Vijesti

Debakl njemačkih tajnih službi u Afganistanu

589views

Njemačka tajna služba BND, po svemu sudeći, sasvim je pogrešno procijenila situaciju u Afganistanu. Zbog loših obavještajnih podataka sada traje drama na kabulskom aerodromu. A opozicija kod kuće ima mnoga nezgodna pitanja.

Kada je prije nekoliko dana Bruno Kal, šef obavještajne službe BND izašao pred poslanike da im objasni šta se desilo u Afganistanu, mnogi su sjednicu napustili zapanjeni. Kako su rekli, Kal je priznao da BND uopšte nije računao da će se talibani prošetati do centra Kabula i tako lako preuzeti vlast.

BND, njemačka služba koja djeluje u inostranstvu, u Afganistanu je doživjela dramatičan poraz i tako dovela Vladu Angele Merkel u neugodnu poziciju. Jer, još u junu je šef diplomatije Hajko Mas u parlamentu isključio mogućnost da „talibani za nekoliko nedjelja preuzmu vlast“.

Kako se pretpostavlja, ta njegova prognoza počivala je upravo na procjenama njemačkih tajnih službi.

Savezna vlada redovno dobija informacije o opštoj sigurnosnoj situaciji od BND, Službe za zaštitu ustavnog poretka koja djeluje na domaćem terenu i vojne tajne službe MAD. Ali izgleda su svi oni, prije svega BND, potpuno previdjeli da će se nakon povlačenja stranih trupa iz Afganistana njemački državljani i afganistanski saradnici tako brzo naći u najvećoj opasnosti.

U prilog tome govore užurbane mjere za spasavanje na aerodromu u Kabulu. Sada su i Vlada i BND izloženi nizu kritičkih pitanja i rešetanju od strane opozicije – samo mjesec dana pred izbore u Njemačkoj.

Malo ljudi na terenu

Gerhard Konrad, bivši visokopozicionirani agent BND, kaže da tajne službe moraju imati brojne saradnike na terenu, što, kako je rekao, u Afganistanu vjerovatno nije bio slučaj.

„One moraju poznavati kretanja protivnika, talibana. One moraju takođe poznavati i snage, namjere vlade“, rekao je Konrad za javni servis ARD.

Poslanik Ljevice Andre Han pretpostavlja da su se Nijemci oslonili na informacije američkih službi.

„BND je potpuno omašio kod sopstvenih saznanja“, kaže Han za DW i pita se „za šta će nam uopšte takva obavještajna služba?“

Njujork tajms je, pozivajući se na neimenovane izvore, izvijestio da su američke službe u julu upozorile na moguću brzu pobjedu talibana. Zasad nema zvanične potvrde te informacije.

Kako su talibani uspjeli da začas preuzmu vlast? To se pita i stručnjak za Afganistan Jan Keler, čije stručne procjene su tražene u Odboru za vanjsku politiku njemačkog parlamenta.

„Brza pobjeda talibana jako je iznenadila i dobro umrežene afganistanske i humanitarne organizacije koje tamo djeluju već decenijama“, rekao je Keler.

On ima moguće objašnjenje za „iznenadnu smrt režima“ predsjednika Ašrafa Ganija koji je pobjegao u inostranstvo: pad morala afganistanske vojske. Ona očigledno, pretpostavlja ovaj profesor, nije imala povjerenja u vlastitu vladu, pa se predala.

Keler smatra da se tako nešto moglo predvidjeti, ali da je brzina kojom se to dogodilo bila „posebno dramatična“.

Kancelarka kao svjedok?

Keler misli da vlada u Berlinu i Bundesver nisu imali mnogo prostora za djelovanje – sve je, kaže, zapečaćeno u Vašingtonu kada je bivši predsjednik Donald Tramp počeo da pregovara direktno sa talibanima.

„Talibani su to sigurno shvatili kao kapitulaciju“, uveren je Keler.

On isključuje mogućnost da su saveznici Amerikanaca, pa tako i Njemačka, uopšte bili pitani za mišljenje. I onda je povlačenje američkih trupa ubrzano po odluci predsjednika Džoa Bajdena.

Za BND i Kancelarski ured analiza učinjenih grešaka tek je počela, a njome će se sigurno pozabaviti i novi saziv Bundestaga nakon parlamentarnih izbora 26. septembra. Možda u obliku parlamentarnog anketnog odbora. Onda će svakako i Angela Merkel morati da svjedoči jer BND spada u nadležnost Kancelarskog ureda.

Tada bi svjedočila kao penzionerka – poslije izbora se povlači iz politike – ali će morati da preuzme odgovornost za eventualno zakazivanje tajnih službi u Afganistanu u njenom mandatu.

(DW)