kuran1

Status različite pojave mlađaka u kapitalnim hanefijskim djelima

Priredio: Mr. Emir Demir
Imam Abdullah En-Nesefi (710.h.g.) u sažetom tekstu knjige „Kenzud-dekaik“ u poglavlju koje govori o postu, kaže: „Ne uzima se u obzir različitost pojave mlađaka“
Osmanski šejhul-islam Mustafa Balizade (1073 h.g.) u u komentaru Kenzud-dekaika koji se naziva „El-Feraidu fi halli el-mesail vel-kavaidi“ (1/195) tumačeći gore spomenute En-Nesefijeve riječi kaže:
„Neki su rekli da se uzima u obzir, a to je prikladnije mišljenje, kao što se spominje u knjizi „Tebjinul-hakaki“ (1/326). Ipak, fetva se izdaje u skladu sa prvim mišljenjem, kao što se navodi u knjizi „El-Hulasa“ (rukopis, str 69). Kemaluddin u knjizi „Šerhul-hidaje“ (Šerhu Fethil-Kadir, 2/314) kaže: „Prvo mišljenje je sigurnije.“ Pitanje različitosti pojave mlađaka je polemično. Prema svim predajama „Zahirur-rivaje“ (šest knjiga sa predajama od Ebu Hanife preko Muhammeda eš-Šejbanija) različita pojava mlađaka se ne uzima u obzir, tj. kada stanovnici jednog područja vide mlađak, a drugi ga ne vide, obaveza im je svima postiti, bez obzira kako bilo. Isto tako, usaglasili su se da ukoliko stanovnici jednog područja vide mlađak mjeseca ramazana, obaveza je da se svi stanovnici ovog dunjaluka toga pridržavaju. Ovo mišljenje su držali Jahja b. Muhammed b. Hubejre, a također i Šemsul-eimme (El-Ihtijar li ta’lil-muhtar, 1/138) .
 
Neki su rekli: „Različita pojava mlađaka uzima se u obzir ukoliko je između dva geografska područja isuviše velika razdaljina, jer svaki narod je zadužen propisima shodno njihovim okolnostima. Tako npr. neki Evropljani (Sakalibe) izostavljaju jaciju, jer njeno vrijeme ne postoji u tim zemljama. Također, prenosi se od Kurejba: „Došao sam u Šam, obavio svoju potrebu, a mjesec ramazan je nastupio dok sam još bio u Šamu i vidio sam mlađak. Potom sam došao u Medinu na kraju mjeseca, pa me je Abdullah b. Abbas, radijallahu anhu, ispitivao, a potom je spomenuo pojavu mlađaka. Rekoh: ‘Mi smo ga vidjeli u noći petka.’ Upitao me: ‘Da li si ga ti vidio?’ Rekoh: ‘Da, i ljudi su postili, a postio je i Muavija.’ Ibn Abbas reče: ‘Mi smo ga vidjeli u noći subote i postit ćemo sve dok mjesec ne bude imao trideset dana ili ga prije ne vidimo.’ Upitah: ‘Zar nije dovoljno to što je Muavija vidio mlađak i po njemu postio?’ Ibn Abbas reče: ‘Ne! Tako nam je naredio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.’ (Šerhu muškilil-asar, 2/20, hadis 423)

Navodi se od Abdullaha Ebu Musaa, pisca knjige „Muhtesarul-fekih“, da je upitan o suncu koje zađe u Aleksandriji, a onaj ko se popne na minarete još dugo poslije vidi isto sunce. Odgovorio je: „Dozvoljeno je stanovnicima Aleksandrije da se iftare, ali nije dozvoljeno onima koji su se popeli na minarete ukoliko vide da još sunce zalazi, jer zalazak sunca se razlikuje, kao što se razlikuje i njegov izlazak.“ Zato se na zalazak sunca gleda zasebno za svako područje, što je i mišljenje imama El-Kašanija u knjizi „Beda’ius-senai’a“ (2/83). Međutim, ukoliko između dva područja nema isuviše velike razdaljine, već relativnom razdaljinom ne razlikuje se pojava mlađaka, onda se u obzir i ne uzima njegova različita pojava, kao što smo prethodno spomenuli iz knjiga „Zahirur-rivaje“.

