Sejfudin Tokić, predsjednik Bošnjačkog pokreta i koordinator akcije “Bitno je biti Bošnjak”

Razgovarao: Midhat Ćeman

Sejfudin Tokić, predsjednik Bošnjačkog pokreta i koordinator akcije “Bitno je biti Bošnjak” intervjuGospodine Tokiću, za početak nam predstavite inicijativu „ Bitno je biti Bošnjak“. Ko stoji iza ove inicijative, zašto je ova inicijativa pokrenuta, ko je sve, odnosno koliko je organizacija i udruženja uključeno u ovu inicijativu? Tokić: Inicijativa je proizašla iz potrebe da se popis stanovništva 2013. godine, koji je predviđen u aprilu, stanovništvo bošnjačke nacionalne pripadnosti educira i pripremi kako ne bi došlo do lažnih dilema i zabuna na tom popisu stanovništva obzirom da rezultati popisa stanovništva 2013. godine imaju dalekosežni historijski značaj kako za Bošnjake tako i za Bosnu i Hercegovinu. Sam slogan „Bitno je biti Bošnjak“ proizašao je iz izlaganja predsjednika Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU) uvaženog akademika Ferida Muhića na naučnoj konferenciji koju smo kao bošnjački pokret organizovali u Banja Luci, a pod sloganom „Bitno je biti Bošnjak“ održane su tribine u Bijeljini, Višegradu i Prijedoru, nakon čega se putem interneta javilo desetak nevladinih organizacija koje su dale punu podršku takvom načinu djelovanja i iskazalo inicijativu da se priključi takvoj aktivnosti i iz toga je proizašla koalicija nevladinih organizacija „Bitno je biti Bošnjak“ kojoj je dosad pristupilo oko dvadeset i pet različitih nevladinih organizacija iz Bosne i Hercegovine, Sandžaka i dijaspore. Mi ćemo do organizovanja popisa stanovništva sa ciljem da se građani Bosne i Hercegovine bošnjačkog etničkog porijekla izjasne na popisu nacionalno kao Bošnjaci, vjeroispovijest islamska, i jezik kojim govore bosanski, organizovati preko 60 tribina, planirali smo 7 do 10 okruglih stolova, 3 naučne konferencije/simpozija te čitav niz drugih propagandnih aktivnosti u smislu letaka, plakata, ali i uključivanja prominentnih Bošnjaka u oblasti kulture, sporta, pa i estrade, koji bi pomogli da se pokušaj nametanja lažnih dilema Bošnjacima da se izjašnjavaju bilo po teritorijalnom, bilo po vjerskom principu umjesto nacionalnom što je moguće više spriječiti.

Kakva su reakcije samih Bošnjaka na djelovanje ove inicijative?

Tokić: Moram reći da čak i u sredinama gdje sam ja mislio da ne postoji dovoljan broj Bošnjaka, kao što je Višegrad, mi smo imali prepunu salu Doma kulture i prijatno me iznenadila, pogotovo u Republici Srpskoj, izražena svijest pripadnika našeg naroda vezano za ovo pitanje i s tog aspekta sam veliki optimista da ćemo, ako Bog da, na ovom popisu uspjeti u onome što nam je cilj, a to je da popis stanovništva 2013. g. u Bosni i Hercegovini odražava realnu sliku ljudi koji žive i koji su državljani i građani Bosne i Hercegovine, a prema svim statistički relevantnim procjenama takvih je preko 50 % bošnjačke nacionalnosti.

Ima li vaša inicijativa podršku vjerskih i političkih struktura bošnjačkog naroda?

Tokić: Moram reći da kada smo formirali Bošnjački pokret za ravnopravnost naroda da je u podršci za formiranje ove nevladine organizacije, koja ima za cilj da ukupno obezbijedi ravnopravnost Bošnjaka i u Bosni i Hercegovini i u Sandžaku, dakle i u Srbiji i u Crnoj Gori, ali posebno da doprinese ravnopravnosti Bošnjačkog naroda u budućnosti, kada će Evropa biti bez granica i kada će položaj bošnjačkog naroda zavisiti od stepena jedinstva, jačine nacionalnog identiteta koji ih okuplja, pa i ekonomske solidarnosti koju međusobno imaju, vjerskog takođe identiteta, i ukupno, dakle, sve su to elementi koji će doprinijeti koji će politički uticaj bošnjački narod imati u Evropi bez granica. Dakle, u toj početnoj fazi djelovanja i formiranja Bošnjačkog pokreta mi smo imali zdušnu podršku permanentnog predstavnika Islamske Zajednice, pogotovo muftije tada tuzlanskog Kavazovića i muftije banjalučkog Čamdžića, s obzirom da su pisma njihova uglavnom vezana za prostor Republike Srpske, gdje bih rekao da su trenutno i najugroženija nacionalna, odnosno ljudska prava Bošnjaka.

Jeste li zadovoljni ponašanjem bošnjačke intelektualne elite po ovom pitanju?

