Hutbe

Četiri dužnosti svakog muslimana

1.42Kpregledi
Hatib: Mr. Elvedin Huseinbašić

U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog. Sva zahvala pripada Allahu, od Njega pomoć i oprost tražimo i Njemu se kajemo. Utječemo se Allahu od zla nas samih i zla naših djela! Koga On uputi niko ga ne može zavesti, a koga zavede niko ga ne može uputiti. Svjedočim da nema istinskog boga osim Allaha, jedinog bez premca, i svjedočim da je Muhammed Allahov i rob i poslanik.

Najbolji govor je Allahov govor, a najbolja uputa je Muhammedova uputa. Najgore stvari su nove stvari u vjeri, svaka nova stvar u vjeri je novotarija, a svaka novotarija zabluda, a svaka zabluda vodi u Vatru.

O ljudi bojte se svog Gospodara koji vas je od jednog čovjeka stvorio, od njega drugu njegovu, a od njih dvoje mnoge muškarce i žene stvorio! Bojte se Allaha čijim imenom jedni druge zaklinjete! I rodbineske veze ne kidajte! Allah zaista nad vama bdije.( En-Nisa’, 1)

O vjernici, bojte se Allaha istinskom bogobojaznošću i umirite samo kao muslimani!( Alu Imran, 102)

O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu! On će vam djela vaša popraviti i grijehe oprostiti. Ko bude Allahu i Poslaniku pokoran uspijet će.( El-Ahzab, 71 i 72)

Svaki čovjek dužan je za života, a život je emanet dat čovjek na dar, uraditi četvero:
1.    Učiti islamsko znanje,
2.    Vladati se po znanju,
3.    Pozivati druge,
4.    Strpiti se.

Dokaz za to je sadržan u suri El-Asr. Rekao je Uzvišeni Allah: Tako mi vremena, čovjek, doista, gubi, samo ne oni koji vjeruju i dobra djela čine, i koji jedni drugima istinu preporučuju i koji jedni drugima strpljenje preporučuju. ( El-Asr, 1-3)
Rekao je imam Šafija: Ova sura bila bi dovoljan dokaz ljudima da Allah nije objavio ništa drugo. Izjava imama Šafije nalazi se u Ibn Kesirovom Tefsiru.
Ovo četvero Ibn el-Kajjim navodi kao vrste borbe sa samim sobom, u djelu Zadu-l-me’ad:

Prvo je da se bori sa sobom da nauči uputu i pravu vjeru bez kojeg nema sreće ni spasa na ovom ni onom svijetu.

Drugo je da se bori sa sobom da radi po znanju nakon što je naučio.

Treće je da se bori sa sobom da poziva druge ka tom znanju i radu po znanju te da podučava uputi one koji je ne znaju.

Da se bori sa sobom da se strpi na teškoćama poziva ljudi u vjeru i uznemiravanjima od strane ljudi te da to podnese radi Allaha Uzvišenog.
Ko upotpuni ovo četvero, postat će iskreni Allahov rob.( Zadu-l-me’ad)

Islamsko znanje

Islamsko znanje podrazumijeva troje:
1.    Spoznaju Uzvišenog Allaha,
2.    Zpoznaju vjere islama,
3.    Spoznaju poslanika, Muhammeda, alejhi selam.

Spoznaja Uzvišenog Allaha

Spoznaja Uzvišenog Allaha znači Njegovu spoznaju srcem koja rezultira prihvatanjem i pokrnošću Njegovim propisima. Uzvišenog Allaha spoznajemo na dva načina:
a. Znakovima u prirodi,
b. Objavom, Kur’anom.

Znakova Allahovog postojanja i moći u prirodi ima jako mnogo. Štaviše, sve u prirodi ukazuje na Njega i Njegovu jednoću. Rekao je Uzvišeni Allah: Na zemlji je mnogo znakova za one koji čvrsto vjeruju, a i u vama samima, pa zar ne vidite!( Ez-Zarijat, 20 i 21)Cijeli Kur’an govori o Allahu i centralna, čak, jedina tema je Allahova jednoća, tevhid.

Spoznaja Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem

Spoznaja plemenitog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podrazumijeva spozaju srcem koja rezultira prihvatanjem i slijeđenjem njegovog sunneta. Rekao je Uzvišeni Allah:
O vi koji vjerujete, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku i nadležnim između vas! A ako se u nečemu ne slažete, obratite se Allahu i Poslaniku, ako vjerujete u Allaha i drugi svijet! To je bolje i posljedice su ljepše! ( En-Nisa’, 59 )
Kad se vjernici Allahu i Poslaniku Njegovu pozovu, da im On presudi, samo reknu: Slušamo i pokoravamo se! Oni će uspjeti. ( En-Nur, 51)
Mnogo je ajeta sličnog sadržaja, a svi ukazuju da je prava spoznaja Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ustvari, slijeđenje njega.

Spoznaja vjere islama

Spoznaja vjere islama ima dva značenja, opće i posebno. Opće značenje podrazumijeva spoznaju da je islam vjera robovanja Uzvišenom Allahu na način koji je dostavljao ljudima putem svojih poslanika od prvog čovjeka do Sudnjeg dana. A posebno značenje je spoznaja vjere koju je dostavio ljudima putem svog poslanika, Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Objava data našem Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, derogirala je, učinila nevažećim prijašnje vjere. Danas je pravovjernik samo onaj ko je musliman po šerijatu Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.

