Stjecanje halal nafake je na stepenu džihada

Piše: Abdulvaris Ribo

Stjecanje halal nafake je na stepenu džihada allah8Pitanje rizka-nafake je jedno od najvažnijih pitanja za čovjeka u njegovom životu. Danas čovjek većinu svoga vremena, energije, znanja i moći troši u potrazi za nafakom i opskrbom. Uzvišeni Allah je rekao: „Na Zemlji nema ni jednog živog bića, a da mu Allah ne daje rizk (nafaku). On zna gdje će koje boraviti i gdje će ukopano biti. Sve to ima u Jasnoj Knjizi.“ (Hud, 6.) Od islamskog vejrovanja je da je Allah taj koji svemu živom daje rizk-nafaku. Zato je jedno od Njegovih imena „Rezzak“,-Onaj koji u obilju daje nafaku. Uzvišeni Allah nas u mnogim kur’anskim ajetima podsjeća da je On taj koji nas opskrbljuje i hrani i da smo mi bez Njega slabašni i nemoćni.

„A koliko ima životinja koje ne sakupljaju hranu sebi, Allah ih hrani, a i vas. On sve čuje i sve zna.“ (El-Ankebut, 60.)

Kako ispravno razumjeti ovaj i slične kur’anske ajete? Jeli ovo znači da se čovjek treba prepustiti lijenčarenju i neradu i čekati da mu nafaka sama s nebesa dođe, ili treba uložiti napor i trud da se do te nafake dođe? Svakako da to ne znači da čovjek bude lijenčuga i neradnik. Naprotiv, od nas se traži da u potrazi za nafakom ulažemo svoj trud i napor. Allaj je stvorio nafaku i čovjeku na ovome svijetu olakšao puteve i iuzroke koji vode do te nafake. Prema tome, na čovjeku je da se trudi u potrazi za nafakom i da Allaha moli da ga opskrbi i olakša mu. To je Allahova zakonitost po pitanju stjecanja rizka-nafake i ona važi za sve ljude podjednako. Znači, Allah daje ljudima nafaku, tako što oni čine postupke i djela koja su uzrok te nafake, a On poziva ljude-Svoje robove da se keruću po zemlji u traganju za nafakom.

Uzvišeni kaže: „On vam je Zemlju pogodnom učinio, pa hodajte po predjelima njezinim i hranite se Njegovim rizkom. Njemu ćete se vratiti.“ (El-Mulk, 15.)

Allah je ljudima olakšao da putuju Zemljom, kopnom, morem, a danas i zrakom, i da rade, zarađuju i privređuju.

Raditi i truditi se, a ne tražiti od ljudi

Ako je trud i rad uobičajen način i put dolaska do opskrbe i nafake, onda je svaki halal posao i rad, pa makar bio težak i naporan, bolji od traženja sadake i prošenja od ljudi. Bilježi Buharija od Zubejra ibn Avvama, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: „Da neko od vas uzme uže, zatim ode na brdo i donese breme drva na svojim leđima, pa ih proda i tako mu Allah sačuva obraz, bolje mu je nego da traži od svijeta, pa mu oni dadnu ili ga odbiju.“

Omer ibnu-l-Hattab, radijallahu anhu, je govorio: „O skupino siromaha, poradite za nafakom i nemojte ljudima biti na teretu.“ Islam zabranjuje prosjačenje i traženje od drugih, ako smo u stanju da sami privređujemo i zarađujemo, jer to je jedna vrsta ponižavanja samog sebe i rušenja svoje časti i dostojanstva.

Traganje za nafakom nije u koliziji sa pouzdanjem u Allaha

Ako tragamo za nafakom i potrudimo se da dođemo do nje, to ne znači da se ne uzdamo i ne oslanjamo na Allaha Uzvišenog. Naprotiv, onaj ko uloži svoj napor i trud za nafakom, pa se zatim na Allaha osloni u Njega se pouzda, on se istinski na Allaha oslanja.

Bilježi imam Ahmed od Omera ibnu-l-Hattaba, radijallahu anhu, da je rekao: „Čuo sam Allahova Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: „Da se vi istinski oslanjate na Allaha, On bi vas opskrbio kao što opskrbljava pticu, ujutro odleti gladna, a uvečer se vrati sita.“

Komentirajući ovaj hadis Ibn Kesir je rekao: „Tirmizija je rekao: „Omer ibnu-l-Hattab, radijallahu anhu je prošao pored nekih ljudi i upitao ih: „Ko ste vi?“Odgovorili su: „Mi smo oni koji se u Allaha uzdaju.“Vi ste oni koji se pretvaraju da se u Allaha uzdaju. Istinski se uzda onaj ko u zemlju sjeme zasije, pa se onda uzda u svoga Gospodara.“

Uzvišeni Allah je rekao: „Gospodar tvoj sigurno zna da ti u namazu provodiš manje od dvije trećine noći, polovinu njezinu ili trećinu njezinu, a i neki od onih koji su uz tebe. Allah određuje dužinu noći idana….On zna da će među vama biti bolesnih  , i onih koji će po Zemlji putovati  i Allahove blagodati tražiti i onih koji će se na Allahovom putu boriti…(El-Muzemmil, 20.)

