HadisISTAKNUTO

Istinski oslonac na Allaha

1.4kviews

Piše: Mr. Hajrudin Tahir Ahmetović

Omer b. Hattab, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada biste se vi oslanjali na Allaha istinskim osloncem, On bi vas zasigurno opskrbio kao što neprestano opskrbljuje ptice: one ujutro polijeću praznih stomaka, a navečer se vraćaju punih.” (Hadis bilježe Ahmed, Tirmizi, Nesai, Ibn Madža, Ibn Hibban, Sahih, i Hakim. Tirmizi je rekao: “Ovaj hadis je hasen-sahih.”)

Prenosilac hadisa

Omer b. Hattab b. Nufejl b. Abduluzza b. Rijah el-Kureši el-Adevi Ebu Hafs, vođa pravovjernih, rođen je trinaest godina nakon događaja sa slonom i bio je jedan od najplemenitijih Kurejšija. Islam je primio šeste godine po poslanstvu, nakon četrdeset muškaraca i deset žena. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uputio je dovu u kojoj je rekao: “Allahu moj, uzvisi islam s Tebi dražim, jednim od dvojice: Omerom b. Hattabom ili Amrom b. Hišamom (Ebu Džehlom)”, tako da je Allah uslišao njegovu dovu i Omer je primio islam. (Ahmed, br. 5663; Tirmizi, br. 3681. Šejh Albani ga je ocijenio sahihom li gajrihi.)

Ibn Mesud, radijallahu anhu, rekao je: “Otkako je Omer primio islam, postali smo ponosni!” (Buhari, br. 3863)

Također se prenose Ibn Mesudove, radijallahu anhu, riječi o Omeru: “Omerovo primanje islama bilo je ponos za muslimane, hidžra pobjeda, a vladavina milost za muslimane.”

Omer b. Hattab, radijallahu anhu, drugi je od deseterice obradovanih Džennetom, nakon Ebu Bekra es-Siddika, radijallahu anhu. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, dao mu je nadimak El-Faruk jer je on svojim primanjem islama obznanio i rastavio istinu od neistine. Učestvovao je u Bitki na Bedru i u svim ostalim bitkama.

Prvi je osnovao bejtul-mal i prvi je uveo hidžretski kalendar.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Među narodima koji su bili prije vas bilo je nadahnutih ljudi, a ako u ovom mom ummetu ima neko od njih, onda je to Omer b. Hattab.” (Buhari, br. 3469; Muslim, br. 2398)

Uzvišeni Allah više je puta objavom potvrdio njegovo mišljenje.

Omer b. Hattab, radijallahu anhu, prenio je 539 hadisa od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kao što je prenosio hadise i od Ebu Bekra i Ubejja b. Ka’ba, radijallahu anhuma. Od Omera je hadise prenosila velika skupina ashaba, među kojima su i njegova djeca: Abdullah, Asim i Hafsa, zatim Osman, Alija, Sa’d b. Ebu Vekkas, Talha b. Ubejdullah, Abdurrahman b. Avf i Ibn Mesud, Allah svima njima bio zadovoljan.

Omer je preuzeo hilafet nakon Ebu Bekra, radijallahu anhu, i data mu je prisega na isti dan kada je na ahiret preselio Ebu Bekr, pa je bio najbolji nasljednik najboljem nasljedniku. Za vrijeme njegove vladavine Allah ga je počastio mnogim osvajanjima, od kojih su bila osvajanja Šama, Iraka i Misra.

Na prstenu koji je nosio bilo je napisano: “Smrt je dovoljna kao opomena!”

Alija b. Ebu Talib, radijallahu anhu, rekao je: “Nakon Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, najbolji od svih ljudi je Ebu Bekr, a zatim Omer.”

Predvodio je hilafet deset godina i pet mjeseci, i ubijen je u srijedu, četiri dana prije isteka mjeseca zul-hidžeta, 23. h. g. u svojoj 63. godini života. Ukopan je pored Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i Ebu Bekra, radijallahu anhu, u kući Aiše, majke vjernika, radijallahu anha. (Vidjeti: Ibn Hadžer, El-Isabe fi temjizis-sahaba, br. 5736; Tehzibut-tehzib, 7/385; Ibn Abdulberr, El-Istiab fi esmail-ashab, 2/459; Ibn Esir, Usdul-gaba fi ma’rifetis-sahaba, br. 3824; Zehebi, Sijeru a’lamin-nubela, Siretul-hulefair-rašidin, str. 71; Ibn Sa’d, Tabekatul-kubra, 3/270; Ebu Nuajm, Hil’jetul-evlija, 1/40)

Izvod hadisa

Hadis bilježe: Ahmed, br. 205, 374; Tirmizi, br. 2344; Ibn Madža, br. 4164; Nesai, Es-Sunenul-kubra, br. 11805; Ibn Hibban, br. 730; Hakim, br. 7894; Begavi, Šerhus-sunna, br. 4108; Bejheki, Šuabul-iman, br. 1139; Bezzar, br. 340; Kudai, Musneduš-Šihab, br. 1444; Ibn Mubarek, Ez-Zuhd, br. 559; Tajalisi, br. 51; Ebu Ja’la el-Mevsili, br. 247; i drugi.

