Fotografija pripadnika holandskog bataljona UNPROFOR-a Denisa Kejzersa (Dennis Keizers) na kojoj njegove kolege, pripadnici holandskog bataljona, u julu 1995. godine u Potočarima poziraju s podignuta tri prsta, još je jedan dokaz sramne uloge ove jedinice u genocidu nad nesrpskim stanovništvom u Srebrenici.
Svakodnevne scene
Ovo je samo jedna od fotografija, koju ekskluzivno objavljuje “Dnevni avaz”, iz perioda pada Srebrenice, a koju je Kejzers postavio na svom Facebook profilu “u znak sjećanja na vojnu službu u Bosni”.
Sramnija je još jedino činjenica da su Holanđani razdragano dizali tri prsta tek nekoliko dana prije četničkog genocida nad muslimanima, kakav Evropa nije upamtila od Hitlera i Drugog svjetskog rata.
Nedžad Handžić, član Udruženja preživjelih žrtava genocida “Drinski talasi”, kaže za naš list da su ovakve scene u Srebrenici bile skoro pa svakodnevne.
– Mnogi od njih su i urinirali pred ženama, starcima i djecom. Bez ikakvog ustručavanja. Bilo je i onih koji su otvoreno govorili da ne vole muslimane, da im smrde.
Ali, najporaznije od svega je što su još u maju 1995. doslovno otpisali jugozapadni dio Srebrenice. Predali su ga četnicima – sjeća se Handžić.
Mašine i rovovi
Ne samo da su Holanđani, nastavlja Hanžić, te godine mašinama zatrpali rovove u Srebrenici koji su služili Armiji RBiH za odbranu grada i golorukog stanovništva, te bez ikakve borbe četnicima predavali osmatračnice, lično je, kaže, slušao i zastrašujuću komandu, šefa holandskih snaga u Srebrenici Toma Karemansa (Thom Karremans).
– Nakon što smo im mi, lokalno stanovništvo, kazali da im četnici ulaze s desne strane i da su već među izbjeglicama, tada su vojnici kontaktirali bazu u Potočarima i razgovarali s Karemansom, koji im je doslovno rekao: “Ostanite gdje jeste i ne poduzimajte ništa!” Ovime je sve jasno ko je bio na čijoj strani – govori Handžić.
Dokaz genocida i sramne uloge UNPROFOR-a: Djevojčica pronađena 14. jula 1995. godine
Da holandski vojnici nisu štitili civilno stanovništvo u zaštićenoj enklavi Srebrenica, svjedoči i stravična sudbina 14-godišnje djevojčice koju su zajedno s dvije godine mlađom rođakom silovali četnici.
Djevojčica je pronađena obješena 14. jula 1995. u Srebrenici.
– Ona nije vojnik, pa zašto nisu nju Holanđani zaštitili? Brojna silovanja i mučenja u Srebrenici su počinjena i u odijelima holandskih vojnika. Otvoreno sumnjamo da uniforme nisu samo davali četnicima nego da su neki od njih i sami učestvovali u silovanjima srebreničkih žena – govori Handžić.
(Avaz)