U početku je noćni namaz bio obavezan za sve muslimane, pa je tu obavezu Allah dokinu i noćni namaz učinio pohvalnim i preporučenim, zbog činjenice da je predstavljao opterećenje za neke ljude, kao što su bolesnici, radnici i borci na Allahovom putu. U komentaru ovoga ajeta imam Kurtubi između ostalog kaže: „Uzvišeni Allah je u ovome ajetu izjednačio stupnjeve mudžahida na Allahovom putu i onih koji stjeću halal imetak da bi obezbejdili nafaku za sebe i svoju porodicu. U ovome je dokaz da je stjecanje halal imetka na stupnju borbe na Allahovom putu, jer su zajedno spomenuti.

Er-Razi je rekao: „Od zanimljivih detalja ovoga ajeta je da je Uzvišeni Allah izjednačio mudžahide i one koji zarađuju halal imetak.“

Blagoslovljena opskrba-berićet nafaka

Svi smo čuli za blagoslovljeni imetak ili nafaku. Kakva je to berićetli nafaka ili imetak?

Kada Uzvišeni Allah nekoga opskrbi imetkom bez njegove pohlepe, traženja od ljudi, oholosti i nadmenosti duše, od Njegovih zakonitosti je da će takav imetak biti blagoslovljen-berićetli.

U vezi toga Buharija bilježi hadis  od Hakima ibn Hizama da mu je Vjerovjesnik, sallalhu alejhi ve sellem, rekao: „O Hakime, zaista je ovaj imetak sočna i slatka voćka, pa ko ga uzme velikodušno, bit će mu blagoslovljen (berićetli), a ko ga uzme nadmeno neće mu biti berićetli, poput onoga ko jede, ali se ne zasićuje. Gornja ruka (koja dijeli) je bolja od donje ruke (koja uzima).“

Šta je to berićet ili bereket?

To je blagoslov i dobro koji Allaha da u nečemu. S obzirom da se Božansko dobro i blagoslov ne mogu uočiti i osjetiti čulima, niti ograničiti prostorom, za svako povećanje i dugotrajnost kaže se da je berićet li Božiji blagoslov. Na ovu vrstu povećanja ukazuje i hadis u kojem stoji da sadaka neće umanjiti imetak, a misli se na umanjenje koje nije primjetno ljudksim osjetilima. To je bereket koji Allah dadne u imetku.

Imetak sam po sebi ne približava čovjeka Allahu

Čovjeku može biti podaren veliki imetak, u skladu sa Allahovim zakonitostima o stjecanju istog, a Allahova je zakonitost da imetak daje i vjerniku i nevjerniku, i čestitom i griješniku. Samim tim što je neko bogat, ne znači da je Allahu blizak i drag, jer ono što nas Allahu približava i čini dragim  nije imetak, nego bogobojaznost i dobro djelo. Uzvišeni Allah je rekao: „Ni bogatstav vaša, ni djeca vaša, neće vas učiniti Nama bliskim; samo one koji budu vjerovali i dobra djela činili čeka višestruka nagrada za ono što su radili, i oni će u visokim odajama biti bezbjedni.“ (Sebe’, 37.)

Darivanje i uskraćivanje opskrbe

Uzvišeni Allah nekim ljudima daje obilnu opskrbu i učini ih izuzetno bogatim, dok drugima uskrati opskrbu i učini ih siromašnim ili im dadne oskudnu nafaku. Kako razumjeti ovu činjenicu i na šta to upućuje? Da li upućuje na to da Allah više voli onoga kome je dao više nafake? Naravno da ne znači. Obilna nafaka ne upućuje na to da je ta osoba kod Allaha cijenjena, jer istina je da Allah vrlo često veliko bogatstvo daje i nevjernicima i najvećim griješnicima. Uzvišeni Allah nekome dadne obilnu nafaku, a nekome je uskrati od Svojih čestitih i dobrih robova, zbog određene mudrosti i razloga koji su samo Njemu poznati. Zato čovjek ne treba misliti da je to kazna ili pokazatelj koliko je blizak li cijenjen kod Allaha.

Uzvišeni Allah je rekao: „Čovjek, kada Gospodar Njegov hoće da ga iskuša, pa mu počast ukaže i blagodatima ga obaspe, rekne: „Gospodar moj je prema meni plemenito postupio.“ A kad mu, da bi ga iskušao, opskrbu njegovu oskudnom učini, onda rekne: „Gospodar moj me je ostavio-ponizio.“ A nije tako!“

Allah osporava čovjeku ovakvo vjerovanje, jer i jedno i drugo stanje je iskušenje. Ako je bogat, Allah ga iskušava da li će biti na tome zahvalan i pokoran Allahu, a ako je siromašan, da li će biti strpljiv u takvo stanju. U zavisnosti od zahvalnosti ovog prvog i strpljivosti ovog drugog, zavisi i njihovo mjesto kod Allaha.

Saff br. 319.

Print Friendly  Stjecanje halal nafake je na stepenu džihada pf button both



X