Fikh

Davanjem zekata uvećava se imetak

610pregledi
Piše: Muhamed Ikanović

Većina islamskih dužnosti, koje je Uzvišeni propisao ljudima, su tjelesnog karaktera, tj. njihovo izvršenje biva tijelom. Meðutim, pored ovih, postoje i dužnosti imovinskog karaktera, a jedna od tih dužnosti jeste davanje zekata, dok je hadž specifičan ibadet koji je istovremeno tjelesnog i imovinskog karaktera.

Islam ne zapostavlja nijedan segment ljudskog života, odnosno, odgaja pojedinca u svakom pogledu, da u potpunosti on i ono što on posjeduje bude pokorno Stvoritelju nebesa i Zemlje. Nije dovoljno da samo naviknemo svoje tijelo da urani kako bismo obavili sabah-namaz ili da ga navikavamo da gladuje u ime Allaha, nego moramo biti spremni da i imetak dijelimo Allaha radi. Na taj način musliman dokazuje potpunu predanost, javno svjedoči o tome da ne postoji ništa na ovome dunjaluku da je vrednije i preče od ljubavi prema Uzvišenom Allahu: “Reci: ‘Moj namaz, moji obredi, moj život i moja smrt su radi Allaha…’”

Šta je to zekat i šta znači?

Što se tiče samog jezičkog značenja riječi “zekatun”, u arapskom jeziku ova riječ ima dva značenja, prvo je čišćenje, a drugo uvećavanje. U islamskoj terminologiji zekat znači dio imetka koji izdvaja musliman uz odreðene uvjete koji se moraju ispuniti, kao i vrsta imetka na koji se daje sam zekat. Veza izmeðu jezičkog i terminološkog značenja je u tome što se izdvajanjem zekata čisti imetak, a i ljudska duša od pakosti i škrtarenja: “I iz njihovih imetaka uzmi zekat kako bi ih time očistio…” (Et-Tevbe, 103.) Imam Ahmed zabilježio je predaju u kojoj stoji: “Izdvoji zekat iz svog imetka, to će ti biti čišćenje…” Takoðer, zekatom se uvećava imetak na taj način što Allah Uzvišeni daje bereket onome ko izdvaja zekat, pa tako on bolje iskorištava ono što posjeduje u korisne stvari. Tirmizi bilježi predaju u kojoj je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “…imetak se neće umanjiti davanjem sadake (ili zekata)…” Zekat je četvrta islamska dužnost i obaveza je samo imućnijim muslimanima koji posjeduju odreðene vrste imetka preko svoje potrebe. Zekat je jedan od pet temelja vjere islama i za osobu koja ne bude izvršavala obavezu izdvajanja zekata ne može se reći da je u potpunosti privržena islamu. To znači da je zekat stroga dužnost, a ne nešto što se može izostaviti, ili ako ne želimo, ne moramo ispuniti. Ovo napominjemo iz razloga što je primjetno da se jedan dio muslimana poigrava sa ovim temeljom vjere smatrajući ga nebitnim, tj. da je čovjek potpun musliman i bez izdvajanja zekata. Ne zaboravimo hadis Abdullaha ibn Omera u kojem Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Islam se temelji na pet stvari…’’, pa je spomenuo ‘’davanje zekata”. (Buharija i Muslim)

Mudrost propisivanja zekata

Mudrosti propisivanja pojedinih ibadeta ljudi mogu dokučiti, ili jedan njihov dio, a ako to nisu u mogućnosti, nisu ni obavezni, nego je na njima da izvrše ono što im se nareðuje, a ostave ono što im se zabranjuje. Ljudi se razlikuju po pitanju rizka – opskrbe (nafake), nekome je dato više, a nekome manje, i to je fadilet – dobrota, koji Allah daruje onome kome On hoće. Na nama je da se pokorimo tome bez prigovora. I sama zavist prema nekome kome je Allah dao bogatstvo jedan je od načina prigovora Uzvišenom Allahu što je nekome dao više nego nama, tj. mi nismo zadovoljni onim što je nama dodijeljeno. Neke od mudrosti smo već napomenuli, kao što je čišćenje imetka i duše, a i uvećavanje samog imetka. Jedna od mudrosti je najjasnija u svemu tome, a to je pomaganje siromašnim muslimanima. Današnjim jezikom rečeno, to je jedan vrlo jak socijalni program u islamskom društvu. Kada bismo ga malo bolje prostudirali, došli bismo do zaključka da je on dovoljan da se riješi siromaštvo u muslimanskom društvu, naravno, kada bi svi muslimani davali zekat onako i onoliko kako to islam propisuje. Izdvajanje zekata je i vid zahvale Uzvišenom Allahu na blagodatima koje nam je podario, a jedna od tih blagodati jeste i imetak koji nam služi za ispunjavanje naših potreba, za razliku od mnogih kojima on nedostaje i koji nisu u stanju da sebi obezbijede osnovne životne potrebe.  

Nagrada i kazna

Moramo reći i da nijekanje ove dužnosti predstavlja kufr, tj. djelo koje izvodi iz islama, po jednoglasnom mišljenju islamskih učenjaka. Takoðer, jednoglasan stav islamske uleme jeste da je nedavanje zekata veliki grijeh, dok postoji razilaženje da li to djelo izvodi iz okvira islama ili ne. A o kolikom se grijehu radi, dovoljno govori postupak prvog halife Ebu Bekra koji je poslao vojsku na one muslimane koji nisu htjeli da daju zekat. Jasno je da je za izvršavanje stroge dužnosti – farza najveća nagrada, kako se prenosi u hadisi-kudsijju gdje kaže Uzvišeni: “Najviše čime mi se Moj rob približava su farzovi…” (sahih). Zekat se u Kur’anu spominje uz namaz, što jasno potvrðuje njegovu obavezu, a isto tako i nagradu: “Oni koji, ukoliko bi im vlast na Zemlji dali, izvršavali bi namaz i davali zekat…” (Hadždž, 41). A kao što je i nagrada velika, tako je isto velika i kazna za neizvršavanje ove dužnosti: “A one koji gomilaju zlato i srebro i zekat ne daju, obraduj strašnom kaznom…” (Et-Tevbe, 34.)

 
Prvi put objavljeno: srijeda, 15 Listopad 2008 22:44