Vijestiiiiii

Bankarstvo bez lihvarenja: Islamsko bankarstvo u BiH “na čekanju”

591pregledi
Svjetska finansijska kriza, koja je “klasično” bankarstvo bacila na noge, gotovo da nije ni dotakla banke koje rade po islamskim principima.

Salman Sajed (Sayed) Ali, ekonomist sa Islamskog instituta za istraživanje i razvoj (IRTI) Islamske razvojne banke (IDB), koji je nedavno govorio u Sarajevu na seminaru o islamskom bankarstvu, koji su organizirali Islamska banke za razvoj (IDB) iz Džede (Saudijska Arabija) i Bosna Bank International (BBI), podsjeća da se principi islamskog finansijskog sistema temelje na principima islamske etike i na Šerijatu.

Prijenos rizika

– Jedan od fundamentalnih principa islamskih finansija i ono što predstavlja najveću razliku islamskih u odnosu na tradicionalne finansije sadržano je u islamskom odnosu prema lihvi i lihvarstvu, odnosno kamati. Islamsko bankarstvo zabranjuje kamatu (riba) i to je osnov i suština islamske finansijske etike – kaže Ali i dodaje da se, u osnovi, islamski finansijski sistem može okarakterizirati kao fer i slobodan sistem.

U tradicionalnom bankarstvu banke se pomoću kamate i različitih instrumenata osiguranja povrata kredita maksimalno štite od rizika plasiranih sredstava. One time cjelokupan rizik prenose na korisnika kredita i postaju nedovoljno zainteresirane za uspješnost njegovog posla.

U islamskom bankarstvu rizik se pokušava podijeliti između banke i korisnika kapitala. Budući da banke koje rade po islamskim principima najviše rade kroz partnerstvo, tako su one neposredno zainteresirane za uspješnost klijenta i aktivno učestvuju u upravljanju budućeg biznisa.

Direktor BBI-ja Amer Bukvić kaže da Zakon o bankama i druge regulative u BiH ne prepoznaju islamske bankarske proizvode i principe.

– BBI je kreirala proizvode u okviru postojeće regulative i na osnovu zahtjeva Šerijatskog odbora koji je, u skladu s bh. zakonima, ustanovio neke privremene proizvode, murabaha, ograničena mušaraha, mudharaba, idžara, te vakala. Svi proizvodi su kreirani da zadovolje različite potrebe i zahtjeve naših klijenata. Banka je partner u oko 95 posto ugovora – rekao je Bukvić.

Prvi korak

On ističe da je BBI predložio zakonski amandman koji je u parlamentarnoj proceduri.

– Tim amandmanom se bankama dozvoljava da koriste instrumente islamskog bankarstva, ali samo za finansiranje klijenata banke. Omogućila bi se trgovina s ograničenom dobiti, zakup i zajedničko investiranje. To je prvi korak ka usvajanju islamskog bankarstva kod nas, kao dijela legalnog bankarskog sistema BiH – kaže Bukvić.

Fikret Hadžić, profesor bankarstva na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i ekspert za islamsko bankarstvo, ističe da interes za izučavanje islamskog bankarstva i finansija postaje posebno naglašen nakon početka globalne finansijske krize. Dobar dio njenih uzroka sadržan je u pohlepi, prodaji “duga za dug”, trgovanju s finansijskim izvedenicama, fiktivnim prodajama vrijednosnih papira, špekulantskim poslovima i kamatom, što je, s aspekta islamske ekonomije i finansija, strogo zabranjeno.

Islamsko bankarstvo je vezano za realnu ekonomiju i realna dobra. Zasniva se na podjeli profita i gubitka, trgovini i najmu, odnosno modelima finansiranja u kojima se nastoji podijeliti rizik ili spriječiti da jedna strana bude potpuni gubitnik, a druga apsolutni dobitnik.

– Prema Zakonu o bankama FBiH, moguće je osnivanje islamske banke koja može raditi bez kamata, ali postoje brojna ograničenja pune primjene islamskog bankarstva – kaže Hadžić.

Vrankićevo opiranje

On podsjeća da je još prije četiri godine postojala inicijativa za dopunu Zakona o bankama FBiH, kojom bi se stvorile povoljnije mogućnosti za primjenu islamskog bankarstva kod nas, ali je ona zaustavljena na Domu naroda Parlamenta FBiH jer je tadašnji federalni ministar finansija Dragan Vrankić o tome imao negativan stav.

Vrankić, današnji ministar finansija i trezora BiH, tada je navodio da vrsta bankarstva zasnovana na islamskim načelima poslovanja u sebi sadrži određene manjkavosti.

– Prije svega, tu se misli na minimalne standarde izloženosti kreditnom riziku, riziku kreditiranja osoba povezanih s bankom, ulaganja novčanih sredstava u vlasničke udjele nefinansijskih firmi i, na koncu, primjena ovih načela mogla bi dovesti do narušavanja tržišne strukture, konkurencije i zaštite potrošača stvaranjem privida o “dobrotvornom i grant” bankarstvu – bili su tadašnji Vrankićevi stavovi.

Tadašnje Vrankićeve stavove i tvrdnje protiv islamskog bankarstva, tvrdi Hadžić, savremena ekonomska teorija, ali i praksa, najbolje je demantirala.

On dodaje da je potvrda toga i činjenica da, u skladu s principima islamskog bankarstva, nije prihvatljiva naknadna izmjena jednom zaključenih ugovora, odnosno definiranih uvjeta finansiranja.

– To je upravo suprotno od poslovne politike i prakse konvencionalnih banaka, koja je posljednjih mjeseci kod nas izazvala pravu buru nezadovoljstva i negodovanja. I upravo bi ministru trebalo postaviti pitanje zar to nije ono što narušava tržišnu strukturu, konkurenciju i ugrožava zaštitu potrošača na domaćem finansijskom tržištu. I ne bi čudilo da susjedne zemlje, kao što su Hrvatska i Srbija, iskoriste poslovnu priliku i prije stvore zakonske uvjete za poslovanje islamskih banaka i na taj način privuku značajan kapital islamskih zemalja i investitora – naglašava profesor Hadžić.

325 islamskih finansijskih institucija u 75 zemalja

Profesor Fikret Hadžić ističe da u svijetu danas posluje 325 islamskih finansijskih institucija u 75 zemalja. U Austriji posluju dvije, na Bahamima šest, u SAD čak 38, u Danskoj, Francuskoj i Irskoj po jedna, u Njemačkoj i Švicarskoj pet, u Velikoj Britaniji 23, a u Luksemburgu četiri.

– Ukoliko se nastavi dosadašnji godišnji rast, islamske banke bi do 2015. godine mogle kontrolirati aktivu vrijednu oko 2.800 milijardi dolara. U zemljama Perzijskog zaljeva imale bi apsolutnu premoć, a u Aziji bi mogle pokrivati oko 15-20 posto tržišta – kaže Hadžić.

 
(Avaz)