Hadž i kurban

Klanjanje Bajram-namaza

12.1Kpregledi
Piše: Pezić Elvedin
Mnogi hadisi ukazuju da je Allahov Poslanik prakticirao klanjati bajram-namaz na musalli – otvorenom prostoru. Ebu Seid el-Hudri, r.a., rekao je: ”Prvo što bi Poslanik činio kada bi izlazio na musallu za Ramazanski i Kurbanski bajram, bilo je klanjanje namaza…” Također, to potvrđuje prethodno spomenuti hadis Ummu Atijje, r.a.

Na osnovu spomenutih i mnogih drugih hadisa, većina učenjaka smatrala je da je sunnet klanjanje bajram-namaza na musalli, otvorenom prostoru, jer je to bila stalna praksa Allahovog Poslanika.

U samo jednom hadisu navedeno je da je Allahov Poslanik klanjao bajram-namaz u džamiji, a razlog je bila kiša koja je tih dana padala. No, ovaj hadis je slab (daif), kao što su pojasnili hadiski eksperti.

Treba spomenuti da bi bajram-namaz bio ispravan ako bi se klanjao u džamiji (zatvorenom prostoru), ali je time propušten sunnet Allahovog Poslanika, a njegova uputa je najbolja uputa.

Ulazak u džamiju ili dolazak na musallu

S obzirom da je kod nas ustaljena praksa da se bajram-namaz klanja u džamiji, postavlja se pitanje: Kako da se ponaša onaj ko ulazi u džamiju prije bajram-namaza? Po ispravnom mišljenju učenjaka, čovjek koji doðe u džamiju klanjat će dva rekata (tehijjetul-mesdžid), zatim će sjesti i donostiti tekbire sve dok ne počne klanjanje bajram-namaza.

Meðutim, ukoliko se bajram-namaz klanja na musalli, čovjek u tom slučaju, kada doðe na musallu, neće klanjati nafilu, već će sjesti, donositi tekbire sve dok ne počne klanjanje bajram-namaza, a ovo potvrðuju riječi Ibn Abbasa: ”Poslanik bi dolazio na musallu i klanjao dva rekata bajram-namaza, ne bi klanjao (nafilu) ni prije ni poslije namaza.” (Buharija i Muslim)

KAKO I KADA SE KLANJA BAJRAM-NAMAZ ?

Mnogo je učenjaka koji su spomenuli konsenzus islamskih pravnika da se bajram-namaz sastoji od dva rekata. Na to ukazuje hadis Ibn Abbasa, r.a.: ”Poslanik bi dolazio na musallu i klanjao dva rekata bajram-namaza, ne bi klanjao (nafilu) ni prije ni poslije namaza.” (Buharija i Muslim)

Takoðer, po jednoglasnom stavu učenjaka, nije propisano učenje ezana niti ikameta za bajram-namaz. Na to nam ukazuje hadis Džabira, r.a.: ”Prisustvovao sam bajram-namazu sa Allahovim Poslanikom, alejhis-selam, pa je počeo sa namazom, prije hutbe, bez ezana i ikameta.”(Muslim)

Donošenje dodatnih tekbira u namazu, nakon početnog tekbira

Islamski učenjaci uveliko su se razišli po pitanju koliko se tekbira donosi nakon početnog tekbira, prilikom klanjanja bajram-namaza. Neki učenjaci spominju dvanaest različitih stavova po tom pitanju. Ja ću spomenuti samo mišljenja četiri pravne škole, to su ona za koje postoje validni dokazi.

Većina pravnika, od kojih su tri pravne škole: malikijska, šafijska, hanbelijska –smatrala je da se na prvom rekatu donosi sedam tekbira, a na drugom pet. Meðu njima postoje odreðena razilaženja, kao naprimjer da li se u to ubraja početni tekbir ili ne, da li se ubraja tekbir za ustajanje na drugi rekat ili ne. No, generalno gledajući, oni su kazali da se na prvom rekatu donosi sedam tekbira, a na drugom pet.

Hanefijska pravna škola smatrala je da se na prvom rekatu donose tri tekbira prije kiraeta (učenja Kur’ana), a na drugom rekatu tri tekbira poslije učenja Kur’ana.

Većina dokaza kojima se potkrepljuju ovi stavovi su slabi (daif) hadisi, zato ih nećemo spominjati. Meðutim, bitno je spomenuti da je donošenje dodatnih tekbira, koji se donose nakon početnog tekbira, pohvalno (sunnet) po konsenzusu islamskih učenjaka, odnosno, ako bi ih čovjek izostavio, namjerno ili nenamjerno, njegov namaz bi bio ispravan. Jednoglasan stav učenjaka o tome spomenuo je Ibn Kudame u svome djelu ”El-Mugni”.

Ako bi se dogodilo da čovjek (muktedija) klanja za imamom koji preferira mišljenje suprotno njegovom, po mišljenju tri pravne škole:hanefijske, šafijske i hanbelijske – on će slijediti imama bez obzira što on preferira neko drugo mišljenje. Rekao je Allahov Poslanik: ”Imam je postavljen da bi ga slijedili, i nemojte se razlikovati od njega…” (Buharija i Muslim)

Većina islamskih pravnika smatrala je pohvalnim dizanje ruku u namazu prilikom donošenja dodatnih tekbira. Ovog mišljenja bile su hanefijska, šafijska i hanbelijska pravna škola, iako, treba napomenuti, za to ne postoji jasan (vjerodostojan) hadis. No, preneseno je u vjerodostojnim predajama od nekih učenjaka prvih generacija da su to prakticirali.

