Selam – najljepši i najobuhvatniji pozdrav

Preveo: Smail L. Handžić
Selam - najljepši i najobuhvatniji pozdrav allahnamepictures3cj2Selam je slogan islama koji u sebi sadrži riječ milost (ar. er-rahmeh). Postoje dvije milosti: Prva je svojstvena jedino Uzvišenom Allahu, jer je samo Allah onaj koji je apsolutno milostiv! Njegova imena su Er-Rahman i Er-Rahim (Onaj koji je prema svim stvorenjima milostiv, i onaj koji je posebno milostiv prema vjernicima). Njegova milost uveliko prevazilazi Njegovu srdžbu. On je sebi pripisao milost! Otuda dolazi i učtivost šerijatskog bontona i veličina mnogih zikrova i dova koje obuhvata ovo ime!

Druga milost je ona koja je rasprostranjena među svim stvorenjima. U hadisu oko čije vjerodostojnosti su se složili Buharija i Muslim, se navodi da je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we selleme, rekao: „ Uzvišeni Allah ima stotinu milosti od kojih je samo jedan dio dao među stvorenja. Sa tom milošću su međusobno milostivi ljudi, zvijeri, ptice, stoka, i druga bića. A, kod Sebe je sačuvao devedeset i devet milosti za Dan obračuna!“

Milost ima značenje suosjećanja, blagosti i opraštanja. Nakon što je Allah stvorio Adema, i u njega udahnuo dušu, kada je ona dospjela do njegovih nozdrva on je kihnuo. Tada mu je Allah rekao: „Allah ti se smilovao, o Ademe“ (Jerhamukellah)! Dakle, to su bile prve riječi sa kojima se Uzvišeni Allah obratio Svome robu a  našem praocu Ademu, alejhis selam. Možda upravo to Ademovo kihanje, prilikom dospjeća njegove duše u nosnu šupljinu, ukazuje na početak tadašnjeg života. Ovakvo mišljenje potkrepljuje i govor islamskih pravnika i savremenih ljekara koji konstatuju da se život neke osobe zasniva, dakle, u njegovoj glavi, mozgu. Ako mozak umre, takvom se insanu u većini propisa daje presuda umrlog. Kao da sve navedeno ukazuje na Ademovo ustremljenje i usmjerenje ka putevima milosti, te da su sve nedaće i nesreće koje ga snalaze, zaista, prolazne.

Arapi su prije bili pod ubjeđenjem da je kihanje, u stvari, jedna vrsta bolesti. To je jedan od velikih razloga zašto su iz jezičke konstrukcije arapske riječi el-uttas (kihanje) izvedene iste forme riječi ez-zukkam (prehlada), es-sudda’ (glavobolja) i sl. Zbog toga je Allahov poslanik, sallallahu ‘alejhi we selleme, objasnio da Uzvišeni Allah voli kihanje, te da ne voli zijevanje. Također, zbog toga su propisani islamski adabi prilikom kihanja, odnosno, da se onome koji kihne kažu riječi: Jerhamukellah! (Allah ti se smilovao)

Kao da je ovaj trenutačni napad ili lahki stres koji veoma kratko traje da bi se završio sa izričitim hajrom, pa zbog toga mi takvom učimo dovu za kihanje, ili za povratak na njegovo pređašnje prirodno stanje. Ovo je kao inspiracija koja nam kazuje da sve što snalazi muslimana od nedaća po njegov ovosvjetski život, po njega samog, njegov imetak, njegovu ženu i djete, ili bilo kakve manjkavosti ili štete koje ga snalaze po pitanju njegove vjere, pa čak i onoga što snalazi čitav ummet od svekolikih smutnji, iskušenja i nesreća; da su sve to, u stvari, samo trenutci koji će ubrzo nestati, pa makar i ostali pogdjekoji ožiljci.

Općenito, sve nedaće i novonastale situacije koje su nas snašle i snalaze, svejedno da li one bile od nas samih ili našeg neprijatelja, trebaju da budu za nas poput „naletjelih prilika“ koje će se otjerati i nakon kojih će uslijediti dobro djelo, poziv ka razboritosti, ka konstantnom popravljanju i općem nadograđivanju koje neće prestajati.

Zabilježeno je da je Omer ibn Abdulaziz, Allah mu se smilovao, imao običaj da u dovi kaže: „Allahu moj, ako već ja nisam dostojan da zaslužim Tvoju milost, pa zaista je tvoja milost dostojna da mene stigne. Tvoja milost sve obuhvata, a ja sam dio toga, pa nek’ me obuhvati, Ti si od milostivih Najmilostiviji!“

ZNAČENJE RIJEČI BEREKAT

Riječ berekat je množina od riječi berekeh. Ona označava mnogostruka dobra koja su učestala i konstantna. Jezičko značenje ove riječi je: povećanje, rast, mnogostrukost, stalnost, konstantnost i učestalost. Zbog toga je ona došla u množini (Es selamu ‘alejkum we rahmetullahi we berekatuhu), jer berekat može da bude i u imetcima, djeci, životu, vremenu, djelima, i u svemu općenito.

