Sabah-namaz

Priredio: Halil ef. Makić

Sabah-namaz namazUzvišeni Allah je jednu kur`ansku suri nazvao ”Zora” – El-Fedžr, i prva riječ sa kojom počinje je “Tako mi zore!” (vel-fedžr), da bi zadnji ajet sure bio  “…i uđi u Džennet Moj!”. Prirodni zaključak toga jeste da je sabah-namaz najveća kapija za ulazak u Džennet, a da je neobavljanje sabah-namaza – utječemo se Allahu od toga – uzrok zabranjivanja džennetskih kapija. Tu postoji još jedan jasni tekst koji se, kod ove Božanske uravnoteženosti i imanskog obilježja, ne smije zanemariti, da je ulazak u Džennet preko kapije sabah-namaza uvjetovan Njegovim riječima: “pa uđi među robove Moje” (Prijevod značenja El-Fedžr, 29) kako bi se upotpunila ova fascinantna slika i Božanski zakon da je osnova kod sabah-namaza koji uvodi u Džennet da bude obavljen u džematu.

I nisu ovo svi darovi i milosti sabah-namaza u džematu, već i dva ajeta prije ova dva zadnja upućuju na to da sabah-namaz u džematu vodi najvećoj sigurnosti, smirenosti i sreći duše na dunjaluku kao i zadovoljstvu Uzvišenog Allaha i na dunjaluku i na ahiretu gdje Uzvišeni Allah kaže: “A ti, o dušo smirena, vrati se Gospodaru svome zadovoljna, a i On tobom zadovoljan” (Prijevod značenja El-Fedžr, 27-28) Ako želimo da istinski preinačimo Kur`an plemeniti u tekstove i ajete koji se čitaju samo radi blagoslova (berićeta) ili iz žudnje za deset dobrih djela gdje se svaki harf mnogostruko nagrađuje, onda sabah-namaz u džematu mora biti dio ili jedan od imanskih temelja u životu svakog muslimana kako bi iz stanja “duše koja navraća na zlo” prešao u stanje “duše koja samu sebe kori”, a završio u stanje “smirene duše” koju njen Gospodar doziva ovim čistim, veličanstvenim i blagim pozivom kad kaže: “A ti, o dušo smirena, vrati se Gospodaru svome zadovoljna, a i On tobom zadovoljan, pa uđi među robove Moje, i uđi u Džennet Moj!” (Prijevod značenja El-Fedžr, 27-28) A to je položaj vjerovjesnika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi.

Ono u što moramo, bez imalo dvojbe, biti ubijeđeni jeste da je sabah-namaz najbolji lijek koji pomaže za prijelaz čovjeka od “duše koja navraća na zlo” do toga da bude od “onih sretnih”. Ovo je utemeljeno na hadisu koji prenose imam Buharija, Muslim, Ebu Davud, Nesa`i i Ahmed od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, u kojem stoji da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada god neko od vas (navečer)  zaspi, šejtan na njegovom potiljku zaveže tri čvora. Svaki čvor udari govoreći: `Pred tobom je duga noć pa spavaj`. Ako se rob probudi i spomene Allaha, odriješi se jedan čvor. Ako uzme abdest, odriješi se još jedan čvor. A ako i klanja, odriješe se svi ti čvorovi te osvane energičan i veseo (dobre volje). U protivnom, osvane neraspoložen i lijen.” Ako čovjek ne klanja sabah-namaz, bit će iznutra zao i opak, a vanjštinom lijen, a ako klanja sabah-namaz bit će dobar, živahan i raspoložen.