Islam dostavljen putem Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, je jedina ispravna i prihvaćena vjera kod Uzvišenog Allaha. Rekao je Uzvišeni Allah:
Jedina prihvaćena vjera kod Allaha je islam. (Alu Imran, 19)

A onaj ko želi neku drugu vjeru osim islama, neće mu biti primljena, i on će na drugom svijetu biti među gubitnicima.( Alu Imran, 85 )

Danas sam vam vjeru vašu usavršio i blagodat Svoju prema vama upotpunio i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.( El-Maide, 3)

Napomena

Lijepo je znati dokaze za znanje o vjeri. Dokaze možemo razvrstiti na dvije skupine:
a.    Tradicionalne,
b.    Racionalne.

U tradicionalne dokaze spadaju Kur’an i hadis. U racionalne dokaze spada sve što nas vodi spoznaji gore navedenog putem razuma i razmišljanja.
Norma za izučavanje islamskog znanja

Izučavanje islamskog znanje je farz-ajn, personalna obaveza, svakog pojedinca u količini koja mu omogućava da nauči ispravno vjerovanje, obavlja ibadete i ispuni svoje međuljudske obaveze. Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Traženje znanja obaveza je svakog muslimana. Naučno usavršavanje islamskih oblasti je farz-kifaje, kolektivna obaveza, jednog naroda.

Vrijednost izučavanja islamskog znanja

Rekao je Uzvišeni Allah:
Nisu isti oni koji znaju i oni koji ne znaju.(Ez-Zumer 29)
Čitaj, u ime Gospodara tvoga Koji stvara, stvara čovjeka od zakvačka. Čitaj, plemenit je Gospodar tvoj, Koji poučava peru, Koji čovjeka poučava onome što ne zna. (El-Alek, 1-5)

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Ko krene putem stjecanja znanja, Allah će mu olakšati put u Džennet.( Muslim. )Ulema traženje smatra najboljim ibadetom nakon izvršenja farzova.

Vladanje po islamskom znanju

Vladanje po islamskom znanju znači raditi u skladu sa spoznajem Allaha, Poslanika i vjere. A to znači pokoriti se naredbama, ostaviti zabrane, izvršavati ibadete kao što su: namaz, post, zekat, hadždž… Također, izvršenje naredbi u vezi sa stvorenjima kao što su: naređivanje dobra i odvraćanje od zla, dava…

Vladanje po znanju je plod znanja jer ko radi djela, a nema znanja sličan je kršćanima, a ko zna a ne radi, sličan je jevrejima.

Poziv drugih – da’va

Da’va je posao poslanika, alejhim selam, i poziv njihovih sljedbenika u dobru. Rekao je Uzvišeni Allah:
Reci: Ovo je put moj, ja pozivam k Allahu, imajući jasne dokaze, ja, i svaki onaj koji me slijedi, i neka je Uzvišen Allah, ja nisam od onih koji Mu druge pridružuju.( Jusuf, 107 )

Ajet sadrži sve ruknove ispravne islamske da’ve, a to su:
1.    Daija, onaj koji poziva,
2.    Onaj koga poziva, ciljna grupa da’ve,
3.    Tema da’ve, islam i islamski propisi,
4.    Metode i sredstva da’ve.

Da’va se može prenositi sa tri sredstva, to su:
1.    Živa riječ: hutbe, predavanja, školska i mektebska nastava…
2.    Pisana riječ: knjige, brošure, pisane fetve…
3.    Djela, lijepo ponašanje i primjena islamskih propisa na sebi i porodici.

Vrijednost da’ve

Rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: Tako mi Allaha, bolje je da Allah s tobom uputi jednog čovjeka od krda crvenih deva.( Muttefekun alejhi.)
Također je rekao: Ko uputi drugog na dobro, imat će nagradu kao i onaj ko radi to dobro.( Muslim.)

Strpljenje

Strpljenje je strpljivost u izvršavanju pokornosti, ostavljanju zabrana i suzdržavanja od srdžbe na Allahovoj odredbi ma kakva ona bila, slatka ili gorka, prijatna ili bolna.
Uznemiravanje od strane ljudi je sastavni dio da’vetskog i islamskog puta uopće. Rekao je Uzvišeni Allah:
A poslanici su prije tebe lažnim smatrani, pa su trpjeli što su ih u laž ugonili i mučili sve dok im ne bi došla pomoć Naša – a niko ne može Allahove riječi zamijeniti – i do tebe su doprle o poslanicima neke vijesti.( El-En’am, 32)

Vrste strpljenja, sabura

Strpljenja imamo tri vrste:
1.    Strpljenje u izvršavanju pokornosti,
2.    Strpljenje u ostavljanju zabrana,
3.    Strpljenje na Allahovim odredbama.

Daije su ljudi kojima je strpljenje najpotrebnije. Često se dogodi da plodove svoga rada ne vide za života, ali to nije problem za njih jer njihov krajnji cilj je Allahovo zadovoljstvo, ulazak u Džennet.
Allah najbolje zna.

Neka je salavat i selam na najboljeg poslanika, Muhammeda, njegovu porodicu, ashabe i sve sljedbenike do Sudnjeg dana!

DŽUMANSKE HUTBE
,,DŽUMANSKI RUŽIČNJAK”
HUTBA PRVA
02.01.09./5.1-MUHARREM.1430.

Prvi put objavljeno: subota, 14 Veljača 2009 11:37