Različite teme

Činjenice o Mesdžidul-Aksau i Svetoj zemlji prije Muhammedovog, s.a.v.s., poslanstva

663pregledi
Autor: Abdul-Aziz Mustafa     Prevela: Ummu Muhammed

Mesdžidul-Aksa je sveti hram u Palestini koji se veže za doba brojnih poslanika, od vremena Ibrahima, alejhis-selam, pa do vremena Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. To je drugi mesdžid koji je izgradio Ibrahim, alejhis-selam, nakon Mesdžidul-harama.

U oba Sahiha navodi se da je Ebu Zerr, radijallahu anhu, pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Koji je prvi mesdžid  postavljen na Zemlji?”, a on je odgovorio: ‘’Mesdžidul Haram.’’ Potom je upitao: “A koji zatim?” On reče: “Mesdžidul-Aksa.” Opet je upitao: “Koliko je vremena proteklo izmeðu njihove gradnje?”, a Poslanik je odgovorio: “četrdeset godina”.

Učenjaci i historičari smatraju da Mesdžidul-Aksa obuhvata šire područje od same graðevine, da u njegovo okrilje spada i Mesdžidu Sahra (stijena), poznat po svojoj žutoj kubi. Korijeni Sahre, tj. stijene, protežu se do Adema, alejhis-selam, kod koje je prvi obavio molitvu, dok ju je Ibrahim, alejhis-selam, bio uzeo za hram, a Jakub, alejhis-selam, na njoj je podigao svoj mesdžid. Musa, alejhis-selam, na njoj je primao objavu, a Sulejman, alejhis-selam, izgradio veliki hram koji je dobio ime po njemu. To je stijena sa koje je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio uzdignut na nebo u noći Israa i Miradža. Prvi koji je na njoj izgradio mesdžid u islamsko doba bio je halifa Abdul-Melik bin Mervan.

1. U Ibrahimovo, alejhis-selam, doba  

Nakon što se Ibrahim, alejhis-selam, odrekao svoga oca i naroda, preselio se iz Iraka u Šam. Tu je boravio jedno vrijeme, a onda je zbog suše koja je zadesila Šam otputovao u Egipat. Kada je egipatskom faraonu bilo onemogućeno da pridobije za sebe Ibrahimovu ženu Saru, poklonio joj je robinju Hadžeru s kojom su se Ibrahim i Sara vratili u Šam. Nakon što ju je Sara poklonila Ibrahimu, rodila mu je sina Ismaila. On je Hadžeru i svoga sina Ismaila nastanio u Mekki, a kada je Ismail porastao, Ibrahim je uz njegovu pomoć izgradio Mesdžidul-haram. Potom se vratio u Šam i nakon četrdeset godina od gradnje Mesdžidul-harama podigao je Mesdžidul-Aksa

2. U Ishakovo i Jakubovo, alejhima-selam, doba

Nakon oko četrnaest godina od roðenja Ismaila, Ibrahimu se rodio Ishak. Uzvišeni Allah učinio je i njega, kao i Ismaila, poslanikom. Ishaku su se rodila dva sina, Jakub i Ajsu, a Allah je, od njih dvojice, Jakuba odlikovao poslanstvom. Jakub se još zvao Israil, po kome je njegov narod i dobio ime. Kada je Hram oronuo, on ga je ponovo izgradio

3. U vrijeme Musaa, alejhis-selam

U posljednje Jakubovo doba Izraelćani su se po Jusufovom, alejhis-selam, pozivu preselili u Egipat. U njemu su ostali sve do Musaovog doba, kada su ga s njim napustili zbog faraonovog tlačenja i ponižavanja. Težili su za povratkom u Svetu zemlju, ali su odbili da se bore protiv neprijatelja koji ju je nastanio, pa su kažnjeni time što su ostali na brdu Sinaj četrdeset godina. Musa i Harun, alejhima-selam, umrli su a da se Izraelćani nisu vratili u Svetu zemlju