 

Sabah-namaz ima svoje osobenosti koje nemaju drugi namazi

 

Prvo: Učenju Kur`anu u zoru prisustvuju meleki Allaha Uzvišenog. Kur`an nam govori o tome: “Obavljaj propisane molitve kad sunce s polovine neba krene, pa do noćne tmine, i molitvu u zoru jer molitvi u zoru mnogi prisustvuju.” (Prijevod značenja El-Isra, 78) Najbolje pojašnjenje ovog ajeta daje nam Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, u hadisu kod imama Buharija (br. 648). Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, i kaže: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve selleme,  kako govori: ‘Namaz obavljen zajednički (u džematu) za 25 puta nadmašuje namaz koji neko od vas obavi pojedinačno. Meleki noći i meleki dana sastaju se prilikom klanjanja sabah-namaza.’ ‘Pa ako hoćete – govoraše Ebu Hurejre – učite: ‘Učenju Kur`ana jutrom (u zoru) su stvarno prisutni (meleki).” Korkut je ovaj dio ajeta preveo “…i molitvu u zoru jer molitvi u zoru mnogi prisustvuju.” (Prijevod značenja El-Isra, 78)

Drugo: Naš post, koji je jedan od temelja naše vjere, počinje od zore. A to je jedan od ibadeta koji naš Uzvišeni Gospodar najviše voli kao što se to navodi u hadisu kod imama Buharija (br. 7492) i Muslima od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, – prenoseći od svoga Rabba – rekao: “Post je Moj i Ja za njega nagrađujem. On ostavlja svoje strasti, svoju hranu i svoje piće radi Mene! Post je štit. Postač ima dvije radosti: radost prilikom iftara i radost prilikom susreta sa svojim Gospodarom! Zadah iz usta postača ljepši je kod Allaha od mirisa miska.” Sabahski ezan je poziv koji navješćuje putovanje roba – stepenima tragalaca, usponima bogobojaznih i putevima arifa – ka svome Gospodaru.

Treće: Sabah-namaz je izvor snage, živahnosti i raspoloženja za mu`mina. Imam Buharija (br. 1142), Muslim, Ebu Davud, Nesa`i i Ahmed bilježe od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “ Kada god neko od vas (navečer) zaspi, šejtan na njegovom potiljku zaveže tri čvora. Svaki čvor udari govoreći: `Pred tobom je duga noć pa spavaj`. Ako se rob probudi i spomene Allaha, odriješi se jedan čvor. Ako uzme abdest, odriješi se još jedan čvor. A ako i klanja, odriješe se svi ti čvorovi te osvane energičan i veseo (dobre volje). U protivnom, osvane neraspoložen i lijen.” Ovaj nam hadis jasno ukazuje da su ljudi koji ne klanjaju sabah-namaz lišeni raspoloženja, živahnosti i unutarnjeg mira. Pokvarenost i nutarnja zloba te lijenost izvana su dva nužna saveznika svakom onom ko propušta sabah-namaz.

Četvrto: Sabah-namaz je dnevna vaga iskrenosti imana ili uvlačenja licemjerstva u srce muslimana. Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema težeg namaza dvoličnjacima od sabaha i jacije, a da znaju kakve su (nagrade) u njima, oni bi na njih išli pa makar pužući. Htio sam narediti mujezinu da prouči ikamet i zapovjediti nekome da bude imam svijetu, a ja da uzmem nekoliko glavnji vatre i zapalim (kuću) onome koji nije još izašao (u džamiju) na namaz.” (Prenose ga Buharija, br. 658, i Muslim) Ovaj nam hadis eksplicitno ukazuje da je izostavljanje sabaha i jacija-namaza u džematu najveći dokaz uvlačenja nifaka (licemjerstva) u srce. Na ovo nam ukazuju i Allahove riječi: “Licemjeri misle da će Allaha prevariti, i On će ih za varanje njihovo kazniti. Kada ustaju da molitvu obave, lijeno se dižu, i samo zato da bi se pokazali pred svijetom, a Allaha gotovo da i ne spomenu.” (Prijevod značenja En-Nisa, 142) Govoreći o ovom aspektu sabah-namaza daija Umer Abdul-Kafi napomenuo je da je:

●  sabah-namaz dnevna vaga,

●  džuma-namaz je sedmična vaga,

●  post ramazana je godišnja vaga, a

●  hadždž je životna vaga.