Tokić: Naša kampanja „Bitno je biti Bošnjak“ traje svega nekoliko mjeseci i mi smo uspjeli uključiti desetine važnih, prominentnih bošnjačkih intelektualaca. U narednom periodu ćemo pokušati obezbjediti zajedničko potpisivanje jednog apela bošnjačke inteligencije pripadnicima bošnjačkog naroda u kome bi sve eventualne dileme kod građana bošnjačkog etničkog porijekla bile prevaziđene i bez obzira što je naša inteligencija često nejedinstvena, često suprotstavljena bez nekih posebnih razloga, više na nivou sujeta i drugih dnevno-političkih razloga ja vjerujem da će na ovom pitanju koje se može nazvati sudbinskim pitanjem budućnosti bošnjačkog naroda inteligencija iskazati puni stepen jedinstva i zajedničkog afiniteta kako bi to prošlo na način da oslika realnu sliku popisa stanovništva iduće godine u Bosni i Hercegovini.

Osnovna poruka koju šalje inicijativa „Bitno je biti Bošnjak“, pored važnosti izjašnjvanja kao Bošnjak, jeste i navod da postoje ozbiljne snage ili pokušaji da se bošnjački narod zbuni na predstojećim izborima, da se Bošnjaci drukčije izjasne, kao Bosanci i Hercegovci, Muslimani i slično. Možete li nam reći nešto više o tim pokušajima zbunjivanja Bošnjaka, odnosno može li se uobličiti identitet tih zbunjivača, koje su njihove metode zbunjivanja Bošnjaka, kako ih možemo prepoznati i kako se trebaju Bošnjaci ponašati prema tim zbunjivačima?

Tokić: Nešto više od sto godina je prošlo kako je nama zabranjeno da se nazivamo Bošnjacima, a naš jezik nazivati bosanskim. To je uradila Austro-Ugarska 1906. želeći time evingvisati autohtoni narod države Bosne i Hercegovine i na određen način time legitimirati aneksiju, pripajanje Bosne i Hercegovine Austro-Ugarskoj. Poslije toga slično su se ponašali i vladari kraljevine SHS, dakle, stare Jugoslavije i mada su komunisti u toku narodno-oslobodilačkog rata priznavali muslimane kroz postojanje muslimanskih borbenih jedinica, brigada i kroz odluke ZAVNOBIH-a da Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska, niti muslimanska, odmah poslije poraza fašizma i nastanka Jugoslavije 1948. su donijeli zakon u kome su Bošnjaci natjerani da se izjašnjavaju ili kao Srbi islamske vjeroispovijesti ili kao Hrvati islamske vjeroispovijesti, želeći time ustvari negirati postojanje opet autohtonog naroda Bosne, želeći time posredno ili indirektno negirati Bosnu i Hercegovinu i njenu državnost. U daljem periodu borba muslimana je dosezala samo do obezbjeđivanja prava da se možemo izjašnjavati muslimanima prvo sa malim slovom m, a potom sa velikim slovom M, da bi tek 1993. na Bošnjačkom saboru, na kojem sam imao i sam čast učestvovati, vraćeno vjekovno, staro ime Bošnjaka, i moram reći do te ’93. nažalost, nije puno činjeno na afirmaciji bošnjačkog nacionalnog identiteta. Koliko je ovo pitanje bitno treba da se vratimo samo u period prije agresije i u toku agresije. Prije agresije postoji niz govora, istupa i Tuđmana i Miloševića, da Bošnjaci ako se izjasne da su Srbi islamske vjeroispovijesti, odnosno da su Hrvati islamske vjeroispovijesti neće im se ništa desiti, neće ih niko dirati. Suština agresije na Bosnu i Hercegovinu imala je za cilj uništenje bošnjačkog naroda. Uništavanjem bošnjačkog naroda prestaju razlozi postojanja Bosne, jer ako u Bosni „žive Srbi bilo koje vjeroispovijesti“ i „Hrvati bilo koje vjeroispovijesti“ legitimno je podijeliti Bosnu između Srba i Hrvata, kao što su to planirali dogovorom Tuđman – Milošević, a nekim ranijim dogovorom Cvetković – Maček i da ne idemo dalje u historiju čitav niz drugih. Naša obaveza izjašnjavanja Bošnjaka na popisu stanovništva 2013. godine proizilazi kao obaveza prema svim poginulim, prema svim šehidima, prema svima onim koji su ubijeni zato što su Bošnjaci. I mi tu nemamo pravo ni na kakav komfornizam, tipa da neko ne bi se povrijedio pa mi ćemo to ublažiti da se izjasnimo eto da smo Bosanci. Svi smo mi Bosanci, bar bi trebali biti koji živimo u Bosni. Mi ćemo svoje bosanstvo i pripadnost državi Bosni i Hercegovini najbolje potvrditi i najbolje pokazati izjašnjavajući se na popisu stanovništva, naravno, kao Bošnjaci i ističući da govorimo naš bosanski jezik. Jer to otvara prostor da po prvi puta u našoj historiji, u historiji Evrope, evropske statistike oficijelne ime naroda Bošnjačkog bude definitivno uvedeno, a bosanski jezik bude jedan od onih evropskih jezika, koji će biti jedan od službenih jezika u evropskim institucijama, poput Evropskog Parlamenta, Evropske komisije… S tog aspekta popis stanovništva 2013. godine važniji je od svih izbora, predstavlja nadpolitičku kategoriju i bitniji je od svih političkih stranaka. Nema tog dnevno-političkog interesa, niti interesa pojedinca koji može biti stavljen iznad značaja toga da svaki Bošnjak, preživjeli Bošnjak iskaže da ovdje, u našoj Bosni i Hercegovini žive Bošnjaci i to žive u ovom broju u kojem danas žive, a ponovimo, sve relevantne statistike pokazuju da nas ima preko 50%. Nema nikakve sumnje da sve politike koje su slijedile Tuđmana i Miloševića, Cvjetkovića-Maček, pa Garašanina koji je još više od prije sto godina govorio kako treba Bošnjake pravoslavce, Bošnjake katolike i Bošnjake muslimane iz Bosne i Hercegovine usmjeravati ka drugim nacionalnim pripadnostima, imaju svoje pobornike, interese i zagovornike da na ovom popisu zbune i umanje broj Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i mi ćemo jednostavno tu političku borbu kao Bošnjaci imati, ali značaj te borbe nas obavezuje da u toj borbi bez obzira na sve druge razlike koje među nama postoje političke i druge naravi budemo jedinstveni.