Bereket u imetku biva sa njegovom obilnošću, sa činjenicom da je halal, sa djeljenjem, sa činjenjem dobročinstva sa njim i udaljevanjem od harama. U pogledu djece on biva sa njihovom dobrotom, sa lijepim odgojem i ispravnim nadgledanjem. Zbog toga Allah daje bereket u imetku i djeci! Za razliku od mnogih ljudi koji, u pogledu njihova imetka, bivaju toliko škrti, pa čak i po samog sebe i svoju djecu! Stvar zna doći do te mjere da se zna i posvađati zbog dinara i dirhema kada se želi unajmiti onaj ko će iskopati njegov kabur. Tako i djete može biti nesreća po svoga roditelja ako bude iskvareno i udaljeno od pravog puta. Kaže Uzvišeni: „…a oni, zazivajući Allaha u pomoć, govore: “Teško tebi, vjeruj!“ (El-Ahqaf, 17) Bereket može biti i u samoj duši, kao što je kada se posjeduje lijep moral (ahlak), skromnost, blagost… U vremenu je bereket kada se ono iskorištava u spominjanju Allaha (zikru), tražeći od Njega oprost za grijehe i kada se vrijeme, općenito, iskorištava u sticanju vjerom vrijednih djela. Bereket biva i u samom životu insana. Tako se može naći neka dobra osoba koja je, možda, živjela samo četrdeset ili pedeset godina, međutim, ispunila je Zemlju sa korisnim znanjem, sa čuvenim pisanim djelima… Sa druge strane, vidimo osobu koja je živjela stotinu i četrdeset godina, ili i više, a kojoj je ubrzo i samo ime zaboravljeno, pa čak i od najbližih susjeda. Takva iza sebe nije ostavila nikakvo dobro po kome će se spominjati, niti nekakvo djelo po kome će se slijediti. Ta osoba je rođena na margini života, a preselila je na njegovoj krajnjoj obali, pa kao ni da je nikad i nije bilo!

Berekat je, dakle, dova putem koje se Uzvišeni Allah moli da uveća dobro robu Svome u njegovom imetku, porodici, djeci, u njegovoj duši i životu. Dakle, nakon što smo sve ovo naveli, jasno se zaključuje je da potpuni šerijatski pozdrav sa riječima: es selamu ‘alejkum we rahmetullahi we berekatuhu, obuhvata tri najvažnija značenja, i to: mir, milost i berekete.

Selam počinje sa značenjem sigurnosti od zla. Ponekad on, zaista, i bude spašen od zla, ali ga ne prati neko dobro. Zbog toga dolaze slijedeće riječi, we rametullahi, a to je upravo dova da te obaspe dobro! Nakon toga dolaze riječi u kojima se moli za bereket, odnosno, da taj hajr koji bude darovan bude još veći i konstantan.

NAJLJEPŠI POZDRAV

Kada bi čovjek posmatrao pozdrave nekih drugih naroda i zajednica koje egzistiraju na zemljinoj površini, nikada ne bi zapazio da postoji neki bolji i sadržajniji pozdrav od islamskog pozdrava u pogledu njegovog značenja, dobra koje on u sebi nosi i bereketa kojeg pruža…

Neznalice, na primjer, pri pozdravljanju kažu „dobro jutro“, ili „dobro veče“, pa čak i kada se obraćaju svojim vlastodršcima. Kod drugih naroda, poput Engleza, je također, slično ovome. Nažalost, i među samim muslimanima su se ovi pozdravi raširili, tako da su prihvatili nešto što je manje vrijedno u zamjenu za ono što mnogo vrijedi. Zbog toga se mogu čuti kako jedni drugima kažu „Hi“, a to je pozdrav koji nema nekog većeg značenja osim što je to fraza pri upoznavanju. Tako isto i „good morning“ ili „good after noon“, ili „bonsoir“ na francuskom, ili bilo koji drugi pozdrav koji u sebi nema nekih velikih značenja, rječitosti, opsežnosti, ali i dove, kao što je to prisutno u islamskom pozdravu.

I klanjač, zaista, kada svoj namaz završava to obznanjuje riječima es selamu ‘alejkum, i to baš onome ko se nalazi sa njegove desne i lijeve strane. Jer, vjernik je konstantno u jednoj od dvije situacije: ili je u stanju ibadeta kada skrušeno doziva svoga Gospodara, veliča Ga i moli za milost, ili je van ibadeta, prilikom čega ostvaruje kontakt sa drugim osobama, pa zbog toga on riječima selama završava ovaj ibadet, odnosno, njima započinje to svoje drugo stanje.

Kako li je samo veličanstvena uputa koju islam daje i nauk kojeg on pruža! Kako li je samo musliman u velikoj potrebi da svoje kontakte sa drugima, poput svojih komšija, prijatelja ili bližnjih, osvježi i ojača sa zracima ljubavi, blagosti i suosjećanja, te da ni u kojem slučaju ne dozvoli da mu se nametnu razlozi razilaženja i sukoba koji će narušiti bratstvo ili uništiti ga… Kur’an nas doziva: „I svi se čvrsto Allahova užeta držite i nikako se ne razjedinjujte!“ (Ali Imran, 103) Zato se trebamo međusobno pripremiti za ova plemenita značenja, a nakon toga i uzviknuti ovaj naš pozdrav pri susretu i odlasku, es selamu ‘alejkum we rahmetullahi we berekatuhu!

Piše: Šejh Selman ibn Fahd El-‘Aude

Print Friendly  Selam - najljepši i najobuhvatniji pozdrav pf button both



X