Onaj ko zakine na nečemu od ovoga, oskrnavio je svoj iman. Zato se namaz u džematu ne smije izostaviti osim sa uistinu opravdanim razlogom.

Peto: Sabah-namaz je dozvola (licenca) za viđenje Rahmana na ahiretu. Džerir ibn Abdullah el-Bedželi, radijallahu anhu, pripovijeda: “Bili smo kod Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i on pogleda u Mjesec, a bijaše noć punog Mjeseca (uštap) i reče: ‘Zaista ćete vi vidjeti svoga Gospodara kao što vidite ovaj Mjesec; nimalo se nećete namučiti u Njegovom viđenju, pa ako ste u stanju da vas ne prođe namaz prije izlaska sunca (sabahski) i prije njegova zalaska (ikindijski), onda tako postupite.’ Tada je još citirao (ajet): ‘…i veličaj Gospodara svoga i zahvaljuj Mu prije sunčeva izlaska i prije zalaska…’ (Prijevod značenja Kaf, 39).” Prenose ga Buharija, br. 554, i Muslim. Onaj ko istinski žudi za susretom sa Allahom, nastojat će da sabah i ikindiju ne propusti. Jedan od najvećih užitaka na ovom svijetu – kao što kaže imam Ibnul-Kajjim, rahimehullah – jeste “… vjerovanje u Allaha, ljubav i čežnja prema Njemu, prisnost u Njegovoj blizini i uživanje u spominjanju Njega”,  kao i što je najveći užitak vjernika na ahiretu susret sa svojim Rabbom i gledanje u Njega. Na to je ukazao i naš Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, kada je u dovi govorio: “Bože moj, Ti znaš nepoznato i moći Svojom upravljaš stvorenjima, daj mi da živim onoliko koliko je po Tvome znanju dobro za mene, i daj da umrem onda kada to bude dobro za mene. Daj da Te se bojim, i kada me ljudi ne vide i kada me vide. Daj da govorim istinu i u srdžbi i u zadovoljstvu. Daj da budem umjeren i u neimaštini i u bogatstvu. Podari mi blagodat neprolaznu. Podari mi radost neprekidnu. Daj da budem zadovoljan sudbinom. Podari mi ugodno življenje nakon smrti. Daj da se naslađujem gledajući Tvoje lice. Daj da čeznem za susretom s Tobom i da me ne zavedu kakve nesreće niti kušnja koja bi me na stranputicu odvela. Bože moj, ukrasi nas ukrasom vjerovanja i daj da idemo naprijed Pravim putem.” (Hadis je vjerodostojan, a bilježe ga Ahmed, Nesa`i, Ibn Hibban i Hakim)

Šesto: Sabah-namaz je jedna od najvećih zaštita od džehennemske vatre. Prenosi Ebu Bekr ibn Umare ibn Ruejbe, od svoga oca da je rekao: ”Čuo sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, kad kaže: ‘U Džehennem neće ući onaj ko klanja prije izlaska sunca i prije njegova zalaska” tj. sabah i ikindiju. (Muslim i Ahmed) Treba li vjerniku veća i bolja garancija od one koju mu nudi Uzvišeni Gospodar! Garancija da će biti sačuvan strahota Džehennema – njegovih jama, okova, otrova, plamenova, vrućina, hladnoća…, i svega onoga što je tamo pripremljeno za nevjernike.

