Vijesti

Berlin ogorčen na Washington zbog Afganistana

409views

Povlačenje američkih trupa iz Afganistana nakon 20 godina utjecalo je i na američko-njemačke odnose, koje su obilježili brojni usponi i padovi.

Njemački vojnici su dvije decenije bili rame uz rame sa Amerikancima u Afganistanu, ali je odluka o povlačenju donesena jednostrano u Washingtonu, što u prvi plan vraća ideju da Evropa treba da ima sopstvenu moćnu vojsku, prenosi FoNet analizu Deutsche Wellea njemačko-američkih odnosa.

Nakon osvajanja Kabula od strane talibana i nade očajnih Afganistanaca da će se evakuirati, odlazeća njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je situacija “teška, dramatična i užasna” i da “trenutno djeluje kao da je sve bilo uzaludno”, a za Njemačku, čije su trupe provele dvije decenije u Afganistanu, bili su to pozamašni gubitak ljudskih života i finansijski troškovi.

Njemačka se, nakon terorističkih napada na Sjedinjene Američke Države 11. septembra 2001. godine obavezala da pomogne u izgradnji Afganistana, ali su te nade sada srušene.

Demohrišćanski kandidat za kancelara Armin Laschet je, govoreći o velikom udarcu transatlantskim odnosima, izrazio čuđenje postupcima američkog predsjednika Joe Bidena.

“Razočaralo me je kada sam čuo njegovu izjavu 14. aprila da će ispuniti Trumpovo naređenje za povlačenje trupa iz Afganistana, a da se pritom nije konsultovao sa saveznicima u ovom ključnom momentu”, bio je direktan Laschet.

Uloga SAD-a nakon Drugog svjetskog rata

Profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu Regensburg Stephan Bierling ističe da se tako “gubi povjerenje i dovode se u pitanje američke vojne sposobnosti kao velesile”, te da “nakon četiri katastrofalne godine pod (Donaldom) Trumpom, imali smo pozitivna očekivanja od Biena, ali se sada raspoloženje promijenilo”.

Amerika je imala ključnu ulogu poslije Drugog svjetskog rata u tome da Zapadna Njemačka bude zasnovana na principima kapitalističke liberalne demokratije, garantujući sigurnost tokom hladnog rata i osiguravajući da zemlja opstane paralelno sa komunističkom Istočnom Njemačkom.

Stručnjakinja za njemačko-američke odnose Ruth Hatlapa ukazuje da su Nijemci iz Zapadne Njemačke podržavali dublje odnose sa Amerikom, ali da je postojala ogorčenost zbog prevelikog oslanjanja na sigurnosn snage SAD-a, usljed čega je stvoren “kontradiktoran odnos”.

Rat u Vijetnamu je jedan od primjera teških momenata u bilateralnim odnosima, zbog činjenice da je 1968. godine protiv tog rata u Zapadnom Berlinu protestovalo oko 12.000 ljudi, među njima i pisac Friedrich Christian Delius.

“Postojalo je veliko razočarenje time što Amerikanci, kojima smo se toliko divili, odlaze u rat koji je toliko suprotan njihovim principima. Uzburkali su naše strasti, baš kao i strasti stotine hiljada američkih studenata”, rekao je Delius za radio Deutschlandfunk.

‘Greške SAD-a i danas ostavljaju posljedice’

Naredni udarac američko-njemačkim odnosima dogodio se 2003. godine, kad je američki predsjednik George Bush insistirao da se Njemačka pridruži ratu protiv režima Sadama Husseina u Iraku. Za razliku od vojnih pohoda u Jugoslaviji i Afganistanu, o Iraku je tadašnji ministar vanjskih poslova Joschka Fischer iz stranke Zelenih izgovorio čuvenu rečenicu: “Niste me ubijedili”.

August Hanning, tadašnji predsjednik njemačke obavještajne službe BND, bio je izričit: “Prema našim informacijama, razlozi koje je Colin Powell predočio Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija nisu opravdani i pritom su netačni”.

Ekspert za terorizam i sigurnost Rolf Tophoven apostrofira da “greške koje su SAD napravile i danas ostavljaju posljedice: konflikt između sunita i šiita, uspon terorističkih organizacija poput Al-Kaide i Islamske države, politička nestabilnost”, a uvjeren je i da “ne bismo imali migrantsku krizu da u tom regionu vlada mir – ljudi ne bi morali da bježe u Evropu”.

Današnja slika bilateralnih odnosa je dijametralno suprotna, jer su njemački vojnici bili u Afganistanu koliko i američki, smatra historičar i profesor na Univerzitetu Aachen Klaus Schwabe.

“Situacija u Afganistanu je natjerala one koji su imali velike planove za transatlantske odnose na preispitivanje”, analizira Bastian Giegerich sa Međunarodnog instituta za strategijske studije. “Njemačka upletenost u nedavne događaje čini stvari još bolnijom, jer su pomiješana osjećanja poraza, razočarenja i poniženja”.

Kako je pojasnio, pad Kabula je kristalno jasno pokazao Njemačkoj i evropskim silama da nemaju načina da tako daleko od kuće grade strategiju nezavisno od SAD-a, te da se posljednjih dana čulo da Nijemci i ostali ne bi bili u stanju ni da evakuiraju sami sebe iz Kabula – da nije bilo Amerikanaca.

Otuda su sve glasniji pozivi za njemačkom i evropskom vojnom nezavisnošću.

(Vijesti.ba / AJB)