Stav islama o štrajku glađu?

 

Pitanje: Kakav je islamski stav po pitanju štrajka glađu?

Odgovor: Uzvišeni Allah naredio je Svojim robovima da čuvaju zdravlje. Dozvolio im je od opskrbe lijepe stvari kako bi sačuvali zdravlje i kako bi bi jaki u izvršavanju pokornosti i traženju Njegovog zadovoljstva. Zabranio je da uzastopno poste dva ili više dana kako ne bi oslabili i sebi štetu nanijeli. Prekorio je ljude koji su sebi, iz pobožnosti i asketizma, zabranili dio lijepih stvari. Zabranio je sve što nanosi štetu tijelu u vidu jela i pića. Zaprijetio je na najžešći način onome ko bude povod svoje smrti rekavši: ”I nemojte se sami ubijati, Allah je prema vama milostiv. A ko to učini prelazeći granice i iz nasilja, vatrom ćemo ga spržiti…”

Imam El-Kurtubi kaže: ”Stručnjaci u tefsiru usaglasili su se da se ovaj ajet odnosi na zabranu meðusobnog ubijanja, a potom njegovo značenje podrazumijeva zabranu da čovjek sam sebe ubije namjerno…”

U oba Sahiha iz hadisa Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Vjerovjesnik, s.a.v.s., rekao: ”Ko se baci s brda i tako se ubije, on će se u vatri Džehennema stalno strovaljivati. Ko proguta otrov i sebe ubije, iz svoje ruke će ga u vatri Džehennema vječno gutati. Ko sebe ubije kakvim željeznim predmetom, njime će vječno u vatri Džehennema probadati svoj stomak.”

Od Džunduba b. Abdullaha prenosi se da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: ”Meðu onima prije vas bio je jedan čovjek koji je ranjen, a potom je pao u očaj, uzeo nož i presjekao vene na ruci. Krv mu je istekla i onda je umro. Uzvišeni Allah tada je rekao: ‘Moj rob Me je pretekao samoubistvom, pa sam mu zabranio Džennet.”’

Vjerovatno je sasvim jasno iz predstavljenih dokaza da čovjek i sam može shvatiti da je štrajkovanje glaðu, koje osobi nanosi štetu ili ga vodi u smrt, apsolutno nedozvoljeno, bez obzira na motive. Ako štrajk glaðu ne nanosi štetu štrajkaču, tako da ga ovaj čin pomaže u ostvarenju njegovih utemeljenih prava, te da nema nijednog drugog načina, onda u takvim okolnostima neki učenjaci to dozvoljavaju. Takoðer, rekli su da smije kontinuirano štrajkati sve dok ne ostvari svoj cilj, ali pod uvjetom da sebi ne nanese štetu. Ukoliko osjeti da će sebi nanijeti štetu, obaveza mu je da uzme onoliko hrane koliko će je od sebe odvratiti (štetu). Ukoliko ustraje sve dok ne umre, onda je sam sebe ubio. Prethodni šerijatski tekstovi odnose se i na ovo.

Zatim, štrajkač treba znati da se u zatvor može ući pravedno ili nepravedno. U prvom slučaju zatvorenik je dužan da se iskreno pokaje Allahu i vrati oduzeta prava onima kojima i pripadaju, ukoliko ih ima, i treba znati da je ono što ga je zadesilo isključivo radi onoga što su stekle njegove ruke. ”A ono što vas je zadesilo, to je zato što su stekle vaše ruke, a On oprašta mnogo.” (Eš-Šura, 30.)

U drugom slučaju, zatvorenik je dužan da se strpi, nada nagradi i bude zadovoljan Allahovom odredbom, jer u vjerovjesnicima, dobrim ljudima i daijama ima lijep primjer. Time mu se opraštaju grijesi i podižu stepeni. Potom, dužnost mu je da se utječe Allahu i od Njega traži pomoć za izbavljenje i spas od nepravde. Uzvišeni Allah odaziva se na dove onih koji su u nevolji i On je sve kadar učiniti. Allah najbolje zna.

Priredio: Emir Demir, prof.
(iz fetvi više islamskih učenjaka)

Print Friendly  Stav islama o štrajku glađu? pf button both



X