Stanovništvo Bosne i Hercegovine je usljed prirodnih nepogoda, poplava i klizišta suočeno s brojnim problemima. Poseban problem su poljoprivredna zemljišta. Stručnjaci u oblasti upravljanja zemljištem treba da identificiraju metode za revitalizaciju zemljišta nakon poplava i način na koji poljoprivrednici mogu vratiti njihove obradive površine, rekla je Eldina Muftić iz AgroLinka.
Potrebno je da poljoprivredni savjetnici i institucije (univerziteti, instituti, zavodi) pružaju informacije o metodama i pomoći u revitalizaciji.
Neophodno je da sve relevantne međunarodne i domaće vladine i nevladine organizacije koordiniraju aktivnosti kako bi na najbolji način pomogli u prevazilaženju problema.
Poplave imaju direktan uticaj na zemljište: taloženje pijeska i prljavštine na proizvodnom zemljištu, erozija poljoprivrednog zemljišta, poplavljena tla imaju sindrom-gubitak korisnih gljiva koje mobiliziraju zemljište na bazi biljnih hranjivih sastojaka.
Kao rezultat tih efekata, nakon poplava poljoprivrednici imaju gubitak prinosa i razaranja obradivog zemljišta.
Proizvođači moraju planirati korake postepenog oporavka njihovih obradivih površina. Upravljanje zemljištem nakon poplava zahtijeva jasan plan koji uključuje: uklanjanje sedimenata i otpada s obradivog zemljišta, popravljanje fizičkog oštećenja zemljišta, stimulisanje mikrobiološke aktivnosti u zemljištu, smanjenje stvaranja drugih posljedica kao što je stvaranje površinske kore.
Erozija nastaje gubitkom i ispiranjem tla usljed poplave. Pukotine i rascijepi u zemljištu će se formirati kao rezultat gubitka tla. Neke erozije se mogu ispraviti, ali češće se pukotine pune talogom i gornjim slojem zemlje iz drugog područja s tog terena.
Arbuscular mycorrhizae (AM) su simbiotske gljive koje rastu na i u biljnom korijenu. Kao rezultat toga, gljive dobijaju hranu – ugljikohidrate iz biljke, a biljka dobija hranjive materije, prvenstveno fosfor iz gljive.
Budući da nema biljaka na poplavljenim područjima, i ove gljivice su se izgubile iz sistema. Da bi se ponovo uspostavio sistem i vratile gljivice u tlo, proizvođači mogu koristiti usjeve kao “biljni pokrivač“.
Biljni pokrivač stabilizira tlo, povećava zdravlje i pruža zaštitu tla od erozije. Najčešće se koriste kombinacija mahunarki i trava do strnih žita. Ovaj usjev ostavit će organske materije u tlu a također stimulisati aktivnost mikroba i gljivica.
Zdravlje zemljišta, uključujući teksturu, strukturu, kapacitet zadržavanja vode i dostupnost nutritijenata, mora biti obnovljeno kako bi se omogućilo ponovno pokretanje poljoprivredne proizvodnje nakon poplava, saopćeno je iz AgroLinka.
(Fena)