4. U doba Juše bin Nuna, alejhis-selam

Nakon Musaa vjerovjesništvo je naslijedio Juša bin Nun. On je mladić koji je spomenut u suri Kehf, a čije je vjerovjesništvo potvrðeno sahih predajama. Bilo mu je nareðeno da se s preostalim Izraelćanima uputi u Svetu zemlju. On opkoli Kuds i ne uspije da ga osvoji sve do pred zalazak sunca, pa zamoli Uzvišenog Allaha da zaustavi njegov zalazak, što mu On udovolji, te u Svetu zemlju uðe kao pobjednik. Musaovu kubu postavio je na mjesto stijene, pa su nju uzeli za kiblu u svojim molitvama, a kada je ona oronula, okretali su se prema stijeni, i zbog toga je ta stijena bila kibla poslanika sve do doba Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem

5. Nakon Jušinog, alejhis-selam, doba

Nakon Jušinog doba na Izraelćanima su se smijenila tri doba: doba kadija, koji su vladali njima 400 godina, doba kraljeva i doba razdora. Nakon nemoći kadija da uspostave red meðu Izraelćanima, javila se kod njihovih neprijatelja pohota za osvajanjem njihove zemlje, stoga Izraelćani zatražiše od svog poslanika da im pošalje kralja s kojim će se boriti na Allahovom putu, kao što je pojašnjeno u Kur’anu. Talut im bi postavljen za kralja. U njegovoj vojsci borio se Davud, alejhis-selam, koji je nadvladao Džaluta, voðu nevjerničke vojske. Tako Davud postade kralj, nakon Taluta, i osvoji Sveti grad Oršalim

6. Doba Davuda, alejhis-selam

Kada je Davud osvojio Kuds 977. godine p.n.e., on je u njega premjestio kovčeg u kojem su bile Musaove i Harunove ostavštine, kao što je spomenuto u Kur’anu. Davud tada odluči da proširi Hram i poče sa gradnjom, ali ga smrt spriječi da ga dovrši, pa njegovu gradnju dovrši njegov sin Sulejman, alejhis-selam.

7. Sulejmanovo, alejhis-selam, doba

Sulejman je naslijedio kraljevstvo nakon svoga oca i ostao na njegovom prijestolju 40 godina, tj. od 923. do 964. godine p.n.e. Tumači Kur’ana naveli su da je bio odsutan od svog prijestolja 40 dana da bi po povratku naredio da se sagradi Mesdžidul-Aksa u vidu ogromne graðevine, što dolikuje jednom poslaniku, kralju, onome kome je dato ono što nikome drugome nije. Mesdžid je u ovom izgledu nazvan Hejkel

8. Nakon Sulejmanovog doba

Nakon Sulejmanove smrti podijelilo se njegovo kraljevstvo na dva: južnu kraljevinu Jehuzu sa glavnim gradom Oršalimom i sjevernu kraljevinu Izrael sa glavnim gradom Nablisom

9. Kraj kraljevskog doba i prvo rušenje Mesdžidul-Aksaa

Godine 721. p.n.e. ašurijski kralj Sirdžun zbrisao je kraljevinu Izrael sa lica zemlje i raselio njen narod. 608. godine p.n.e. egipatski faraon osvojio je kraljevinu Jehuzu, a zatim i kraljevinu Izrael. Nakon toga je babilonski kralj Nabukodonosor porazio faraona, preuzeo vlast nad obje kraljevine i srušio Mesdžidul-Aksa 587. godine p.n.e. Većinu Izraelćana odveo je u zarobljeništvo u Babilon, a druge protjerao u Egipat i druga mjesta. Ovo doba je u historiji poznato po dobu babilonskog zarobljeništva: ‘’A Mi smo u Knjizi objavili sinovima Israilovom: ‘Vi ćete doista dva puta smutnju na Zemlji učiniti i preko mjere oholi postati. Kada doðe vrijeme prve od dvije smutnje, poslat ćemo protiv vas robove Naše, silno moćne, oni će uzduž i poprijeko zemlju vašu pregaziti, i obećanje će se ispuniti.’’

10. Doba povratka iz zarobljeništva i ponovne gradnje Mesdžidul-Aksaa

Nakon pada Izraela i Jehuze, Kurš Ihmeni, perzijski kralj, osvoji Babilon i preuze vlast nad Jehuzom, vrati Izraelćane u njihovu zemlju i od tada oni dobiše naziv Jehudije (Jevreji). Oni su, nakon kraljevog odobrenja, obnovili gradnju Hejkela.

