Vijesti

Kako su Rusi preuzeli Krim od Osmanlija: Pogrešno je muslimane na Krimu zvati Tatarima!

232pregledi

Još u toku studija dok sam iščitavao tragediju muslimanske zajednice u Krimskom hanatu u toku 18. i 19. stoljeća i postepenom prelasku iz osmanske političke zone u ruke Ruske carevine, često sam vršio poređenja sudbine Krima sa bosanskom sudbinom odnosno sudbinom određenih teritorija koje vremenom sve manje postaju „bosanske“. Rusi su vrlo vješto, kroz nepunih 60 godina, Krim najprije vojno napali, izvršili agresiju, zatim isposlovali njegovu nezavisnost, a zatim ga konačno i mirom u Jašiju 1792. godine anektirali. Dakle, proces je jasan: agresija-okupacija-aneksija!

S obzirom na to da se u bh. društvu posljednjih dana javljaju mnogi „eksperti“ koji pišu o svemu, pa, usput, i na temu Krima i posljednjih dešavanja na tom području čini mi se vrlo važnim informisati javnost u vezi s nekim bitnim detaljima u vezi s tim. Ovdje ću spomenuti samo jedan: kada za muslimane na Krimu kažete da su Tatari, to ima isto značenje kao da za Bošnjake na Balkanu kažete da su Srbi! Zašto je to tako pročitajte u nastavku.

Šta se to na Krimu događa najbolje je čuti i saznati iz usta jednog od najvećih živućih naučnika iz oblasti društveno-humanističkih nauka, prof. dr. Halila Inaldžika.

U vezi sa posljednjim dešavanjima na relaciji Rusija-Zapad s epicentrom na Krimu u turskim medijima oglasio se ovaj 98-godišnji doajen svjetske osmanistike koji je i sâm porijeklom krimski Turčin. Prof. Inaldžik koji je  prema kriterijima Centra za analizu biografija na internacionalnom planu izabran među 2.000 najboljih istraživača iz oblasti društveno-humanističkih nauka najprije se osvrnuo na historijski kontekst u vezi sa Krimom.

Podsjetivši da je Krimski hanat 1475. godine osvojio Gedik Ahmed-paša, veliki vezir u doba sultana Mehmeda II Fatiha, kazao je da taj uspjeh Osmanskoj državi osigurao bazu iz koje je kontrolirala događaje u Istočnoj Evropi. Citirao je i Evliju Čelebiju, čuvenog osmanskog putopisca, koji je u 17. stoljeću za Krim kazao da je predstavljao „Sedd-i sedid“ tj. čvrt zid od opasnosti koje su prijetile sa sjevera.

Tatar je pogrešan naziv, ispravan je Turci-Kipčaci

Dalje je govorio o tome da je Rusko carstvo stoljećima nastojalo izvršiti invaziju na Krim i njegovo pripajanje, a zatim naglasio da želi ispraviti jednu grešku koja se stalno ponavlja, a to je da su Turci na Krimu Tatari: „Pojam tatar dolazi iz mongolskog jezika. U redovima mongolskih vojnih jedinica koje su oko 1240. godine prodrli u Istočnu Evropu bilo je i Tatara. Nakon što su Krimski hanat osvojile Osmanlije, ostatak teritorije je bio podložan mongolskoj Zlatnoj Hordi. Njih su prozvali Tatarima jer su bili podanici mongolske države. Tatar je pogrešan termin, ispravan termin je kipčački Turci. Postoji dijalekat kipčačkog jezika. Tvrdnja o tatarstvu je tvrdnja o mongolstvu. Pošto Rusi to dobro znaju onda oni u svakoj turskoj/turkijskoj sredini šire tatarstvo kako bi dobili prevlast. I Azere danas zovu tatarima premda su oni anadolski Turci.“

Borba za Krim između Turske i Rusije

Zadnji moskovski knez i prvi ruski car Ivan IV „Grozni“ je zauzevši Kazan i današnju Poljsku postao vladar Istočne Evrope. Nakon toga, ključni cilj Ruske carevine bio je zauzeti Krim i ovladati Crnim Morem.U tom smislu, Krimski hanat je bio brana ruskim prodorima. Odgovor Rusa je bio mobilizacija jedne etničke grupe poznate pod nazivom Kozaci (iz oblasti Astrahana, Kavkaza, Dona, Tereka…) čiju su vojnu snagu i sposobnosti koristili za obračun sa Osmanlijama. Na taj način se rasplamsala borba za Krim između Rusije i Osmanlija.

