Zabrane u islamu

Zabranjeno je prepirati se, zavidjeti, mrziti druge ljude, prekidati prijateljske odnose i uhoditi muslimane

38pregledi

Sveznajući Allah rekao je: “O vjernici, klonite se mnogih sumnjičenja, neka sumnjičenja su, zaista, grijeh. I ne uhodite jedni druge!” (El-Hudžurat, 12)

Ez-Zubejr b. el-Avvam, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Među vas su se uvukle bolesti prijašnjih naroda: zavidnost i mržnja; mržnja uništava i potire privrženost vjeri. Tako mi Onoga u Čijoj je ruci moja duša, nećete ući u Džennet ako ne budete vjerovali, a nećete vjerovati ako se ne budete međusobno voljeli. Hoćete li da vam kažem kako ćete postići međusobnu ljubav? Širite selam.”[1]

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, pripovijeda sljedeće Vjerovjesnikove, sallallahu alejhi ve sellem, riječi: “Čuvajte se sumnjičenja jer je sumnjičenje, zaista, najlažniji govor! Nemojte prisluškivati i uhoditi jedni druge! Nemojte jedni drugima zavidjeti i jedni druge mrziti! Nemojte jedni drugima okretati leđa! Budite iskreni Allahovi robovi, braća!”[2]

Enes b. Malik, radijallahu anhu, prenio je ovaj hadis Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Nemojte jedni druge mrziti! Nemojte jedni drugima zavidjeti! Nemojte jedni drugima leđa okretati! Budite braća i Allahovi robovi! Nijednom muslimanu nije dopušteno izbjegavati svoga brata duže od tri dana.”[3]

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, kazao: “Džennetska se vrata otvaraju ponedjeljkom i četvrtkom, pa svakom čovjeku koji Allahu ne pripisuje druga bude oprošteno, osim dvojici ljudi koji se međusobno mrze, bude rečeno: ‘Sačekajte da se ova dvojica pomire! Sačekajte da se ova dvojica ljudi pomire!’”[4]

Ebu Ejjub el-Ensari, radijallahu anhu, pripovijeda kako je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Čovjeku nije dozvoljeno izbjegavati svoga brata duže od tri noći, tj. nezamislivo je da se sretnu dvojica muslimana pa da jedan drugom okreću leđa. A bolji je od njih dvojice onaj koji prvi nazove selam.”[5]  

Hišam b. Amir el-Ensari, radijallahu anhu, čuo je Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: “Muslimanu nije dozvoljeno da ne priča s drugim muslimanom duže od tri noći. Dok su u zavadi, obojica su daleko od istine. Onome ko se prvi povrati bit će oprošten prijestup. A ako umru zavađeni, nijedan neće ući u Džennet. Ukoliko jedan od njih nazove selam drugome pa mu ovaj ne otpozdravi, melek će mu otpozdraviti, a s onim drugim će se šejtan pozdraviti.”[6]

Postoji još mnogo hadisa koji se bave ovim pitanjem.

 

Propisi u vezi s poglavljem

Prvo, zabranjeno je da se muslimani međusobno mrze jer ih je Allah nazvao braćom, a braća se međusobno vole, ne mrze se. Allah je vjernicima zabranio sve ono što vodi u neprijateljstvo, mržnju i netrpeljivost. Rekao je: “Šejtan želi da pomoću vina i kocke unese među vas neprijateljstvo i mržnju i da vas od sjećanja na Allaha i od obavljanja molitve odvrati. Pa hoćete li se okaniti?” (El-Maida, 91)

Drugo, zabranjeno je da muslimani jedni drugima zavide i žele zlo. Valja znati da su zavist i ljubomora urođena čovjekova svojstva, tj. čovjek ne voli da su drugi bolji od njega u određenim poljima. Postoji više kategorija ljudi kada je riječ o zavisti. Neki ljudi, čineći nepravdu, ulažu napor i trud da određena osoba samo bude lišena određene blagodati, pa djeluju verbalno ili praktično, a dotle drugi djeluju da određena osoba bude lišena određene blagodati te da istu tu blagodat sebi osiguraju. Najgori i najpodliji jesu oni koji žude za tim da neko izgubi stanovitu blagodat ali nemaju interes ni želju da ista ta blagodat potom njima pripadne. I upravo je to zabranjeno, upravo je to grijeh koji je počinio prokleti Iblis.

Uzvišeni je Allah okarakterizirao sljedbenike Knjige kao zavidnike: “Mnogi sljedbenici Knjige jedva bi dočekali da vas, pošto ste postali vjernici, vrate u nevjernike, iz lične zlobe svoje, iako im je istina poznata.” (El-Bekara, 109)

Treće, vjernicima je zabranjeno da, zarad ovozemaljskih interesa, jedni drugima okreću leđa i prekidaju međusobne veze duže od tri dana. Ako to budu činili, njihova djela Allah neće primati niti će ih uvesti u Džennet.

Četvrto, naređeno nam je da, radi Allaha, budemo braća i da se međusobno pomažemo. Allah nas je počastio ovom, najčvršćom i najljepšom vezom koja postoji: “I sjetite se Allahove milosti prema vama kada ste jedni drugima neprijatelji bili, pa je On složio srca vaša i vi ste postali, milošću Njegovom, prava braća.” (Ali Imran, 103)

 

Iz knjige: Enciklopedija zabrana u islamu 3 dio.

Prevodilac: Abdurrahman Kuduzović

Za distribuciju zadužen Edin Pipić, kontakt telefon: 061 700 370.

 

 

[1] Hadis je dobar na osnovu drugih predanja. Zabilježili su ga Et-Tirmizi (2510), Ahmed, 1/167, El-Begavi u djelu Šerhus-sunna (3301), i neki drugi muhadisi, sa slabim lancem prenosilaca zbog toga što je jedan od prenosilaca bio nepoznat. No, postoje mnogi hadisi koji ga pojačavaju. Šejh El-Albani prvotno je ovaj hadis ocijenio slabim, u djelima Daiful-džami i Irvaul-galil (777). Nakon toga, objelodanilo mu se da je hadis dobar, pa ga je uvrstio u vjerodostojne hadise, u djelima Sahihul-Džami i Sahihut-Tirmizi (2038). Jednom prilikom obratio mi se rekavši da je ovaj hadis ispravan i pouzdan.

[2] El-Buhari (6064) i Muslim (2563).

[3] El-Buhari (6065) i Muslim (2559).

[4] Muslim (2565).

[5] El-Buhari (6077) i Muslim (2560).

[6] Hadis je autentičan. Zabilježili su ga: El-Buhari, u djelu El-Edebul-mufred (402), Ahmed, 4/20, Et-Taberani, u djelu El-Mudžemul-kebir, 22/144/454 i 455, i Ibn Hibban (5664), od Jezida er-Rešeka, koji je čuo Muazu el-Adevijju, a ona je čula od Hišama b. Amira ovaj hadis.

X