Hadis

Hadiske poruke (2 dio)

365pregledi
Piše: Maglić Adnan

Od Ebu Zerra, r.a., i Mu’az ibn Džebela, r.a., se prenosi da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, rekao: ”Boj se Allaha gdje god bio, loše djelo poprati dobrim ono će ga obrisati i lijepo se prema ljudima ophodi”. Hadis bilježi imam Tirmizi i kaže da je hadis dobar.
Šta je to bogobojaznost ili takwaluk? Islamska ulema ga definiše i kaže da je bogobojaznost da čovjek postavi izmeðu sebe i Allahove kazne prepreku izvršavajući ono što mu je nareðeno i ostavljajući ono što mu je zabranjeno. Kaže Hasan El-Basri, Allah mu se smilovao: ”Bogobojazni su oni koji su ostavili ono što im je zabranjeno, a radili ono što im je nareðeno”.

Osnova bogobojaznosti je čovjekova spoznaja Onoga koga se boji i kome se pokorava. Zato i kaže Bekr ibn Husejn: ”Kako da bude bogobojazan onaj koji ne poznaje Onoga koga se boji”. Vjernik svoga Gospodara upoznaje preko Njegovih lijepih imena, svojstava i kroz Allahove, dž.š., znakove koji ga okružuju.
Bogobojaznost je Allahova oporuka svim poslanicima i oporuka Poslanika, sallallahu ‘alejhi we sellem, njegovom ummetu. Svaki put kada bi muslimanska vojska napuštala Medinu i kretala u boj Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, bi vojskovoði oporučivao bogobojaznost. Meðu zadnjim savjetima koje je uputio Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, svome ummetu ulaze i riječi: ”Oporučujem vam bogobojaznost i poslušnost vašim predpostavljenim”. Napisao je Omer ibn Abdul-Aziz jednom čovjeku pismo i rekao mu: ”Oporučujem ti bogobojaznost bez koje ti nećeš biti spašen, niti će ti se tvoj Gospodar smilovati, niti ćeš biti nagraðen za svoja djela. Puno je onih koji o njoj pričaju a malo ih po njoj radi.”

-Boj se Allaha gdje god bio-
Prenosi se da je Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, molio Allaha, dž.š., sljedećim riječima: ”Molim te za bogobojaznost i strah od Tebe i javno i tajno”. Kaže imam Šafija: ”Tri su stvari najteže čovjeku: dijeljenje imetka kada ga je i sam potreban, bogobojaznost u osami i riječi istine pred osobom koje se drugi boje”.
Prve generacije spominju slučaj čovjeka koji je nagovarao neku ženu da s njim počini blud govoreći joj: ”Ne vide nas osim zvijezde”. A ona mu kao prava vjernica odgovara: ”A gdje je Onaj koji je nebesa ukrasio zvijezdama”.

-Loše djelo poprati dobrim ono će ga obrisati-
Vjerniku je nareðeno da čini dobra djela, a ostavlja loša. Meðutim, on po svojoj prirodi griješi i čini prestupe. Allah, dž.š., mu je iz svoje neizmjerne milosti, vrata pokajanja ostavio otvorena i ne samo to nego mu, kao što se navodi u hadisu, činjenjem dobrih djela briše loša. Allahov Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, ovdje nije postavio uslov da to dobro djelo mora biti veće ili isto da bi obrisalo loše, niti je čovjek obavezan da nijeti brisanje tog lošeg djela. Sve ovo ukazuje na Allahovu milost prema Svojim stvorenjima.
Da li se ovo brisanje grijeha odnosi samo na male grijehe ili tu ulaze i veliki grijesi koje čovjek učini? Odabrano mišljenje koje preferira većina islamske uleme jeste da se ovo brisanje grijeha odnosi na male grijehe, a da je za oprost velikih grijeha potrebno učiniti posebno pokajanje.

-Lijepo se prema ljudima ophodi-
Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, nakon što je spomenuo bogobojaznost, ukazuje na jedan jako bitan vid te bogobojaznosti, a to je lijep ahlak. Ovde ga ističe kako bi ukazao na njegovu važnost jer puno ljudi misli da je bogobojaznost samo obavljenje namaza, post, davanje zekata, itd. Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, u jednom hadisu svodi svoju poslaničku misiju na upotpunjavanje ljudskog morala, pa kaže: ”Zaista sam ja poslan da upotpunim plemenite ljudske ćudi (moral)”. Poslanik, sallallahu ‘alejhi we sellem, lijepo ponašanje smatra dokazom potpunosti čovjekovog imana: ”Najpotpuniji iman imaju vjernici koji su najljepšeg ahlaka (ponašanja)”.

Prvi put objavljeno: ponedjeljak, 08 Listopad 2007 07:41

X