Vijestiiiiii

Inzko: Nemam se razloga izvinjavati, nisam vrijeđao nikoga

315views

Visoki predstavnik Valentin Incko (Inzko) nema se namjeru izvinjavati zbog reakcije na istup reisu-l-uleme Mustafe Cerića.

Kaže da je bio iznenađen onime što je čuo i da je morao reagirati. Ali…

– Nisam nikoga imenovao u svojoj izjavi i nisam vrijeđao nikoga. Ako se to nekome čini, spreman sam da se izvinim. I sam sam vjernik, poštujem sve vjernike i ne mrzim nikoga. Štaviše, počasni sam vakif, uplatio sam jednu malu sumu Islamskoj zajednici za njen centar. Zbog dobrog iskustva kao ambasador, zbog divnih sjećanja na mnoge susrete, duboko i iskreno poštujem sve građane ove zemlje i sve vjernike – kaže Incko na početku razgovora za “Dnevni avaz”.

Izraz zabrinutosti

Dodaje i da je izjava izraz zabrinutosti i “to se nije promijenilo”.

– Na početku se tu nije spomenuo ni način na koji se govorilo o gospođi Ketrin Ešton (Catherine Ashton), a tu sam vrlo osjetljiv. S njom imam izuzetan odnos.

Želim istaći da su vjerske zajednice same, i kroz Međureligijsko vijeće i kroz rad brojnih divnih vjerskih službenika, mnogo doprinijele smanjivanju tenzija i zbližavanju ljudi.

Dakle, nisam vrijeđao nijednog vjernika i nemam razloga da se izvinjavam. Ali, ako se neko osjetio povrijeđenim, želim reći da takve namjere nisam imao. Komentirao sam slučaj ne da bih spomenuo neko ime, već sam reagirao u krajnje dobroj namjeri.

Mislim da je sada vrijeme da se okrenemo drugim problemima.

Među drugim problemima je i trakavica s referendumom u RS. Kakav je stav OHR-a o tom pitanju, nakon dogovora Ešton – Dodik?

– OHR i ambasadori na tome su intenzivno radili četiri nedjelje. Na Vijeću za implementaciju mira (PIC) imali smo bezbroj sastanaka. Moram još jednom reći da sam u posljednje dvije godine upravo na tom pitanju dobio najjaču podršku međunarodne zajednice. Jedino su Rusi bili protiv.

S takvom podrškom međunarodne zajednice bilo mi je lakše raditi. Atmosfera u PIC-u i signali koje je dobila Banja Luka doveli su do toga da se najavi povlačenje odluke o referendumu. Drago mi je što je tako ispalo.

Je li dogovor Ešton – Dodik, ipak, Vaš poraz?

– Neki su to u RS tako interpretirali. No, pogledajte rezultat. Referenduma nema. Dogovor koji je napravila gospođa Ešton rezultat je naših zajedničkih napora. Ipak, predsjednik Dodik obećao je ne samo da će odgoditi referendum, kako je inicijalno govorio, već da referenduma neće uopće ni biti. Od početka sam govorio da želim da RS povuče odluku o referendumu. Ako se to ne desi, onda ću ja uraditi taj posao umjesto njih. I evo, RS je najavila da će povući odluku.

Nebitno je da li sam bio tamo ili nisam. Bitan je rezultat.

Službeni glasnik

Šta znači “povuče odluku o referendumu”? Odgoditi njenu primjenu ili poništiti zaključke NSRS u kojima se govori i o održavanju referenduma?

– Za mene je to – odluka o poništenju odluke o sazivanju referenduma koju bi donijela NSRS, a potom je objavila u “Službenom glasniku”. Odgađanje nije u opticaju.

Evropska unija (EU) sama je naglasila da ne želi pregovarati o pravosudnim institucijama BiH pod prijetnom referenduma.

Ipak je, blago rečeno, malo čudno što se o tom pitanju razgovara, a da Vi niste prisutni.

– Gospođa Ešton imala je niz susreta u BiH, ali prvi je bio sa mnom. Te iste večeri kada je došla u BiH, gospođa Ešton i ja imali smo dugi sastanak tokom kojeg sam je upoznao sa svim detaljima situacije u BiH. Nakon toga uslijedili su sastanci sa bh. liderima.

Dodik, ipak, slavi što niste došli u Banju Luku?

– On to vidi kao pobjedu. Ima pravo na to. On je političar. Opozicija u RS tvrdi da je na tom sastanku kapitulirao! Nazivaju ga kapitulantom. Za mene je najbitnije da je referendum stavljen ad acta. Ostalo su unutarnjopolitička prepucavanja.

Dodik ni tu nema takta. Ti njegovi napadi na Vas već postaju primitivni.

– Da. On mene ne štedi. Kao ni većinu mojih prethodnika. Pogotovo lorda Ešdauna (Ashdown). To oštro odbacujem.

Loša ocjena

Formiran je Predstavnički dom Parlamenta BiH. SDS tvrdi da je to produkt domaćih dogovora i da stranci nisu imali pojma šta se dešava…

– Pa, to mi je baš drago! I kod Federalne vlade dugo sam razmišljao šta da se radi. Šest mjeseci nakon izbora PIC je od mene zatražio da posredujem. Kod državne vlade sam isto razmišljao da li će me PIC i tu zadužiti. Moji unutarnji osjećaji kažu da bi bilo bolje da se mi tu ne miješamo. Kada imate dogovor koji je rezultat domaćih napora, bez miješanja sa strane, onda to traje i drži duže.