Sedmo: Sabah-namaz je jedna od najvećih Božanskih garancija za ulazak u Džennet. Prenosi Ebu Bekr ibn Ebi Musa od svoga oca da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko klanja sabah i ikindiju (berdejni), ući će u Džennet.” (Prenose ga Buharija, br. 574, i Muslim) Zar može postojati čovjek koji je čuo za Džennet, njegove rijeke i njegova stabla, njegove ruže i njegove potoke, njegov Selsebil i njegovu hranu i piće, njegove meleke i njegove hurije, njegove mladiće, njegova prostranstva i njegove hladove, a onda zanemariti uzroke koji vode njemu i puteve koji priskrbljuju Allahov rahmet kako bi bio od njegovih stanovnika. A uistinu je Džennet Allahova dragocjena roba. Da bismo je kupili, moramo poraniti i požuriti na sabah i na ikindija-namaz u džamiji kako bismo zaradili ovo Božansko obećanje koje nam je obećao jezikom Svoga Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Pogledaj samo kako je imam Ibn Kajjim opisao Džennet: “Kada bi samo mogao da zamisli onaj koji izostaje iz ovoga društva koje su to Allahove počasti i pripremljene dobrote i darovi, skrivene radosti kakve oko nije vidjelo, niti je za njih uho čulo, a niti je bilo kojem čovjeku moglo pasti napamet…, shvatio bi kakvu je robu izgubio i da u ovom životu nema dobra jer je ograničen odbačenom robom i shvatio bi da su neki ljudi zaposjeli ogromno i neprolazno kraljevstvo koje horizonti ne mogu obuhvatiti. Uz to su osvojili vječite užitke u susjedstvu Uzvišenog i Velikog. Oni se u džennetskim baščama naslađuju i sjede na njegovim naslonima pod stijenama. Odmaraju se na posteljama čije će postave od kadife biti i naslađuju se hurijama krupnih očiju. Raznovrsne ukusne plodove će jesti i služit će ih vječno mladi mladići i to sa čašama i ibricima i peharom punim pića iz izvora tekućeg – od koga ih glava neće boljeti i zbog kojeg neće pamet izgubiti – i voćem koje će sami birati, i mesom ptičijim kakvo budu željeli. U njima će biti i hurije očiju krupnih, slične biseru u školjkama skrivenom – kao nagrada za ono što su činili. Služit će ih sa zdjelama i peharima od zlata, u kojima će biti što duša poželi i što se oku dopada, a u tom uživanju vječno će boraviti. Tako mi Allaha! Poziv za ovakvo nešto bio je upućen na tržnici propasti, dunjaluku. Pa ipak, niko se nije pomjerio niti pokrenuo, osim jedne skupine ljudi. Zaista je čudno kako spava onaj koji ga traži i kako zaručnik nije dao svoj mehr?! Kako se nekome život na ovom svijetu mogao učiniti tako ugodnim, i nakon što je čuo vijesti o Džennetu! Kako je neko mogao poželjeti bilo šta, a ne prigrliti njegove djevice! Kako vidjeti radost u očima onih koji žude u bilo čemu mimo Dženneta! Kako su srca onih koji su čvrsto vjerovali mogla osaburiti (strpjeti se i ne odlučiti da čine sve što do njega vodi)! Kako su srca većine stvorenja mogla biti od njega okrenuta! A šta su oni koji su poricali i glave svoje okretali u njegovu zamjenu izabrali?! (Pogledati: Ibnul-Kajjim, Vodič ka Džennetu, str. 13)

Osmo: Sabah-namaz je jedan od izvora svjetlosti (nura) na Sudnjem danu. Prenosi Burejde el-Eslemijj da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “One koji po mraku i tami idu u džamiju, obraduj potpunim svjetlom na Sudnjem danu.” (Tirmizi i Ebu Davud)

Deveto: Sabahski sunnet bolji je od čitavog dunjaluka. Pa šta reći za njegov farz?! Prenosi Aiša da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Dva rekata sabahskog sunneta bolja su od dunjaluka i svega što je na njemu.” (Muslim) A u drugom rivajetu od nje stoji da je on, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi dva rekata prilikom pojave zore rekao: “Njih dva su mi draža od svog dunjaluka.” (Muslim) Kada bi Enes ibn Malik, radijallahu anhu, propustio sabahski namaz, plakao bi i govorio: “Prošao mi je sabah-namaz. Da čitav dunjaluk imam, ne bi mi bio drag kao ovaj namaz.”

