AlimiISTAKNUTO

Ummu Kiram Kerima el-Mervezijja – žene alimi (prvi dio)

1.47Kpregledi

Pripremile: Amela Omerović-Ćeman i Hanka Vlahovljak

Žena muslimanka, pored toga što joj je islam ukazao veliku čast i prema njoj i njenom intelektualnom napretku usmjerio veliku brigu, ne može,a da ne pronađe inspiraciju sa pozornice bogate islamske prošlosti. Među ličnosti koje su obilježile sjajnu historiju islama na naučnom polju, zastat ćemo kod žene koja je nesebično ostavila neizbrisiv trag na polju očuvanja neiscrpnog islamskog znanja, a naročito na polju hadiskih nauka.

Njeno puno ime je Kerima bint Ahmed b. Muhammed b. Hatim el-Mervezijja. Historičari su joj dali nadimak Ummu Kiram. Šta li je ljepše da izdvojimo, značenje njenog imena – Plemenita, ili njenog nadimka – Majka plemenitih, kad i jedno i drugo slikovito ukazuju misiju koju je odabrala ispuniti u svom životu.

Kerima je prenijela i zabilježila Sahihul-Buhari od jednog od najvažnijih prenosilaca Buharija Ebu Hejsema el-Kušmihenija, a fikh je učila od Zahira b. Ahmeda es-Serahsija i Abdullaha b. Jusufa el-Asbehanija.

Njeno ime je velika poveznica sa Buharijevim Sahihom, toliko da je u historiji došlo do miješanja podataka, pa ćete na nekim mjestima naći kako je Buhari bio njen učenik, što uprkos tome što nije tačna informacija, jer je između njih skoro stotinu godina, to ipak govori o tome koliko je njeno ime neodvojivo od najvjerodostojnije knjige nakon Kur’ana.

Kerima je rođena 363. godine po Hidžri, a imam Buhari je umro 256. godine po Hidžri. Rođena je u gradu Merv, koji se nalazi na području današnjeg Turkmenistana.

Imam Zehebi u svom kapitalnom djelu Sijeru a’lamin-nubela o njoj svjedoči riječima: “Ona je bila islamska naučnica, uvažena i cijenjena alima, ona je prenosila hadise sa potpunim lancima prenosilaca.” Njen spomen je neizostavan u knjigama u kojima se govori o biografijama prenosilaca hadisa i islamskih učenjaka, a među njenim učenicima su neka od najvažnijih imena u historiji islama. Među tim imenima su:

– hafiz hadisa Hatib el-Bagdadi, autor kapitalnog djela Historija Bagdada i imam u hadiskim naukama. Njegovo znanje iz hadisa najbolje se shvata po tome da niko ništa nije pisao iz hadiskih nauka nakon njega, a da se nije vraćao i pozivao na njegove knjige;

– hafiz hadisa Ebu Bekr b. Mensur es-Sem’ani, veliki muhadis Horasana koji je o njoj rekao: “Čuo sam oca kako spominje Kerimu i kaže: ‘Ljudi nisu vidjeli nikog sličnog Kerimi’”;

–  hafiz hadisa Ebu Abdullah Muhamed b. Nasr el-Humejdi, koji je u Meki uzimao znanje od Kerime, Allah joj se smilovao, i mnogi drugi.

Njenu biografiju ispisali su veliki muhadisi i historičari, što itekako govori o važnosti, položaju i znanju ove islamske naučnice. To je učinio Ibn Esir u El-Kamilu, jednom od najvažnijih djela koje hronološki spominje dešavanja u historiji, Ibn Dževzi u El-Muntezamu – ogromnom djelu koje sadrži događaje iz historije i biografije velikana, hafiz Zehebi u Sijeru a’lamin-nubela – također obimnom djelu koje bilježi biografije islamskih velikana, Ibn Kesir u djelu El-Bidaje ven-nihaje, te Ibn Imad u svom djelu Šezeratuz-Zeheb, kao i mnogi drugi.

Koliko je bila precizna i brižljiva u prenošenju znanja, shvatamo iz primjera koji nam je ispričao Ebu Ganaim en-Nursi, veliki muhadis Kufe i savremenik Kerime, koji kaže: “Kerima mi je pokazala svoju rukopis Buharijevog Sahiha, nanovo je iz njega prepisala sedam listova da ih naučim i prenosim, zatim je ponovo pročitala to što je napisala. Htio sam da sam uporedim listove sa Sahihom koji mi je pokazala, ali mi je rekla: ‘Nemoj sam da to upoređuješ, dok to s tobom zajedno ne budem poredila.’” Ista briga o vjerodostojnosti prepiski prenosi se i od ostalih učenjaka koji su uzimali znanje od nje, što nam povećava divljenje i poštovanje prema ženi koja je svoj život podredila prenošenju islama, naročito Buharijevog Sahiha, ali nije zanemarila u tome biti dosljedna i detaljna, ispunjavajući emanet dosljednosti prenošenja nauke i poslaničke tradicije.

Kerimi je bilo ustupljeno posebno mjesto u Mekanskom haremu za vrijeme hadža, u koji bi dolazili učenici žedni nauke, ali i veliki alimi iz cijelog svijeta da se poje njenim znanjem. Uprkos tome što je bila učena u mnogim naučnim disciplinama, najviše je bila naklonjena hadiskim naukama u kojim je dostigla takav nivo znanja da se sa njom rijetko ko mogao porediti. 

Kerima se nikad nije udavala, a živjela je veoma dugo, prenosi se da je živjela oko stotinu godina. Umrla je 463. godine po Hidžri. Ovo nam je prenio Ebu Džafer Muhamed b. Ali el-Hemdani, koji kaže: “Krenuo sam na hadž 463. godine i htio sam da odem kod Kerime. Ali, dok smo bili na putu, do nas je stigla vijest da je ona umrla.” Allah joj spomen sačuvao i u Džennetul-Firdevs je uveo!

Biografija Kerime Ummu Kiram el-Mervezijje ženama muslimankama otkriva izvanredne činjenice i pouke:

– Žena muslimanka u intelektualnom smislu i nauci može postići isto što i muškarci, a nerijetko i više, što je počast koju je islam poklonio ženi, istoj onoj koja se dugo vremena u nekim drugim kulturama i vjerama nije smatrala duševnim bićem.

– Žena muslimanka treba i mora biti vjerski obrazovana i osviješćena, bila udata ili ne, imala djecu ili ne.

– Žena muslimanka, ukoliko se potrudi i složi prioritete u svom životu i uradi sve što može na polju samoizgradnje, može pozitivno utjecati prvenstveno na svoju porodicu i djecu, a zatim i na društvo u kojem se nalazi, pa čak, ostaviti iza sebe trajna djela čija korist teče do Dana sudnjeg.

– Žena muslimanka treba biti neko ko će, ukoliko je u nečemu uspješna, uložiti napor da u tome bude najbolja, najpreciznija i najambicioznija.

– Žena muslimanka ima uzore bez premca, počevši od brilijantnih primjera onih koje su bile pod krovom Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa do ostalih sestara, čije biografije bude ambicije i podstiču žene da na ispravan način iskoriste potencijal koji im je Uzvišeni Allah dao.

LITERATURA

1. Zehebi, Sijeru a’lamin-nubela

2. Ibn Kesir, El-Bidaje ven-nihaje

3. Ibn Esir, El-Kamil fit-tarih

4. Ibn Dževzi, El-Muntezam fi tarihil muluk vel-umem

5. Zejneb Fevaz, Ed-Durrul mensur fi rabbatil hudur

6. Mešhur Hasan, Inajetun-nisa bil hadisin-nebevi

X