu, da nastavimo put s Europskom unijom, ali odluka o tome je u rukama EU”, poručio je Erdogan.
Inonu vodio i stranku, i državu
Recep Tayyip Erdogan osnovao je stranku AKP 2001. godine, a već iduće godine pobijedio je na izborima.
Vlast u stranci predao je prije tri godine kad je izabran za predsjednika države, što je pozicija koja je tradicionalno iznad stranačke politike.
To se promijenilo na referendumu prošlog mjeseca na kojem je turski narod s malom većinom podržao ustavne promjene za stvaranje izvršnog predsjedničkog sustava koji Erdoganu daje nove ovlasti i predsjedniku dopušta da vlada i strankom.
Erdogan će u tome naslijediti Ismeta Inonua koji je vladao nakon osnivača moderne turske države Mustafe Kemala Ataturka, do 1950. godine.
Na čelu stranke je zamijenio Binalija Yildirima koji će biti turski premijer do izbora 2019. godine.
Erdogan tvrdi da su te nove ovlasti ključne za održavanje stabilnosti Turske dok se bori protiv kurdskih pobunjenika, te nakon prošlogodišnjeg pokušaja puča za koje Ankara optužuje Fethullaha Gulena.
Turske opozicione stranke žele da se referendum poništi zbog nepravilnosti i tvrde da uvedene reforme guraju turskoj prema diktaturi. Zabrinutost su izrazile i neke članice Europske unije i NATO saveza.
(Agencije)
