Vijesti

Čelnici opština u RS odbijaju ukloniti Mladićeve murale

558views
Nakon što je Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH u utorak 6. jula, najavio da će pokrenuti inicijativu za uklanjanje murala sa likom Ratka Mladića, gradonačelnik opštine Gacko Ognjen Milinković predviđa da će poslije toga novih murala tek biti.

“Ja da vam kažem da će na svakoj privatnoj kući sutra osvanuti mural Ratka Mladića. To vam je tako u Gacku i Republici Srpskoj. Sve sam vam rekao time šta mislim”, izjavio je načelnik ove opštine na jugu Bosne i Hercegovine, za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Inzko je poruku poslao nakon posjete Foči, na istoku BiH. U tom gradu u kom su 1991. godine srpske snage počinile masovne zločine nad lokalnim bošnjačkim stanovništvom, nalazi se mural Ratka Mladića dug 25 metara.

Mladić, ratni čelnik bosanskih Srba, prije mjesec dana je osuđen na doživotnu robiju zbog počinjenih ratnih zločina.

“Mogu li se po cijelom svijetu komemorirati srebreničke žrtve, a u Bosni i Hercegovini veličati njihov krvnik?! Koji u sred Foče s naslikanom glavom od dva metra svakom normalnom čovjeku ledi krv u žilama. Uključujući visokog predstavnika. Ko će se u takvim uvjetima vratiti u taj grad!? Provodi li se tako Anex 7 Dejtonskog sporazuma?”, upitao se aktualni visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, čiji će mandat od 1. augusta preuzeti Christian Schmidt.

No, za načelnika Gacka, Inzkova izjava je nepotrebna.

„Njegova izjava je u svrhu podizanja tenzija i međunacionalne mržnje. Ovdje ljudi zaista divno žive i ja sam načelnik pola godine i sa svima imam lijepu saradnju. Niko mi se nizašta nije žalio“, naglašava Milinković.

U Gacku živi trenutno oko 9.000 stanovnika, od čega 91 posto Srba i četiri posto Bošnjaka. Do početka rata u Bosni i Hercegovini, 1992. godine, u tom gradiću je bilo više od 60 posto Srba i oko 36 posto Bošnjaka.

Šta kažu vlasti Foče?

Valentin Inzko, visoki predstavnik u BiH, u pismu koje je uputio građanima Bosne i Hercegovine, je naveo kako, nakon što je 20. aprila, pročitao na jednom portalu da je naslikan mural Ratku Mladići u Foči, odlučio da lično obiđe sve lokacije u BiH na kojima se nalaze njegovi murali.

„I Kalinovik, i Nevesinje, i Gradišku, i Gacko, pa i ovaj posljednji u Foči,” naveo je Inzko.

Zamjenica načelnika Opštine Foča, Vesna Rašević, u Mladićevom muralu ne vidi ništa sporno. Inzckovu posjetu opisuje kao „selfie objavu“.

„Ovaj nastup gospodina Inzka koji je objavljen na društvenim mrežama i novinarskim portalima izaziva nove podjele, to je njegova percepcija naše stvarnosti i mi se duboko ne slažemo s tim“, kazala je za RSE Rašević.

Ona je dodala da Opština nije dobila nijedan zahtjev od građana o muralu.

„Kada budemo došli do takvih zahtjeva, razmatraćemo to na određenim instancama. Na privatnom je to zidu. Mislim, naravno sve što je u gradu je na neki način zajedničko, ali se nalazi na zidu u privatnom vlasništvu“, kazala je za RSE.

U Foči trenutno živi oko 18 hiljada stanovnika, od nekadašnjih 35.000, koliko ih je bilo prema popisu 1991. godine. Trenutno je više od 91 posto Srba i oko sedam posto Bošnjaka. Tri decenije ranije, u ovom gradu je živjelo oko 50 posto građana bošnjačke nacionalnosti.

Za načelnika Gradiške, Zorana Adžića, radi se o “malom muralu” koji se nalazi na zgradi koja je vlasništvo privatnih stanara.

