Vijesti

Bogati ne primaju izbjeglice iz Sirije

326views

Bogate nacije su primile samo “mizeran” broj od više miliona izbjeglica protjeranih zbog rata u Siriji, čime su teret prebacile na slabo opremljene susjede, saopćio je Amnesty International.

U saopćenju uoči donatorske konferencije, koja će se održati 9. decembra u Ženevi, grupa za zaštitu ljudskih prava sa sjedištem u Londonu je šokantnom nazvala činjenicu da bogate zemlje nisu primile više izbjeglica.

“Blizu 3,8 miliona izbjeglica iz Sirije je smješteno u pet glavnih država regije: u Turskoj, Libanu, Jordanu, Iraku i Egiptu”, saopćio je Amnesty. “Samo je za 1,7 posto ovih izbjeglica ponuđeno utočište u ostatku svijeta”.

Istakavši ono što su nazvali “mizernim brojem mjesta za preseljenje koje je ponudila međunarodna zajednica”, Amnesty je naveo da zaljevske zemlje, Rusija i Kina nisu ponudile nijedno mjesto za preseljenje, prenosi AFP.

Izuzimajući Njemačku, cijela Evropska unija je obećala da će primiti samo 0,17 posto izbjeglica koje su trenutno smještene u zemljama oko Sirije, koje su primile glavninu izbjeglica.

“Ovaj manjak ponuda je zaista šokantan”, rekao je Sherif Elsayed-Ali, čelnik Amnestyja za prava izbjeglica i imigranata. “Potpuni nedostatak ponuda za preseljenje iz zemalja Zaljeva je posebno sraman”, dodao je on.

“Lingvističke i religijske veze bi trebale staviti zemlje Zaljeva na čelo onih koji nude sigurno sklonište”.

Pritisak na susjede

Ova organizacija je saopćila da je odluka bogatih zemalja da ne dijele teret izbjeglica veoma opteretila susjede Sirije, države koje su uglavnom loše opremljene da se nose sa pritiskom.

Amnesty je saopćio da su pozvali za preseljenje pet posto sirijskih izbjeglica do kraja 2015, te dodatnih pet posto naredne godine.

Time bi se smjestilo blizu 380.000 izbjeglica koje su Ujedinjeni narodi označili za preseljenje zbog posebnih ranjivosti, uključujući samu djecu i žrtve mučenja.

“Zemlje ne mogu smiriti svoju savjest novčanim isplatama, a zatim jednostavno oprati ruke od svega ovoga”, kazao je Elsayed-Ali.

“Oni sa ekonomskim mogućnostima da urade nešto moraju to i uraditi”.

Sukob u Siriji je počeo u martu 2011. antivladinim demonstracijama, ali je skliznuo u krvavi građanski rat zbog kojeg je raseljena otprilike polovina stanovništva te zemlje.

Pored onih koji su napustili ratom pogođenu zemlju i postali izbjeglice, UN je saopćio da je više od sedam miliona Sirijaca interno raseljeno.

Izbjeglice su suočene sa siromaštvom, bolestima i rastućim napetostima sa zajednicama koje su ih primile u njihove već osiromašene domove.

(Agencije)