Kur'an

Kiraeti, kratki historijski pregled

2.63Kpregledi
Piše: hfz. Dževad Gološ
Tema o kojoj imamo namjeru govoriti zasigurno spada u red onih tema o kojima se nije dovoljno govorilo i pisalo na našem podneblju. Jedan od dokaza koji, možda, upućuje na to jeste činjenica da je za veliki broj ljudi, a meðu njima i za one koji spadaju u ulemanske krugove, ova tema u velikoj mjeri nepoznata. Radi svega navedenog, pomenutoj temi pristupit ćemo polahko i oprezno, s jednim lakšim uvodom, kako bismo poslije toga mogli preći na neka složenija pitanja koja su vezana za ovu tematiku.
Poznat nam je način objave Kur’ana, tj. da je melek Džibril a. s. dolazio Allahovom Poslaniku s. a. v. s., donoseći mu objavu od Uzvišenog Allaha. Islamski su učenjaci, poput imama Sujutija i dr., u svojim djelima spomenuli načine i vidove dolaska meleka Džibrila Allahovom Poslaniku s. a. v. s.1
Tom prilikom Allahov Poslanik s. a. v. s. recitirao bi Kur’an pred Džibrilom i tako učio način izgovaranja Kur’ana – tedžvid, tilavet i kiraete.
Ono što je ovdje bitno da istaknemo jeste da je Poslaniku s. a. v. s. Kur’an bio objavljivan na više načina, ili, kako danas kažemo, na više kiraeta. Od dokaza koji upućuju na pomenutu stvar jeste hadis koji su zabilježili Buharija i Muslim u svojim Sahihima, u kojem Allahov Poslanik s. a. v. s. kaže:
„Džibril me podučavao Kur’anu po jedan harf, pa sam tražio da poveća broj harfova, sve dok nije povećao na sedam harfova.“
Kaže imam Nevevi u komentaru: „Tj. tražio sam od njega da zatraži od Allaha dž. š. da mi poveća broj harfova.“2
Odmah da kažemo da spomenuti harfovi u hadisu nemaju nikakve veze sa sedam kiraeta, kao što neko može pomisliti. O značenju ovoga hadisa govorit ćemo opširnije kasnije, ali ono što je za sada bitno da spomenemo jeste da ovaj hadis upućuje na to da je Kur’an objavljen na više načina, kao što smo već kazali. Hafiz Ibn-Džezeri svom djelu Tajjibetu-nešr kaže:

أنر له بسبعة مهونا وأصل الاختلاف أن ربنا

Osnova razlike između kiraeta objava je Kur’ana na sedam harfova.3

Nakon objavljivanja odreðenog broja ajeta Allahov Poslanik s. a. v. s. podučavao bi ashabe pomenutim ajetima. Tako je meðu ashabima Allahovog Poslanika s. a. v. s. bilo onih koji su direktno učili pred Poslanikom s. a. v. s., a bilo je i onih koji su učili pred drugim ashabima. Kasnije ćemo, takoðer, spomenuti imena ashaba r. a. koji su bili prepoznatljivi kao dobri učači i poznavaoci Kur’ana i koji su imali nadimak „kurra“ (učači). Imam Buhari je zabilježio u svom Sahihu od Enesa r. a. “da je Poslanik s. a. v. s. poslao sedamdeset ashaba, koji su imali nadimak ’kurra’ – karije (učači Kurana)…“4
Takoðer treba naglasiti i da su ashabi r. a. ovom prilikom od Poslanika s. a. v. s. učili po raznim kiraetima. Nekoga je Poslanik s. a. v. s. podučio po jednom, a nekog po drugom kiraetu.
Govoreći o ovom periodu, dr. Abdul-Kajjum Sindi kaže:
“Kiraet ashaba r. a. razlikovao se. Meðu njima je bilo onih koji su od Allahovog Poslanika s. a. v. s. uzeli po samo jednom harfu, bilo ih je koji su uzeli dva harfa i više. Od tada različiti kiraeti počinju dobijati vlastiti oblik i način u prenošenju. Razilaženje u kiraetima je pojava koja datira još od vremena ashaba r. a., poslije Hidžre, kao što na to upućuje dogaðaj u kojem je došlo do razilaženja izmeðu Omera r. a. i Hišama ibn Hakima, kao i razilaženje Ubejja ibn Kaba s nekim ashabima…“5
Tako su isto činili ashabi r. a. kada su Kur’an prenosili generaciji poslije njih, tj. tabiinima, tabiini generaciji poslije i sve tako dalje.
Takav način podučavanja trajao je sve do pojave uleme kiraeta, koja je sebi stavila u zadatak da sakupi što veći broj kiraeta koji su preneseni od Poslanika s. a. v. s., kao i da ukaže na neispravne kiraete koji su bili pripisivani Poslaniku s. a. v. s., Meðu njima je bilo i onih kiraeta koji su izmišljeni od strane nekih frakcija, kao, npr., šija. Oni su s tim ciljem i namjerom putovali kako bi učili pred raznim karijama po raznim kiraetima. Ta ulema kiraeta, nakon jednog takvog truda, počela je pisati i zasebna djela u kojima je spomenula načine učenja Kur’ana, do kojih su oni uspjeli doći. Govoreći o trudu ovih velikana, hafiz Ibn-Džezeri kaže:
“ (…) tačnost i preciznost prilikom učenja počela se umanjivati, greške su se počele širiti, neistina skoro da se pomiješala s istinom sve dok nisu došli ovi velikani iz reda uleme i veliki imami koji su uložili mnogo truda, pa pojasnili istinu i sabrali harfove i kiraete, kao i vedžhove i rivajete. Pojasnili su razliku izmeðu poznatih i nepoznatih kiraeta, kao i ispravnih i neispravnih, sve to na osnovu pravila koja su postavili i uvjeta koje su pojasnili…“6
Ovo što smo ukratko spomenuli je jedan, da kažemo, brzi, kratki i pojednostavljeni historijski prikaz nastanka kiraeta.
Takoðer je neophodno naglasiti da se pojavom uleme kiraeta raða ideja da se raznim načinima učenja Kur’ana daju nazivi kako bi oni bili lakše prepoznatljivi. Tako su odlučili nazvati kiraete po imenima učenjaka koji su bili najprepoznatljiviji po tom načinu učenja. Tako su, npr., pogledali koji je najpoznatiji učač koji uči Kur’an po kiraetu koji mi danas zovemo kiraet imama Nafija, pa su vidjeli da je to imam Nafi, te su ga i nazvali po njemu. Tako je isto i s kiraetom imama Asima, Ibn-Kesira itd.
Ovdje je najbitnije ukazati da se ni u kom slučaju ne radi o „imenovanju“ u smislu izmišljanja, nego o imenovanju već postojećeg, radi njegovog lakšeg raspoznavanja.
Govoreći o ovome, hafiz Ibn-Džezeri kaže:
„čvrsto vjerujemo da je pripisivanje nekog kiraeta nekom od ashaba ili nekome poslije njih čisto iz razloga što je ta osoba, kojoj je pomenuti kiraet pripisan, bila preciznija prilikom učenja po tom načinu, te ga je više učila i podučavala i imala sklonosti prema njemu.“7 Za kraj ovog uvoda o razvoju kiraeta navest ćemo imena karija po kojima su kiraeti dobili nazive i godine njihove smrti.
1) Nafi el-Medeni, umro 169. god. po Hidžri
2) Ibn-Kesir, umro 120. god. po Hidžri
3) Ebu-Amr el-Basri, umro 154. god. po Hidžri
4) Ibn-Amir eš-Šami, umro 118. god. po Hidžri
5) Asim el-Kufi, umro 128. god. po Hidžri
6) Hamza el-Kufi, umro 156. god. po Hidžri
7) Kisai, umro 198. god. po Hidžri
8) Ebu-Džafer, umro 128. god. po Hidžri
9) Ja’kub el-Basri, umro 205. god. po Hidžri
10) Halef, umro 229. god. po Hidžri8
__________________________________________________
1 El-Itkan fi ulumil-Kur’an 1/129.
2 Fethul-bari 8/639, br. 4991; Šerhu sahihi Muslim 6/342, br. 1899.
3 Tajjibetu-nešr, str. 32.
4 Fethul-bari 8/445
5 Safehat fi ulumi el-kiraat, str. 35
6 Nešr 1/9.
7 Nešr 1/52; pogledati, takoðer, Šerhu sahihi Muslim od imama Nevevija (6/341).
8 El-Budur Ez-Zahire 1/8, 9.

Prvi put objavljeno: utorak, 24 Srpanj 2007 03:24

X