„Ne možemo mi sad doći i reći – ajte vi ljudi sad srušite zgradu. Mi krečimo tuđu fasadu, da li smijemo da krečimo tuđu fasadu? Mislim da ne smijemo, da je to zakonom kažnjivo. To je atak na privatnu imovinu, a na zapadu je privatna imovina svetinja. Nisam dobio nikakav dopis. Mislim da on to neće nikome ni napisati. To je odlazeći čovjek, koji želi iz nekog revanšizma da se osveti Republici Srpskoj“, poručuje načelnik Gradiške, na sjeveru BiH, u kojoj živi više od 50.000 stanovnika, od čega su građani srpske nacionalnosti najmnogobrojni, sa 81 posto.

Bošnjaci čine oko 14,7 posto stanovništva, od oko 27 procenata koliko ih je živjelo do 1992.godine.

Milenko Avdalović, načelnik Opštine Nevesinje, za RSE kaže da „iako ništa nije zvanično dobio“, mora izraziti rezervu prema svemu tome.

„Vidjećemo kako će se stvari dalje odvijati“, kaže Avdalović iz Nevesinja, na jugu BiH.

U tom malom hercegovačkom mjestu živi oko 13.000 stanovnika, od kojih Srbi čine više od 95 posto. Trenutno je oko četiri posto Bošnjaka, od više od 20 procenata prijeratnog stanovništva.

Sve više murala ratnih zločinaca

Fadil Arifović je vjerski službenik koji već 15 godina s porodicom živi u Foči. U razgovoru s RSE kaže kako je u posljednje vrijeme sve više murala ratnim zločincima u ovom gradu.

„Nema nade, jer jučer sam vidio dijete od 12 godina koje nosi majicu s likom Ratka Mladića“, ocjenjuje Arifović i dodaje da kada se vratio poslije rata u taj grad da takvih stvari nije bilo.

„Imam osjećaj da ovo nosi jednu poruku glorifikacije u Foči, koja je poznata po masovnim zločinima protiv Bošnjaka, masovnim silovanjima Bošnjakinja, ova iscrtavanja su na neki način glorifikacija tih zločina“, smatra Arifović.

Njegov sugrađanin Izet Spahić, jedini bošnjački odbornik u Skupštini Opštine Foča, ogorčen je zbog murala, kako Draži Mihailoviću, četničkom vođi iz Drugog svjetskog rata, tako i Ratku Mladiću.

Kaže da je više puta tražio da se mural Mihailoviću ukloni, što se dosad nije desilo.

„Lokalna vlast nije htjela da reaguje. Počeli su da se crtaju razni murali, raznim vojvodama, ali je sve kulminiralo ovim muralom Ratku Mladiću. Pisali smo i međunarodnim organizacijama i višim nivoima vlasti, tražeći da se to zaustavi. Nije bilo adekvatne reakcije“, kaže Spahić.

Ko stoji iza murala?

Za Srđana Stankovića, predsjednika Boračke organizacije Foča, svi murali u Foči su „srpske ikone i svetinje“.

„Zapelo je za Ratka Mladića, ali to je ikona srpskog naroda. Za nas je on uvijek navodni ratni zločinac i nikad neće biti zločinac i on je heroj našeg naroda i Republike Srpske“, kaže on.

Za njega je „svijet donio odluku da su Srbi krivi za rat“.

„Sistem svijeta je da dokaže da je srpski narod kriv, ali ne može biti da je kriv jedan narod“, mišljenja je Stanković.

Ni Fočak Milija Radović ne vidi ništa sporno u crtežima.

„Hodam ja po Federaciji, pa šta mi smetaju nazivi ulica, murali… Ratko Mladić je Srbin i on za srpski narod nije zločinac“, kaže Radović.

Za Dušana Bodirogu je riječ o selektivnom pristupu kojem „se samo Srbima nešto zabranjuje“.

„Imamo primjere ulica u Federaciji koji nose imena ljudi koji su problematični, pa niko ne traži da se one uklone“, smatra Bodiroga.

Maja Kostović kaže da misli da će mural biti uklonjen, ali da Inzkova inicijativa nije opravdana.