Nadam se da će nakon Predstavničkog doma biti ubrzo konstituiran i Dom naroda, pa državna vlada. Mnogo je izazova na državnom nivou.

Veoma me zabrinula ocjena “Moody’s Internationala”. Oni su nedavno promijenili ocjenu kreditnog rejtinga za Bosnu i Hercegovinu sa “stabilan” na “negativan”. Kao razlog za novu procjenu navedena je politička nestabilnost u BiH.

Građani BiH trebaju znati šta to znači. Kada agencije za procjenjivanje rejtinga daju negativnu ocjenu, mnogo je teže uvjeriti strane investitore da dođu i počnu otvarati prijeko potrebna radna mjesta. To znači da će kreditne stope vjerovatno porasti, što znači da će obični građani osjetiti još veći ekonomski pritisak.

Agencija “Moody’s” veoma je jasno stavila do znanja da politička nestabilnost sve više pogoršava ionako lošu situaciju u vezi sa zaposlenošću. Ako se samo za jedan posto poveća kamata, to je veliko opterećenje za sve građane BiH! Tako građani BiH direktno osjećaju negativne posljedice nekonstituiranja državnih organa vlasti.

Državni premijer iz HDZ-a

– Državni premijer u ovom mandatu svakao treba biti Hrvat. To je sasvim jasno.

Ja imam svoje mišljenje o tome iz koje stranke bi ta osoba trebala doći da bi se onda klima u državi popravila, ali o tome moraju odlučiti stranke koje će formirati većinu u Parlamentu.

Vrlo je važno imati glavne političke faktore iz svih naroda uključene u državnoj vladi. Konačno, ako dođe do ustavnih promjena, lakše je postići dvotrećinsku većinu…

Ne znam kada bismo mogli imati državnu vladu. Nadam se da bi njeno konstituiranje moglo biti do kraja jula ove godine.

Pomilovanje smijenjenih zvaničnika

– Prema mojoj procjeni, bit će pomilovano deset do 20 ljudi. To razmatramo zajedno s drugim institucijama. Želim nastaviti s akcijom “Feniks”…

Želim vidjeti da se grade dvije autostrade

– Postoje izazovi u BiH o kojima nema spora među domaćim akterima. Svi žele da se BiH počne ekonomski razvijati, da se grade ceste, da se ulaže u infrastrukturu, vaš izvoz raste…

Volio bih da se domaći političari više bave tim pitanjima i rade na njima. Ali i da se s manje žestine svađaju u vezi sa stvarima gdje se ne slažu.

Želim vidjeti da se grade dvije autostrade – ona u BiH i ona za Brisel – kroz reforme, rješavanje otvorenih pitanja…

SMS-ovi iz RS

– Dobivam dosta SMS-ova. Ljudi uglavnom kažu da su zadovoljni onime što radim. Iz RS mi je stiglo mnogo poruka na mobitel u kojima mi ljudi govore da je referendum nepotreban, da se živci ljudima rastežu, a ne rješavaju se prava pitanja, problemi se gomilaju… To me ohrabruje.

OHR ostaje do daljnjeg

– Jedan strani diplomata kazao je da će OHR ostati sve dok BiH ne uđe u Evropsku uniju. Ne bih špekulirao šta će biti sa OHR-om, ali je jasno da on ostaje do daljnjeg. Sada se razgovara o modalitetima ostanka. EU je nedavno najavila mogućnost dijaloga o eventualnom dislociranju OHR-a u Brisel ili Ženevu. Vidjet ćemo. O tome treba donijeti svoju odluku i PIC, nije samo do mene.

Jasno je, međutim, da je i epizoda s referendumom produžila vijek trajanja OHR-a u BiH.

Ali, postoji i onih čuvenih “pet plus dva”. Na tome se ništa ne radi. Pogledajte pitanje državne imovine, pa vojne imovine… Ni u statusu Brčkog nisu sva pitanja riješena.

Inače, ne želim vječno ostati ovdje. Želim da domaći političari ne produžavaju stalno rok trajanja OHR-a, već da se dogovaraju i rješavaju preostala otvorena pitanja. Želim da BiH na institucionalan način rješava otvorena pitanja, a kada se to desi, to će biti signal da OHR može odlaziti.

I sam sam pohađao vjeronauku

– Kada je vjeronauka u školi u pitanju, možda se i slažem s vjerskim zajednicama. I sam sam pohađao vjeronauku i ocjena je bila uvijek dio svjedočanstva i dio prosjeka. U Austriji je tako, mada je drugačija situacija u BiH.

Pitanje onih koji ne pohađaju vjeronauku mora se riješiti, jer postoji mogućnost da budu u lošijem položaju kada je riječ o konačnom prosjeku. Možda se ovdje može naći neki kompromis. Da ocjena ulazi u svjedočanstvo, ali ne mora biti dio prosjeka zbog onih koji ne pohađaju taj predmet.

Ne znam. To je stvar o kojoj se trebaju dogovoriti domaći akteri. Ipak, ako dijete godinama ide na vjeronauku, trudi se… i možda je djetetu drago da se i ta ocjena nađe u svjedočanstvu.

(Avaz)