Vijestiiiiii

Kalinovik: Načelnica poručila da dženazu klanjaju na smetljištu

332pregledi
U Kalinoviku sutra neće biti klanjana dženaza i obavljen ukop 29 žrtava četničkog zločina, iako je to do u detalje isplanirano još prije godinu. Takvo što se prvi put događa u Bosni i Hercegovini, a razlog zbog kojeg se ovaj čin odgađa je skandalozan.   

Vrhunac cinizma

Naime, načelnica općine Kalinovik Mileva Komlenović odbila je zahtjev porodica i Udruženja “Istina-Kalinovik 92” da zajedničku dženazu, koju je trebao predvoditi reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić, klanjaju na stadionu iza osnovne škole. Komlenović je u svom odgovoru od 4. maja pojasnila da je stadion objekt namijenjen za sportske aktivnosti, da su za sutra, 6. juna, planirane neke od njih te je “toplo” preporučila drugu lokaciju – Grajseljićko polje.

Njen potez je vrhunac cinizma i nepoštivanje žrtava, te bola njihovih porodica, jer je Grajseljićko polje, kaže nam Kemal Pervan, predsjednik Udruženja, smetljište!? Porodice, kojima je prije četiri dana saopćeno da im nije dozvoljeno obavljanje ukopa u Barutnom magacinu, odakle su u smrt odvedene sve kalinovičke žrtve, doživjele su još jedan šok kada su saznale za načelnicinu preporuku.

– Mi se već godinu borimo da lokalitet Barutnog magacina pretvorimo u memorijalni centar, u kojem bi bile ukopane sve žrtve zločina. Dobili smo odluku Predsjedništva BiH kao i Ministarstva odbrane, koji su taj dio bivše kasarne JNA proglasili neperspektivnom imovinom. Potom smo se obratili Vijeću ministara i Komisiji za državnu imovinu, ali Zvonimir Kutleša odbija riješiti ovo pitanje – pojašnjava Pervan.  

Političke igre

Udruženje je pisalo i prvom zamjeniku visokog predstavnika Rafiju Gregorijanu (Raffi Gregorian), koji ih je uputio na Kutlešu.

– Očigledno je da svi igraju neku svoju političku igru. Kalinovik je etnički očišćen i eto sada nam ne dozvoljavaju ni da naše mrtve ukopamo na mjestu gdje su zvjerski ubijeni. Nećemo odustati od naše nakane da Barutni magacin bude memorijalni centar, koji će uvijek podsjećati na zločine, kao ni od klanjanja zajedničke dženaze i ukopa, pa makar, kako su to rekle porodice, čekali još pet godina – ističe Pervan.

 
(Avaz)