11. Bizantijsko osvajanje Mesdžidul-Aksaa

Godine 63. p.n.e. Bizantinci osvojiše Svetu zemlju i postaviše Herodosa za njenog kralja, koji obnovi Hejkel u graðevinu kakva je bila u doba Sulejmana i ona ostade u tom obliku sve do doba Zekerijjaa, alejhis-selam

12. Doba Zekerijjaa i Jahjaa, alejhima-selam

Kada je Imranova žena zamolila Allaha da joj podari sina kojeg bi dala na službu Hramu, Uzvišeni joj je podario Merjemu. Ona je odrasla pod budnim okom Zekerijjaa, koji je bio zadužen za Hejkel i koji je u njegovom mihrabu zamolio Uzvišenog da ga ne ostavlja bez poroda. Allah mu se odazva na molbu i podari mu Jahjaa, alejhis-selam, a u isto to vrijeme Merjema rodi Isaa, alejhis-selam

13. U Isaovo, alejhis-selam, doba

Kada je Isa odrastao i postao poslanik, uzeo je Mesdžidul-Aksa za prijestolnicu u kojoj je pozivao ka Uzvišenom Allahu. U to doba povećala su se griješenja i zlodjela Izraelćana, tako da su skrnavili svetost i samog Mesdžida, uzevši ga za pijacu. Stoga ih Isa upozori na to rekavši im da će im Hram biti zabranjen ukoliko ne budu cijenili njegovu svetost. Ali se oni na njegove riječi oglušiše, pa mu bi objavljeno da će ovaj Hram biti srušen i da od njega neće ništa ostati. Njihova su se zlodjela povećala tako da su ubili Jahjaa i njegovog oca Zekerijjaa kojeg prerezaše testerom

14. Drugo rušenje Hrama

Nakon ubistva Zekerijjaa i Jahjaa, pokušaše to gnusno djelo da učine i Isau, ali ne uspješe. 70. godine bizantijski imperator Titos izvršio je napad na njih, spalio Makdis i srušio Mesdžidul-Aksa do temelja, a na što je Isa prethodno bio ukazao. Tako  Hram bi po drugi put srušen, kao što to Kur’an kazuje: ‘’A kad doðe vrijeme druge smutnje, da na licima vašim tugu i jad ostave i da u Mesdžid uðu, kao što su u njega ušli drugi put, i do temelja, sve nad čime zavladaju poruše.’

15. Podizanje idolopokloničkog hrama na mjestu Mesdžidul-Aksaa

Nakon Titosa, imperijom zavlada drugi nasilnik Adrijanos, koji na mjestu Mesdžidul-Aksaa izgradi idolopoklonički hram koji je nazvao Džuvejbitan, a po imenu jednog od bizantijskih božanstava

16. Rušenje idolopokloničkog hrama

Kada su kršćani napali na Palestinu, pod voðstvom imperatora Konstantina, srušili su taj idolopoklonički hram, tako da je Sveta zemlja ostala pod kršćanskom hegemonijom, bez postojanja ikakvog hrama

17. Jevrejska i kršćanska hegemonija nad Kudsom

Nakon jevrejskog i kršćanskog tonjenja u grijesima i iskvarenosti, u Kudsu ne ostade od monoteista osim njih malo i ostade Kuds bez mesdžida sve do dolaska posljednje Objave i do dogaðaja Israa, tj. Poslanikovog, sallallahu alejhi ve sellem, noćnog putovanja iz Mesdžidul-harama u Mesdžidul-Aksa u doba bizantijskog vladara Herakla u čije su doba od Mesdžida ostali samo dijelovi zidina. Dogaðaj Israa bio je predznak početka islamskog doba za Svetu zemlju i Mesdžidul-Aksa te nagovještaj njihovog prelaska iz vlasništva Jevreja u vlasništvo i naslijeðe islamskog ummeta.

Po preporuci šejha Aida el-Karnija
Prevela i prilagodila: Ummu Muhammed, studentica  Islamskog fakulteta – Rijad

Prvi put objavljeno: subota, 01 Ožujak 2008 23:05