Njemačko-izraelske konsultacije na razini vlada održavaju se od 2008. Ove godine je u Jerusalem otputovao skoro cijeli kabinet. Razgovori neće biti jednostavni, jer su bilateralni odnosi u dubokoj krizi.
Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Seibert ponosno je objavio termine savezne kancelarke Angele Merkel za ovu sedmicu. Kao povijesnu premijeru označio je odlazak kancelarke i 16 ministara, dakle skoro cijelog kabineta, u Jerusalem, gdje u ponedjeljak (24.2.) počinju dvodnevne 5. njemačko-izraelske konsultacije na razini vlada. Središnje teme su znanstvena saradnja i pripreme svečanosti povodom 50. godišnjice uspostave diplomatskih odnosa između Njemačke i Izraela. Predviđeni su i razgovori Angele Merkel s njezinim izraelskim kolegom Benjaminom Netanjahuom, kao i susret s izraelskim predsjednikom Shimonom Peresom koji će joj tom prilikom dodijeliti najviši izraelski orden.
Odnosi u krizi
Mada najava posjete sugerira harmoniju, odnosi dviju država nisu dobri. Nedavno je izraelski list Haaretz objavio tekst u kojem se ocjenjuje da su, dapače, lošiji nego ikada prije.
List se pri tome pozvao na pisanje njemačkog sedmičnika Der Spiegel koji je izvjestio o ogromnim razlikama u mišljenju između Merkel i Netanjahua, koji su se navodno tokom telefonskog razgovora derali jedno na drugo.
Berlin kritizira gradnju židovskih naselja na palestinskim područjima i smatra ju preprekom za mir. Izrael pak ustrajava u širenju naselja u Istočnom Jerusalemu i okupiranom Zapadnom Jordanu. To u skoro cijeloj Europi nailazi na kritike.
Spor oko politike naseljavanja prošle je godine doveo do izbijanja teške krize u odnosima na relaciji Izrael – EU. U srpnju je Bruxelles objavio detalje programa za poticanje znanosti i istraživanja “Horizont 2020”. U njemu se izričito određuje da se sredstva neće davati za izraelske projekte na okupiranim područjima.
Tek u novembru je postignut nategnuti kompromis. Njime je Izraelu dopušteno sudjelovanje u programu, bez da je morao izričito priznati ilegalni karakter spornih naselja. Istovremeno je obećao da europski novac neće odlaziti u izraelske znanstvene ustanove na okupiranim područjima.
A onda je u januaru ove godine njemačka vlada iznenadila Izrael najavom da će ta europska pravila vrijediti i za bilateralnu znanstvenu saradnju, kao i za subvencioniranje privatnih firmi. I one će se ubuduće morati obavezati da će njemački novac trošiti samo za projekte koji se provode unutar međunarodno priznatih izraelskih granica.
Bojkotiranje Izraela
Sve to je uznemirilo Izrael. Vlada u Jerusalemu se pribojava međunarodnog bojkota koji bi narušio ugled države i naštetio domaćoj ekonomiji. Prve naznake su već sada vidljive. Tako je najveća danska banka Danske Bank prekinula poslovne odnose s izraelskom bankom Hapoalim. Danci su svoju odluku obrazložili time da Hapoalim financira izgradnju naselja u okupiranim područjima i time krši međunarodno pravo.
I palestinska kampanja koja propagira bojkot Izraela bilježi prve uspjehe. Ona se u prvom redu obraća znanstvenicima i umjetnicima. Njezin poziv su već slijedili kanadska autorica Naomi Klein, književnica Alice Walker i osnivač Pink Floyda Roger Waters. Svi oni su odbili nastupiti u Izraelu.
Možda je taj strah od međunarodne izolacije bio i uzrok burnih reakcija u izraelskom parlamentu za vrijeme govora predsjednika Europskog parlamenta, njemačkog socijaldemokrata Martina Schulza. On je kritizirao nepravednu raspodjelu vodenih resursa između Izraela i palestinskih područja i time izazvao oštre prosvjede izraelskih političara. Ministar privrede Naftali Bennett predbacio je Schulzu da širi laži i napustio parlament zajedno sa članovima svoje stranke.
Bennett je tražio ispriku, no na kraju se pomirio sa Schulzom tokom posjeta Bruxellesu prošle sedmice. Dakle, u zadnji čas prije početka njemačko-izraelskih konsultacija. No temeljne razlike u mišljenjima o politici naseljavanja vjerovatno neće biti uklonjene ni na ovom sastanku.
(DW)