 
Stoga, kada bi stanovnici jednog područja postili trideset dana, a stanovnici drugog područja dvadeset devet dana (tako da bi stanovnici prvog područja započeli post viđenjem mlađaka i to bi bilo potvrđeno kod njihovog kadije, ili bi im prethodni mjesec ša’ban imao trideset dana, pa onda isposte ramazan), onda bi stanovnici drugog područja morali napostiti jedan dan, jer su ga izostavili, a već je potvrđen viđenjem mlađaka od strane stanovnika prvog područja, ili ispunjenjem trideset dana prethodnog mjeseca ša’bana. Ukoliko početak ramazana ne bi bio potvrđen kod stanovnika prvog područja viđenjem mlađaka, niti kod njihovog kadije, niti bi ispunili trideset dana prethodnog mjeseca ša’bana, krivo bi postupili, jer su počeli postiti mjesec ramazan prije na jedan dan. Stanovnici drugog područja u tom slučaju ne bi bili dužni da naposte taj dan, jer mjesec nekada može imati trideset, a nekada dvadeset devet dana, kao što smo prethodno naveli.
 
Iz svega ovoga možemo napraviti rezime:
Ukoliko bi stanovnici jednog područja vidjeli mlađak, kako se već kod njih pojavljuje, obaveza bi bila postiti cijelom dunjaluku, jer u obzir se ne uzimaju brojne pojave mlađaka, kao što se prenosi u „Zahirur-rivaje“. Neki su rekli da se uzima u obzir, pa svi stanovnici jednog područja kod kojih se u isto vrijeme pojavljuje mlađak, obavezni su da postupaju prema svojim okolnostima, a ukoliko bi dva područja bila blizu, oni koji bi manje postili bili bi dužni napostiti dane koje su propustili, kao što se prenosi u Zahirur-rivaje, a što smo prethodno spomenuli. Ukoliko između dva podneblja postoji velika razdaljina, nije dužnost onima koji su postili manje dan da ga naposte, jer su u obzir uzima različitost pojave mlađaka. Ovo je mišljenje nekih, a ono je prikladnije, kao što ga navodi Fahruddin u knjizi „Tebjinu hakaik“, prema onome što smo već spomenuli.

U Kadihanovim fetvama (1/97) se navodi: „Kada bi stanovnici jednog područja postili trideset dana na osnovu viđenja mlađaka, a stanovnici drugog područja dvadeset devet dana, također na osnovu viđenja mlađaka, oni koji su postili dvadeset devet dana dužnost im je jedan dan napostiti, jer sasvim je izvjesno da svjedočenje prvih može doći do stanovnika drugog područja. Obavezno je tada napostiti, kao što se navodi u knjizi „Muntehabut-tarika“ od Huvaherzadea. Oni koji uzimaju u obzir različitu pojavu mlađaka ne obavezuju napaštanje, kao što smo prethodno rekli. U istoj knjizi „El-Muntehab“ navodi se: „Ukoliko bi pojava mlađaka bila jedinstvena i budu saznali za svjedočenje o njegovoj pojavi, pa prekinu post, bila bi im dužnost otkupiti se (kefaret). Isto se odnosi na slučaj kada velika skupina posvjedoči pojavu mlađaka, pa njihovo svjedočenje kod kadije bude odbačeno, a onda oni još ne budu postili, obaveza im je otkupiti se i napostiti taj dan.“

Izvor: „El-Feraidu fi halli el-mesail vel-kavaidi“ – Mustafa b. Bali b. Sulejman; naučna valorizacija i recenzija mr. Emir Demir (Originalni rukopisi: GHBB, NUB Sarajevo, Sulejmanija – Istanbul)

Print Friendly  Status različite pojave mlađaka u kapitalnim hanefijskim djelima pf button both



X