„Ne vidim potrebu za strancima u BiH. Mi imamo dosta kvalitetnih ljudi da sami gradimo državu i da se ne vraćamo u ’90-e, nego da živimo i idemo u 21. vijek“, kaže za RSE građanka Foče.

Rat sjećanja i ulični fašizam

Da murali nisu ništa novo, te da su nastavak politika koji su doveli do rata, smatra Dragan Markovina, historičar i publicist.

On za RSE kaže da je problem u nerazgrađenoj nacionalističkoj stvarnosti.

„Nisu kažnjeni svi ljudi koji su vodili rat, neki jesu, ali nisu kažnjene politike, one su i dalje vladajuće. Njima je u interesu ta retorika, da ona bude i dalje aktualna. Bez toga ne postoji nijedan vidljiv rezultat postratne stvarnosti kojom se neko može pohvaliti. Jasno je da je zemlja razorena u socijalnom i ekonomskom smislu, ljudi odlaze“, kaže Markovina.

Drugi problem vidi u tome da dio ljudi u BiH opravdava zločine koji su se desili, ali da to ne govori javno, nego negira njihovo postojanje i posljedice.

„Ja mislim da ništa do toga što se crta nije potaknuto od političkih struktura, već naprosto činjenica koja pokazuje da je strukturalni, zločinački, isključujući nacionalizam postao dio mainstream stvarnosti za sve generacije mlađe od 25 ili 30 godina. Njima je to jedina poznata stvarnost koju odobravaju i u kojoj su odgojeni“, ocjenjuje historičar.

Da postojećim elitama odgovara da je mržnja i dalje prisutna, smatra i Milan Bubonjić, komunikolog iz Banje Luke.

„Prije svega, izvlače korist od toga. Snagu i dodatni impuls tom narativu i uopšte takvom sistemu vrijednosti, implicitno i nesvjesno daje narod zauzimanjem takvog stava da su uvijek drugi krivi da su pripadnici ili cijeli kolektivi, iako se neprimjereno vrši generalizacija, to smo mogli da vidimo na primjeru presuda za ratne zločine“, ističe Bubonjić.

Nedžad Novalić iz Centra za nenasilnu akciju Sarajevo u razgovoru s RSE kaže da je vrlo malo društvenih aktera kojima je stalo da dođe do jednog kvalitetnog suočavanja s prošlošću.

„Heroizacija ljudi koji su presuđeni za ratni zločin i negiranje presuda, nije nešto novo. To je nešto što imamo u kontinuitetu na ovim prostorima. To svjedoči da naša društva žive nešto što bismo mogli nazvati rat sjećanja“, kaže Novalić.

Zakon o zabrani negiranja genocida samo dio rješenja

Visoki predstavnik u BiH Inzko je nakon posjete Foči poručio da bi međunarodna zajednica trebala što prije da razmotri moguće daljnje korake, kad je riječ o veličanju ratnih zločinaca i negiranju genocida.

Kazao je da je to neprihvatljivo u civiliziranom svijetu i mora imati posljedice.

U BiH i dalje ne postoji zakon o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca.

Za historičara Markovinu teško je odrediti je li zabrana učinkovita ili kontraproduktivna.

„I čak kad bih donijeli tak zakon, ja da sam u parlamentu, ja bih glasao za njega. Ali je pitanje njegove primjene u institucijama u kojima su na čelu ljudi koji ga neće poštovati. Problem je institucionalan, kreće od obrazovanja, pa do politike“, ocjenjuje Markovina.

Komunikolog Bubonjić iz Banje Luke kaže da domaće političke elite nisu voljne za promjene, čak im se u dobroj mjeri i protive.

„Najmanji je problem prekrečiti neki mural, promijeniti naziv ulice, ali suština se neće promijeniti. Suština je duboko ukorijenjena u sistemu vrijednosti i dominantnoj narativnoj matrici“, kaže za RSE.

Visoki predstavnik Inzko je tokom posjete Foči kazao da je situacija toliko nakaradna da „možemo sačiniti ‘turističku’ kartu top bosanskohercegovačkih gradova s muralima ratnim zločincima”.

Šokiran veličinom i brojem murala ratnim zločincima kazao je da je “nužno poslati SOS širom civiliziranog svijeta”.

(RSE)