Zašto je važno da se naš narod izjasni kao Bošnjak i da se odbiju pozivi na izjašnjavanje drukčijim identitetnim odrednicama?

Tokić: Današnja ustavna struktura Bosne i Hercegovine zasnovana je na odlučivanju pripadnika bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda. I svako onaj ko se bude izjasnio kao Bosanac, Hercegovac, Krajišnik ili drugačije eliminiše samog sebe iz ustavnih prava odlučivanja o najbitnijim pitanjima Bosne i Hercegovine i budućnosti Bosne i Hercegovine i u ustano-pravnom smislu i u smislu donošenja bilo kojih zakona. Eventualna potvrda sadašnje strukture stanovništva na popisu stanovništva nadpolovičnom Bošnjacima bi približila mogućnost da na bolji način uređuju Bosnu i Hercegovinu kao državu ravnopravnih građana i državu u kojoj će vladati apsolutno sve poznate međunarodne konvencije o ljudskim pravima i slobodama kako vjerskim tako i svim drugim.

Od početka obavljanja probnog popisa stanovništva počela je aktivna kampanja osvješćivanja bošnjačkog naroda. Prema našim informacijama dosadašnja kampanja je urodila dobrim rezultatima, međutim još uvijek postoje veliki problemi. Na ovom putu će se morati uložiti još mnogo truda. Planirate li pojačati kampanju i mislite li da je potrebno da se vaša inicijativa i slične inicijative obrate svakom Bošnjaku i Bošnjakinji lično, bilo putem letaka ili razgovora i posjeta?

Tokić: Svaki bošnjački intelektualac, svaki svjestan Bošnjak ima obavezu da do popisa stanovništva utiče u svojoj okolini na pripadnike bošnjačkog naroda da se pravilno izjasne i da ne dozvole da nas dovedu u lažne dileme. Mi smo pred agresiju na Bosnu i Hercegovinu bili svjedoci velike promocije tzv. jugoslovenske nacije u kojoj su nažalost učestvovali neki vrlo perminentni Bošnjaci. Mislim da narod koji dozvoli da im se u takvom periodu dese takve greške kao zablude o jugoslovenskoj naciji, kao narod koji ne izvuče pouke iz genocida, genocid znači ubijanje pripadnika određenog naroda, sam urušava svoja prava i svoje postojanje. Ne smijemo biti pripadnici te generacije koji će onemogućiti budućim generacijama da s ponosom ističe vjekovno ime i pripadnost časnom bošnjačkom narodu koji traje više nego i jedan naziv naroda u našoj historiji.

Po mnogima, predstojeći popis stanovništa za nas Bošnjake jednako je važan kao i odbrana od agresije, slažete li se sa takvim procjenama i jeste li optimista da će Bošnjaci na kraju ipak dobiti ovu popisnu bitku?

Tokić: Ja vjerujem da Bošnjaci imaju dovoljno svijesti a slažem se sa tom usporedbom. Svaki Bošnjak koji je preživio genocid, svaki Bošnjak koji je živio u Sarajevu i Allahovom voljom promašen granatom, metkom četnika sa brda, dobio je i obavezu da se izjasni kao Bošnjak. Ne izjasni li se kao Bošnjak onaj koji je pucao sa Trebevića kao da ga je pogodio.

Saff br. 328.

Print Friendly  Sejfudin Tokić, predsjednik Bošnjačkog pokreta i koordinator akcije “Bitno je biti Bošnjak” pf button both



X