Aktuelno

Afganistan: NATO u ćorsokaku

354pregledi
Autor: Jasir al-Ze’atire
 
Preveo: Fahrudin Haseljić

Iznenadna posjeta Afganistanu u kojoj je prije tri sedmice bila Kondoliza Rajs, aktuelni američki državni sekretar, a u kojoj  joj se pridružio i britanski ministar vanjskih poslova Dejvid Miliband, dovoljno govori o ćorsokaku u kojem se našao NATO savez u toj zemlji koja je pod njihovom okupacijom već šest godina, a njeni okupatori ili, ako ćemo njihovim jezikom, ‘’oslobodioci“ još nisu uspjeli da je postave na trasu mira i stabilnosti.

Pred kraj prošle godine zapadni zvaničnici dolazili su jedan za drugim u Kabul kako bi tamošnji problem pogledali izbliza, a na spisku gostiju bili su: britanski premijer Gordon Braun, predsjednik Francuske Sarkozi, australijski premijer Kevin Rudd, predsjednik italijanske vlade Romano Prodi.

Britanski premijer Gordon Braun govorio je o potrebi razgovora sa talibanskim pokretom, mada je poslije pod pritiskom Vašingtona povukao svoje riječi. Vašington inače ne krije svoje nezadovoljstvo Gordonovim nastojanjima da se izvuče ispod Blerovog plašta koji podrazumijeva veliki američki utjecaj na britansku vanjsku politiku, a koji opet dovodi do nezadovoljstva unutar britanske javnosti, iako sve to bitno ne utječe na prirodu trajnog anglosaksonskog saveza izmeðu Londona i Vašingtona.

Nova kriza koja je nastala zbog pitanja Afganistana dovela je do poremećaja unutarnjih odnosa u NATO savezu nakon američkog zahtjeva za povećanjem broja vojnih snaga u Afganistanu, nadajući se da će tako ugušiti, kako oni kažu, pobunu koju protiv njihovih snaga i snaga marionetske vlade u Kabulu vode talibani.

Meðutim, njemački ministar odbrane odbio je povećanja broja svojih vojnika u formi koju zahtijeva SAD kao što je odbio premještanje njemačkih trupa sa stabilnog sjevera na jug koji gori pod nogama američkih vojnika. Ovakav stav Njemačke neuobičajeno je rasrdio zvanični Vašington kojem je jasno da bi meðu članicama NATO saveza vrlo lahko moglo doći do rasula ako bude tolerisao ovakve postupke i povlačenja. Prije Njemačke, slične poteze, koji nisu digli toliko prašine, povukle su i druge članice NATO saveza, ali izgleda da je ovaj od strane Nijemaca došao u kritičnom trenutku. Naime, mnoge članice poput Francuske, Turske, Španije i Italije odbile su da svoje snage sa sjevera prebace na jug Afganistana kako bi učestvovale u borbama protiv talibana, naročito nakon teških poraza koje su NATO snage u tom regionu pretrpjele.

Zato su Amerikanci, koji najbolje razumiju šta bi značio poraz u Afganistanu, u rat poslali dodatnih 3.200 marinaca, dok u isto vrijeme ustrajavaju u pritiscima na članice koje nisu poslale svoje trupe u zonu ratnih dejstava. U tom smislu američki ministar odbrane Robert Gejts izjavio je: ”Sjevernoatlanski savez doći će u tešku krizu zbog razilaženja po pitanju Afganistana.” Izrazio je svoju zabrinutost zbog pojavljivanja dvije struje u samom savezu: jedne ”koja je spremna na borbu i smrt za sigurnost nacija” i druge koja na to nije spremna. ‘’Ova stvar“, rekao je ‘’baca sjenu neizvjesnosti na budućnost NATO saveza.“

Poznato je da je najveći teret borbe u Afganistanu bio i ostao na američkim, potom kanadskim, britanskim i holandskim trupama koje su u proteklim godinama pretrpjele velike gubitke. Pored toga, nema pokazatelja da bi se sigurnosna situacija ubrzo mogla popraviti, čak štaviše talibanski pokret svakim danom postaje jači i uspostavlja sve čvršće logističke veze sa Pakistanom, iako Pervez Mušaraf pokušava da udovolji američkim pritiscima na tom planu.

Dok sve ovo traje, većina vojnih analitičara tvrdi da talibanski pokret nije oslabio niti odstupio i pored žestine rata koji vode, nego je njihova vojna snaga u konstantnom postepenom usponu. Potpora u ljudstvu nikad ne izostaje, nezaobilazna je podrška naroda, naročito afganistanskih Paštuna, dok je bratska zemlja Pakistan preuzela nužnu materijalnu pomoć za nastavak borbe.

 Što se tiče marionetske vlade u Kabulu, njen predsjednik nije u stanju da napusti svoju rezidenciju bez jake pratnje američkih snaga. I to će tako ostati sve dok zaštita predsjednika bude sve što Vašington pruža napaćenom afganistanskom narodu i pored obećanja o velikoj finansijskoj pomoći.

 
Prvi put objavljeno: Subota, 01 Ožujak 2008 22:58