Sjedinjene Države su uvele sankcije za dva turska ministarstva i trojici ministara kao odgovor na vojnu ofanzivu te zemlje na sjeveru Sirije, kao i druge kaznene mjere, saopšteno je u Vašingtonu.
Međutim, predsjedavajuća Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelozi (Nancy Pelosi) ističe da ove sankcije “neće zaustaviti humanitarnu katastrofu koju je izazvao (predsjednik SAD) svojom nepromišljenom odlukom” o povlačenju američkih vojnika.
U međuvremenu, raste broj žrtava jer su borbe nastavljene uprkos raspoređivanju sirijskih trupa na sjeveru zemlje saglasno dogovoru sa Kurdima kako bi se suprotstavili turskoj akciji.
Američko Ministarstvo finansija saopštilo je da je akcija preduzeta protiv turskih ministarstava odbrane i energetike, kao i ministara odbrane, energetike i unutrašnjih poslova.
“Akcije turskih vlasti ugrožavaju nevine civile i destabilizuju region, uključujući potkopavanje kampanje za nanošenje poraza ‘Islamskoj državi'”, navodi se u saopštenju.
Predsjednik Donald Tramp (Trump) telefonom je pozvao turskog kolegu Redžepa Tajipa Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) i zatražio momentalno primirje, izjavio je potpredsjednik SAD Majkl Pens.
Prema njegovim riječima, Tramp je bio odlučan u telefonskom razgovoru sa Erdoanom koji je obećao da ne bi trebalo da dođe do “napada na grad Kobane”.
Pens je rekao da će otputovati u taj region “što je prije moguće”, prenio je BBC.
Pens je upozorio da će sankcije biti pooštrene “ukoliko i dok Turska ne prihvati momentalno primirje”, a nakon toga pregovora o dugoročnom rješenju.
“SAD i njihovi partneri su oslobodili 100 odsto teritorije od bezobzirnog IDIL-ovog (“Islamska država) kalifata. Turska ne smije da ugrozi ta ostvarenja”, istakao je Tramp.
On je napisao da turska ofanziva dovodi civile u opasnost i prijeti miru, bezbjednosti i stabilnosti u regionu. Rekao je da je jasno dao do znanja turskom predsjedniku Erdoanu da turske akcije ubrzavaju humanitarnu krizu i stvaraju uslove za moguće ratne zločine.
Rekao je da Turska mora da osigura bezbjednost civila, uključujući vjerskih i etničkih manjina.
Kako je naveo, potpuno je spreman da “brzo uništi tursku privredu” ako turske vođe nastave tim opasnim i destruktivnim putem.
Američki ministar finansija Stiven Mnučin (Steven Mnuchin) opisao je sankcije kao “veoma snažne” i dodao da će mjere imati uticaja na tursku ekonomiju.
Tramp je objavio i da prekida pregovore sa Ankarom o trgovinskom sporazumu vrijednom 100 milijardi dolara i podiže carine na čelik na 50 odsto u nastojanju da izvrši pritisak na nju da zaustavi vojnu ofanzivu u Siriji protiv kurdskih snaga koje Turska smatra terorističkom prijetnjom.
“Ovim naređenjem omogućiće se Sjedinjenim Državama da uvedu snažne dodatne sankcije za one koji su moguće uključeni u kršenje ljudskih prava, blokiranje primirja, sprečavanje raseljenih ljudi da se vrate kući, nasilnom vraćanju izbeglica ili pretnjama miru, bezbednosti ili stabilnosti u Siriji. Naređenjem se odobrava širok niz posljedica, uključujući finansijske sankcije, blokiranje imovine, ili zabrana ulaska u SAD”, navodi se u tom dokumentu.
Ovaj potez Trampove administracije je uslijdio nakon žestokih kritika da je njena odluka o povlačenju američkih trupa sa sjevera Sirije dala Turskoj “zeleno svjetlo” za početak ofanzive.
Pelozi: Sankcije neće zaustaviti katastrofu izazvanu Trampovom nepromišljenom odlukom
Predsjedavajuća Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelozi ističe da ove sankcije “neće zaustaviti humanitarnu katastrofu koju je izazvao (predsjednik SAD) svojom nepromišljenom odlukom”.
Sirijske demokratske snage (SDF) predvođene Kurdima, koje su ključni američki saveznik u borbi protiv “Islamske države”, optužile su Vašington da im je povlačenjem svojih vojnika “zabio nož u leđa”.
Kako ocenjuje BBC, iako sankcije izgledaju kao veoma rigorozne, one su u stvarnosti blaže nego što se očekivalo i ponavlja se situacija iz 2018.
Naime, tada je Tramp, nakon što je izgubio strpljenje zbog pritvaranja američkog sveštenika u turskom zatvoru, uveo sankcije dvojici ministara i carine od 50 odsto na aluminijum i čelik.
Tada je turska lira pala na rekordno niski nivo od 7,2 za jedan dolar. Od tada se oporavila i uglavnom je nisu pogodile najnovije američke sankcije. SAD čine samo pet odsto tržišta za izvoz turskog čelika.
(Agencije)
