Predsjednik Recep Tayyip Erdogan u narednim danima posjetit će tursku nevoljnu NATO saveznicu Grčku, saopćio je u četvrtak visoki turski zvaničnik, u prvoj posjeti jednog šefa turske države u 65 godina.
Erdogan je lično, kao premijer, posjetio Grčku u 2004. i 2010., ali najavljeni put bit će prva posjeta jednog turskog predsjednika susjednoj zemlji otkako je Celal Bayer otišao u posjetu Atini 1952.
Turska i Grčka imaju historijat loših odnosa koji datiraju od stvaranja moderne Turske Republike na ruševinama Otomanskog carstva.
Erdoganova Stranka pravde i razvoja (AKP), koja je došla na vlast 2002., ima, međutim pragmatičniji pristup vezama s Atinom zasnovan na turizmu umjesto na nacionalizmu.
– Naš predsjednik će biti prvi turski predsjednik koji će posjetiti Grčku u 65 godina – izjavio je zamjenik turskog premijera Hakan Cavusoglu, ne konkretizirajući vremenske rokove, prenosi turska državna novinska agencija Anadolija.
– Mislim da će ta posjeta polučiti značajne rezultate – dodao je Cavusoglu, koji je rođen u Grčkoj.
Odnosi između Ankare i Atine također su napredovali nakon što je Alexis Tsipras, za koga se vjeruje da ima srdačne lične veze s Erdoganom, izabran za premijera u 2015.
I Grčka i Turska pridružili su se NATO-u u 1952., ali su odnosi otoplili tek u 1999. nakon razornih potresa koji su u roku od nekoliko sedmica pogodili dvije zemlje.
Također su blisko sarađivale u migrantskoj krizi u 2015. kada je Grčka podržala sporazum EU i Turske o suzbijanju priliva migranata.
Postoje, ipak, još brojne sporne tačke između dvije zemlje.
Atina je nezadovoljna turskim odnosom prema vizantijskim spomenicima u Istanbulu, nekadašnjem Konstantinopolju, uključujući Aja Sofiju, koja je zvanično muzej ali bilježi nagli rast muslimanskih aktivnosti u posljednjim godinama.
Grčka je također uznemirena Erdoganovim povremeno bjesnim tiradama protiv sporazuma nakon Drugog svjetskog rata kojima su određene granice dvije zemlje i podrazumjevaju da su skoro svi egejski otoci grčka teritorija.
Turska je, u međuvremenu, nezadovoljna što je Grčka pružila utočište osumnjičenima traženim zbog propalog puča iz 2016. godine, posebno za osam vojnika koji su pobjegli helikopterom tokom noći u kojoj je izveden puč.
Druga tačka sporenja je Kipar, čiji je sjeverni dio još pod okupacijom turskih vojnika nakon invazije iz 1974., u reakciji na puč koji je podstaknula Atina u cilju ujedinjenja otoka s Grčkom, prenosi AFP.
(FENA)