Ocjena hadisa

Hadis su vjerodostojnim ocijenili: Tirmizi, Ibn Huzejma, Ibn Hibban, Hakim i Abdulhakk el-Išbili. Dobrim su ga ocijenili: Begavi, Ibn Arebi, kao i Ibn Muflih. Šuajb el-Arnaut u valorizaciji Musneda imama Ahmeda za lanac prenosilaca ovog hadisa rekao je da su njegovi prenosioci prenosioci Buharija i Muslima, izuzev Abdullaha b. Hubejre, koji je samo Muslimov prenosilac. Šejh Albani ocijenio je hadis vjerodostojnim, a šejh Abdullah es-Sa’d za lanac prenosilaca rekao je da je dobar.

Važnost hadisa

Ibn Redžeb, rahimehullahu teala, rekao je: “Ovaj hadis predstavlja osnovu oslonca na Uzvišenog Allaha, a oslanjanje na Allaha najvažniji je razlog za pribavljanje opskrbe.” (Džamiul-ulumi vel-hikemi, str. 496)

Također, ovaj je hadis osnova prilikom govora o radu, trudu i zalaganju, a nije osnova za ostavljanje rada ili lijeno obavljanje poslova, jer se u hadisu govori o pticama koje rane i odlaze u potragu za svojom opskrbom s kojom se noću i vraćaju. (Zamil, El-Alau er-Rabbanijja, str. 501)

Pojašnjenje riječi u hadisu

“istinskim osloncem” – tj. da ti ne pada na um da za opskrbu moliš nekoga drugog mimo Uzvišenog Allaha, te da budeš čvrsto ubijeđen da ti niko ne može dati niti uskratiti opskrbu mimo Uzvišenog Allaha.

“On bi vas zasigurno opskrbio kao što neprestano opskrbljuje ptice” – tj. Uzvišeni Allah svaki bi vas dan neprestano opskrbljivao, kao što opskrbljuje i ptice.

“one polijeću ujutro praznih stomaka, a navečer se vraćaju punih” – tj. ptice rano ujutro odlaze gladne u potragu za opskrbom, a navečer se vraćaju site, punih stomaka.

Komentar hadisa

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obavještava nas u ovom hadisu o važnosti oslanjanja na Uzvišenog Allaha u svim našim djelima, ovosvjetskim ili onosvjetskim.

Govoreći o tevekkulu – oslanjanju na Svevišnjeg Allaha, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, traži od nas da se istinski oslonimo na Allaha jer se ne možemo niti smijemo u našim potrebama oslanjati na bilo koga drugog mimo Uzvišenog Allaha.

Tevekkul je posebna osobina vjernika, jedna je od najvećih imanskih obaveza, jedan od najviših stepena tevhida i najznačajnijih ibadeta koji približavaju Milostivom Allahu. Neophodan je u svim djelima, bez obzira na to da li ona bila obavezna, preporučena ili dozvoljena, ovosvjetska ili onosvjetska, u svima njima vjernik se mora oslanjati na Allaha i tražiti pomoć od Njega za njihovo ostvarenje.

Upravo zbog toga velika je i potreba vjernika za tevekkulom i istinski vjernici, kada god se pred njima ispriječi neka potreba, pribjegavaju Allahu, oslanjaju se na Njega i vraćaju se Njemu, pa On olakšava ono što je teško, iz tegobe daje izlaz i olakšicu, olakšava vjerniku da ostvari ono što želi, uslijed čega vjernik postaje smiren i zadovoljan Allahovom odredbom.

Ibn Kajjim, rahimehullahu teala, rekao je: “Kada bi čovjeku bilo naređeno od ukloni neko brdo i kada bi se on istinski oslonio na Allaha u tom djelu, zasigurno bi ga i uklonio.” (Medaridžus-salikin, 1/81)

A o najvrednijem osloncu rekao je: “Najveći i najvredniji vid tevekkula jeste oslonac na Allaha u traženju upute, obožavanju samo Njega, slijeđenju samo Njegovog Poslanika, borbi protiv sljedbenika laži. Ovo je tevekkul poslanikā i njihovih posebnih sljedbenika.” (Ibn Kajjim, El-Fevaid, str. 129)

Šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin, rahimehullahu teala, rekao je za tevekkul: “Tevekkul je istinski oslonac na Uzvišenog Allaha u pribavljanju koristi i otklanjanju štete, uz poduzimanje uzroka koje je propisao Allah.” (Usejmin, El-Kavlul-mufid ala Kitabit-tevhid, 1/575)

Zubejdi, rahimehullahu teala, kaže: “Tevekkul je čvrsto pouzdanje u ono što se nalazi kod Allaha i okretanje od svega onoga što se nalazi u rukama ljudi.” (Zubejdi, Tadžul-arus; Džurdžani, Et-Ta’rifat, str. 74)

Dakle, suština tevekkula ogleda se u činjenju propisanih djela i oslanjanju na Onoga Koji ih je i propisao, tj. na Uzvišenog Allaha, ubjeđenje da se sve nalazi u Njegovim rukama, pa ukoliko On nešto želi, to će i biti, u protivnom, niko ne može učiniti da se to desi.