Rusi su tražili Istanbul pod izgovorom da su nasljednici Bizanta

Prof. Inaldžik je dalje objasnio da su Rusi i nakon potpisivanja mira u Kučuk Kajnardži 1774. godine nastavili sa atacima i napadim te isposlovali nezavisnost Krima, a onda izvšili agresiju na Krim 1783. godine u trenutku kada je većina stanovništva bila kipčačko-turskog porijekla.

Osmanista svjetskog glasa je potom dodao: „Pod ruskom kontrolom našla se cijela crnomorska obala uključujući i Kavkaz. Nako toga, Rusi su aktuelizirali priču o bizantskom nasljeđu traživši pravo na Istanbul. Zatim su započeli naseljavanje Rusa na sjever Crnog mora kako bi Krim pretvorili u rusku oblast.“

Zločinac Staljin je Turke poslao u izgnanstvo

Spomenutu demografsku politiku Rusi su nastavili i u doba Sovjetskog Saveza. Inaldžik je kazao: „Staljin je jedne noći poslao ruske vojne snage koje su u vagone za životinje ukrcali 300 hiljada krimskih Turaka i prognali ih u Srednju Aziju, na Ural.“

Krim je „rusiziran“ kako bi postao prijetnja Turskoj

Inaldžik je kazao kako je Krim idealna odskočna daska kojom se ugrožavaju Anadolija, Bosfor i Istanbul te dodao: „Krim je centar iz kojeg se najefikasnije može ugroziti Turska. Danas, iako je vezan za Ukrajinu, Rusi vode glavnu riječ. Za koga je to opasno? Za Tursku, Bosfor i Istanbul.“
 
Halil Inaldžik smatra da je ključni mehanizam zaštite NATO te da Turska treba nastaviti davati i dobijati podršku tog vojnog saveza. Zatim je naglasio: „Rusa je danas na Krimu oko 60%. Krim je „rusiziran“ kako bi bio prijetnja Turskoj. To se treba znati. Izmrcvareni krimski Turci koji su se vratili iz progona su u podređenom položaju. Žele zaprijetiti Turskoj i nakon što su zauzeli dio naše domovine. Zbog toga je „rusiziran“. Putin danas šalje vojsku da kaže kako je Krim njihov. To je suština.“

„Neo-evroazijstvo“ je opasnost za Tursku

Nakon što je dodao da Rusija, upravo, preko Krima želi postići svoj cilj a to je „neo-evroazijstvo“ te podsjetio na teoriju o Putinovoj želji za obnovom Ruskog carstva, akademik Inaldžik je zaključio: „Temelj savremene ruske politike je evroazijstvo. To su malo ubažili izrazom ‘neo-evroazijstvo’. Rusija želi oživjeti kulturne i historijske veze sa svim narodima na potezu od Poljske do Srednje Azije, tj. teritorija koja je nekada bila na ovaj ili onaj način vezana za Rusiju. Evroazijska ideja koja je značila da su oni svi braća, da ih Rusija štiti i u Evropi i u Aziji, da šire svoju kulturu je sahranjena u doba Gorbačova. Svoju nezavisnost su stekli Kirgizi, Turkmeni, Ukrajinci i drugi. Putin svim silama pokušava oživiti teoriju evroazijstva kako bi oživio i rusku dominaciju na tim područjima. Sabrati te narode pod rusku zastavu. Zato je ishod ‘neo-evroazijstva’ opasnost po Tursku. Cilj slanja ruskih trupa na Krim danas je rehabilitacija carske Rusije.“

Preveo i pripremio: Sedad Bešlija

(Vakat.ba)

X