Vijesti

Halep: Da li će opozicija dobiti protivzračne rakete?

412views

Američki zvaničnici kažu da je kolaps najnovijeg sporazuma o prekidu vatre u Siriji povećao mogućnost da države Arapskog zaljeva naoružaju sirijsku opoziciju protuavionskim raketama koje se lansiraju s ramena, kako bi se suprotstavili sirijskim i ruskim zračnim napadima.

Najnoviji američki pokušaj da se okonča sirijski rat, koji traje bez prestanka već pet i po godina, propao je 19. septembra kada je napadnut konvoj sa humanitarnom pomoći u Siriji. Washington prebacuje krivicu za ovaj napad na ruske borbene letjelice, dok Rusija negira umiješanost u incident.

Jedna od posljedica nedavnog diplomatskog neuspjeha mogla bi i to da Zaljevske države ili Turska povećaju isporuku oružja frakcijama sirijske opozicije, uključujući i protuavionske rakete koje se lansiraju sa ramena, što su Sjedinjene Američke Države do sada zabranjivale.

Reuters prenosi navode američkog zvaničnika, koji je želio ostati anoniman, da je Washington spriječio dolazak velike količine prenosivih protuzračnih sistema u Siriju zbog toga što sa zapadnim saveznicima i Arapima ima jedinstven stav da je cilj obučiti umjerenu sirijsku opoziciju i opremiti ih pješadijskim naoružanjem, uz nastavak pregovora SAD-a sa Moskvom.

Zatvorene oči na dostavu oružja

Međutim, razočarenje u takav stav Washingtona sve više raste, zbog čega je postala i veća mogućnost da će države koje su u savezu sa Washingtonom odstupiti od takvog pravca ili će zatvoriti oči na opremanje pojedinih opozicionih grupa takvim protuzračnim oružjem.

Drugi američki zvaničnik kaže kako pojedine zaljevske strane smatraju da je najbolji način za uvjeravanje Rusa da se povuku iz Sirije ono što se pokazalo uspješnim u Afganistanu prije otprilike trideset godina. Nakon što su afganistanski borci opremljeni prenosivim protuzračnim sistemima, onemogućeno je djelovanje ruskih zračnih snaga.

Zvaničnik naglašava da je Washington do sada uspio ubjeđivati ove strane da su „danas rizici toga dosta veći, jer se više ne radi o Sovjetskom Savezu, nego o ruskom lideru koji je odlučan da obnovi ruske snage, stoga su vrlo male mogućnosti da će se on povući“, aludirajući na ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Glasnogovorniku američkog State Departmenta Marku Toneru upućeno je pitanje: Jesu li Sjedinjene Američke Države spremne učiniti nešto drugo osim pregovora kako bi pokušale zaustaviti nasilje? Međutim, on nije pojasnio koji bi to drugi koraci mogli biti, ali je naglasio da Washington ne želi da neko upumpa još oružja koje bi se koristilo u sukobima, rekavši da bi: „Rezultat toga bila samo eskalacija borbi, i ništa drugo, što je uistinu zastrašujuće. Stvari bi se sa loših mogle okrenuti na mnogo gore.“

Opozicija ima pravo da se brani

Međutim, drugi zvaničnik američke administracije kaže da „sirijska opozicija ima pravo da se brani, te da neće biti ostavljena bez odbrane od ovakvog neselektivnog granatiranja.“ Ovaj zvaničnik, koji je tražio da ostane anoniman, ukazao je na to da „saveznici i partneri“ učestvuju zajedno sa SAD-om u američko-ruskim pregovorima kako bi se pronašlo rješenje za rat.

Dodaje: „Ne vjerujem da će oni ravnodušno posmatrati sva užasna djela koja smo vidjeli u protekla 72 sata“, te je naglasio da neće komentirati „određene mogućnosti koje bi mogle biti uključene u bitku.“

Kritičari politike američkog predsjednika Baracka Obame smatraju da je neodlučnost Bijele kuće da upotrijebi silu otežala napredak američke diplomatije. Dva člana Senata SAD-a iz Republikanske stranke, John McCain i Lindsey Graham, izjavili su u svom saopćenju da „je diplomatija koja nema sredstvo pritiska osuđena na propast.“

Dodaju da „Putin i Assad neće učiniti ono što se od njih traži drage volje ili zato što brinu za naše interese ili patnje drugih. Njih dvojicu treba prisiliti na to, što zahtijeva silu. Rat, teror, izbjeglice i nestabilnost, sve će se to nastaviti dok Sjedinjene Američke Države ne budu spremne poduzeti korake kako bi promijenile situaciju na terenu u Siriji.“

Direktorica ureda Human Rights Watcha u Washingtonu Sarah Morgan rekla je da „SAD sarađuje sa Putinom kao sa partnerom u miru umjesto da ga tretira kao urotnika i počinitelja ratnih zločina. Sada se postavlja pitanje koji su to naredni koraci koje će SAD poduzeti kako bi naveli Rusiju da se suzdrži od daljeg nasilja i pomaganja Assadu u brutalnim djelima?“

(AJB)