Kako postići istinski oslonac na Uzvišenog Allaha

  • Spoznajom svoga Gospodara, Njegovih svojstava, Njegove svemoći, opstojnosti, jer kada se čovjek oslanja na Allaha, mora da vjeruje da je Allah svemoćan, da mu je On dovoljan i sl.
  • Prakticiranjem svih djela koja je Uzvišeni Allah propisao na putu postizanja koristi ili odagnavanja štete.
  • Ostvarenjem istinskog tevhida, jer onaj koji istinski ostvari tevhid, taj će ostvariti i tevekkul.
  • Prepuštanjem Allahu svih stanja i situacija u kojima se osoba nađe.
  • Lijepim mišljenjem o Uzvišenom Allahu, ubjeđenjem da je On bogat, da je u Njegovim rukama sve, da je On dovoljan da pomogne, i onaj koji bude imao takvo mišljenje i ubjeđenje, on će se i osloniti na Allaha.
  • Predavanjem srca Uzvišenom Allahu i odazivanjem Njegovim naredbama.
  • Oslanjanjem na Allaha prije činjenja samog djela i zadovoljstvom Allahovom odredbom nakon učinjenog djela.

Poruke hadisa

  • Hadis nas podstiče da se istinski oslonimo na Uzvišenog Allaha prilikom traženja svakodnevne opskrbe.
  • Oslonac na Uzvišenog Allaha razlog je dolaska do opskrbe i postizanja bereketa u njoj.
  • Od istinskog oslonca na Allaha jeste i činjenje djela koja su propisana na putu zarađivanja i postizanja opskrbe.
  • Uzvišeni Allah je Onaj Koji daje opskrbu svim stvorenjima, kao što i kaže u Svojoj Knjizi: “Nema nijednog živog bića na Zemlji a da se Allah nije obavezao da će ga hraniti” (Hud, 6).
  • Uzvišeni Allah je Taj Koji je svim stvorenjima olakšao put do opskrbe, pa i pticama.
  • Opskrba je jedna od posebnih ljudskih potreba na ovome svijetu, pa stoga o njoj moramo povesti računa kako je stječemo.
  • Oslonac na Uzvišenog Allaha u svakodnevnim djelima uvjet je ispravnosti imana, kao što Svevišnji Allah kaže: “I samo se na Allaha oslonite, ako ste vjernici!” (El-Maida, 23).
  • Iz hadisa se zaključuje da je u osnovi dan vrijeme za privređivanje i stjecanje opskrbe, kao što Svevišnji Allah i kaže: “I učinili smo dan za privređivanje!” (En-Nebe, 11).
  • Hadisom se preporučuje da se rano ujutro krene u potragu za opskrbom.
  • Većina ljudi, kada je riječ o opskrbi, ne oslanja se istinski na Allaha.
  • Nemarnost prema osloncu na Allaha u traženju opskrbe razlog je uskraćivanja opskrbe i otežanog dolaska do nje.
  • Hadis pojašnjava brigu islamskog vjerozakona o vjerničkom srcu.
  • Također, hadis je primjer kako islamski vjerozakon govori i o pitanjima vjere i o pitanjima dunjaluka, te nudi rješenje za sva pitanja.
  • Hadis je također dokaz da je i sunnet objava od Uzvišenog Allaha, jer govori o istome o čemu govori i Kur’an. Tako Kur’an, govoreći o istinskom osloncu na Uzvišenog Allaha, kaže: “A onaj koji se bude bojao Allaha, On će mu dati izlaz i opskrbit će ga odakle se on i ne nada, a ko se na Allaha osloni, On će mu biti dovoljan” (Et-Talak, 2–3).

Pravilo iz hadisa

Pravilo u ophođenju sa Allahom: Ko bude iskren prema Allahu, i Allah će njemu dati ono mu je On obećao. Ovo je postojani Allahov zakon. Ono što najviše pomaže u iskrenom odnosu prema Allahu i istinskom osloncu na Njega jeste lijepo mišljenje o Njemu. Stoga, najveći razlog gubljenja bereketa u opskrbi i djelima jeste nedostatak lijepog mišljenja o Allahu.

El-Asr, br. 105.