Vijesti

Sabor IZ BiH usvojio rezoluciju o bosanskom jeziku

479pregledi

Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini jednoglasno je usvojio Rezoluciju o bosanskom jeziku. U okviru rezolucije ustanovljena je misija, ali i obaveze Islamske zajednice u očuvanju i razvoju bosanskog jezika, javlja Natalija Lučić, novinarka Al Jazeere.

Za rezoluciju su glasali svi prisutni, više od dvije trećine saborskih zastupnika. Niko nije bio protiv i niko nije bio suzdržan. Članovi Sabora smatraju da pravo da svoj jezik zovu bosanski ne može i ne smije niko da im otuđi.

U cilju ostvarenja tog prava, kao i podizanju svijesti o ulozi i značaju bosanskog jezika, IZ traži pomoć i saradnju države, ali i međunarodnih institucija i organizacija.

“Sabor ovom rezolucijom očekuje od državnih organa da urede pravno jedinstveno poziciju bosanskog jezika, u ustavima države BIH, oba entiteta, te kantonima, uključujući i Kanton Sarajevo, na jedinstven način, a na temeljima Dejtonskog sporazuma, gdje je jasno rečeno da je bosanski jezik ravnopravan srpskom i hrvatskom jeziku u BIH”, poručio je Hasan Čengić, predsjednik Sabora Islamske zajednice.

Obaveze navedene u rezoluciji zadužuju Rijaset da u roku šest mjeseci izradi Strategiju afirmacije i očuvanja bosanskog jezika, a u okviru toga izradu udžbenika bosanskog jezika, organiziranje seminara i stručnog usavršavanja imama, vjeroučitelja i profesora medresa u podučavanju i upotrebi bosanskog jezika.

‘Politička nesposobnost’

Saboru se obratio i profesor bosanskog jezika Dževad Jahić. Objašnjava da je nametanje nominacije “bošnjački jezik” zapravo politizacija, a nerješavanje ovog spornog problema, kaže, politička nesposobnost.

Jahić je kazao: “Više nije u pitanju lingvistički ni naučni ni stručni aspekt, već je u pitanju aspekt pravne zaštite, pravnoga mehanizma, a on je pod uticajem političkog mehanizma. Naše ubjeđenje, koji ovo pratimo, je da postoje mehanizmi da se ovo riješi, ali uz jednu kompetentnu političku podršku”.

Ustavni sud BiH ranije je i donio odluku kojom je utvrdio da je riječ o diskriminaciji jednog dijela učenika i ustanovio da svaki narod ima pravo da svoj jezik zove kako želi.

Roditelji i nastavnici bošnjačke nacionalnosti pozivaju se na ustav i tvrde da su diskriminirani.

“Školsku godinu obeležili su protesti roditelja i učenika, kao i bojkot nastave zbog toga što se u školama na teritoriji Republike Srpske učenicima bošnjačke nacionalnosti u knjižice upisao jezik bošnjačkog naroda umesto bosanski jezik. To je kulminiralo time što je deo učenika i roditelja odbilo da prime knjižice i svedočanstva na kraju školske godine. A roditelji najavljuju i tužbe”, javlja Lučić.

U tome ih podržava i usvojena rezolucija jer posljednja tačka kaže da što veći broj pojedinaca kojima je onemogućeno korištenje bosanskog jezika treba da podigne tužbe pred nadležnim sudovima.

U slučaju odbijanja, pravdu bi, poziva se u rezoluciji, trebalo da zatraže pred Evropskim sudom za ljudska prava.

(AJB)

X