Po konsenzusu islamskih učenjaka, sunnet je da se Kur’an uči naglas prilikom klanjanja bajram-namaza. Od Allahovog Poslanika prenesena su dva hadisa koja govore o surama koje je učio nakon Fatihe klanjajući bajram-namaz. U jednom hadisu navodi se da je na prvom rekatu učio ”Sebbihisme”, a na drugom ”Hel etake”, dok je u drugom preneseno da je na prvom rekatu učio suru El-Kamer, a na drugom suru Kaf. Oba ova hadisa zabilježio je imam Muslim.

Ako bi imam učio bilo koju suru poslije Fatihe, namaz bi mu bio ispravan, po jednoglasnom mišljenju islamskih učenjaka.

BAJRAMSKA HUTBA

Pohvalno je da ljudi nakon klanjanja bajram-namaza pažljivo saslušaju bajramsku hutbu koja je po mišljenju većine islamskih učenjaka sunnet, a to je stav i četiri pravne škole, dok su neki kazali da je to jednoglasan stav učenjaka. Znači, ako bi čovjek klanjao namaz i nakon toga napustio mjesto obavljanja bajram-namaza, bez slušanja hutbe, njegov namaz bio bi ispravan i neće biti grješan, meðutim, bolje je da čovjek ostane slušati bajramsku hutbu.

Ako žene dolaze na bajram-namaz, ili ako se bajramska hutba direktno prenosi putem radija ili televizije, pohvalno je da imam posveti jedan dio hutbe ženskoj populaciji. To je bila praksa Allahovog Poslanika, alejhis-selam, kao što je zabilježeno u hadisu Džabira, r.a., kod Buharije i Muslima.

KAKO ĆE POSTUPITI ONAJ KO ZAKASNI NA BAJRAM-NAMAZ

Po mišljenju većine islamskih učenjaka, osoba koja zakasni na bajram-namaz naklanjat će bajram-namaz na isti način kako se klanja u džematu. Jer, ne postoje argumenti koji ukazuju da se način naklanjavanja razlikuje od načina na koji se klanja u džematu.

KAKO POSTUPITI U SLUČAJU DA BAJRAM BUDE U PETAK

Većina islamskih učenjaka, meðu kojima su učenjaci hanefijske, malikijske, šafijske i bukvalističke pravne škole, smatrala je da sa čovjeka nije spala obaveza dolaska na džuma-namaz odlaskom na bajram-namaz, kada se bajram-namaz i džuma-namaz zadese istog dana (tj. kada se desi da je prvi dan Bajrama petak) , zato što su to dva zasebna ibadeta.

Meðutim, bilo je i onih učenjaka koji su smatrali da, ako se desi da bajram bude u petak, osobe koje doðu na bajram-namaz nisu obavezne dolaziti na džuma-namaz, osim imami koji su obavezni da prisustvuju bajramu i džuma-namazu. Ovo mišljenje zastupao je imam Ahmed i njega je odabrao šejhul-islam Ibn Tejmijje. To su argumentirali riječima Allahovog Poslanika, alejhis-selam, kada se obratio ashabima u danu u kojem su se spojili Bajram i džuma:  ”Ovo je dan u kojem su se spojila dva praznika, pa ko želi, ovaj dolazak mu je dovoljan i za džumu, a mi ćemo i džumu klanjati.” (Hadis je zabilježio ima Ebu Davud –br.1073, i drugi, od Ebu Hurejre, a njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani)

Također, u prilog ovom mišljenju navodi se vjerodostojna fetva od Osmana, r.a., u kojoj je dozvolio onima koji su klanjali bajram-namaz da ne dolaze na džuma-namaz. A Allah najbolje zna.

POVRATAK KUĆI NAKON BAJRAM-NAMAZA

Sunnet je da se čovjek ne vraća kući istim putem kojim je došao na bajram-namaz, već da se vrati drugim putem. Neki učenjaci spomenuli su konsenzus islamskih učenjaka po ovom pitanju, potkrepljujući svoje mišljenje riječima Abdullaha ibn Omera, r.a.: ”Allahov Poslanik odlazio je na bajram-namaz jednim putem, a vraćao se drugim.”  (Hadis je zabilježio imam Ebu Davud, br.1156, njegovu vjerodostojnost potvrdio je šejh Albani)

ČESTITANJE BAJRAMA

Bajram je dozvoljeno čestitati na bilo koji način u kojem nema šerijatskih zapreka. O tome su prenesene fetve od imama Ahmeda, Malika, šejhul-islama Ibn Tejmijje, te mnogih učenjaka današnjice.

I na kraju, molim Allaha da nas poduči propisima vjere, da nas učini od onih koji će prakticirati i drugima prenositi ono što znaju. Amin!

Naša zadnja dova je: ”Svaka zahvala pripada Uzvišenom Allahu!”

Prvi put objavljeno: ponedjeljak, 29 Rujan 2008 19:00

X