Deseto: Sabahskim sunnetom na početku svakog dana potvrđuje se čistoća i odlika vjere tevhida (monoteizma). Nije tek puka slučajnost da na sabahskom sunnetu učimo ono što je učio naš Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem. Bilježi imam Muslim od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, na dva rekata sabahskog sunneta učio Kul ja ejjuhel-kafirun i Kul-huvallahu ehad. Svakim danom kad vjernik porani, nahrani se čistom vjerom i čistim monoteizmom učeči suru El-Ihlas. Isto tako on dan započinje odričući se svih drugih božanstava kojima se klanjaju nevjernici ove zemljine kugle… učeći suru El-Kafirun koja završava ajetom: “…vama – vaša vjera, a meni – moja!”

Jedanaesto: U knjizi Kejfe tuhafiz ala salatil-fedžr dr. Ragib es-Serdžani naveo je i neke fikhske i odgojne ljepote sabah-namaza. Neke od njih su:

●  Sabah i ikindija su dva namaza koji su prvi propisani muslimanima.

●  Kod ezana za sabahski namaz dodaje se dva puta “es-salatu hajrun mine-neum” (klanjanje je bolje od spavanja).

●  Postoje i posebni zikrovi koji se uče poslije sabahskog namaza. Prenosi Ebu Zerr da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko nakon sabah-namaza, dok je još savijenih nogu (tj. sjedi na tešehhudu) i prije nego išta progovori, kaže: `La ilahe illallahu vahdehu la šerike lehu, lehul-mulku ve lehul-hamdu juhji ve jumitu ve huve ala kulli šej`in kadir`, deset puta, bit će mu upisano deset dobrih djela, a izbrisano deset hrđavih, bit će mu podignuto deset deredža i čitav taj dan bit će u zaštiti od svake nelagode, a bit će zaštićen i od šejtana. I neće biti moguće da taj dan počini neki grijeh koji bi ga uništio osim pripisivanja Allahu druga (širk).” (Bilježi ga Tirmizi br. 3473, koji kaže: “Ovaj hadis je hasenun sahihun garib”) Prenosi Muslim ibn El-Haris et-Temimi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, njemu tajno saopćio, te rekao: “Kada završiš sa akšam-namazom, ti reci: `Allahumme edžirnii minen-nari`, tj. `Bože moj, spasi me Džehennema` – sedam puta, jer će ti, ako to izgovoriš pa umreš te noći, biti propisan spas od njega (tj. Džehennema). I kada klanjaš sabah-namaz, reci to isto pa ako umreš u tom istom danu, bit će ti propisan spas od njega.” Kaže prenosilac: ”Obavijestio me Ebu Seid od El-Harisa da je on rekao: “Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, to je nama tajno saopćio, a mi time odlikujemo našu braću” (Bilježi ga Ebu Davud, br. 5079)

●  Resulullah,  sallallahu alejhi ve sellem, učio bi na sabah-namazu tako dugo kako ne bi učio na drugim namazima. Učio bi između šezdeset i sto ajeta. Prakticirao je da uči suru Es-Sedžde na prvom rekatu i El-Insan na drugom rekatu. Prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, na sabah-namazu učio Elif lam mim tenzilu.. i Hel eta… (Bilježi ga imam Buharija, br. 891) Enes, radijallahu anhu, prenosi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko klanja sabah-namaz u džematu, zatim sjedne i spominje Uzvišenog Allaha sve dok ne izađe sunce te klanja dva rekata, imat će za to nagradu hadždža i ‘umre: potpuno, potpuno, potpuno.” (Bilježi ga Tirmizi)

●  Kod sabah-namaza nema ni skraćivanja, a niti se može spojiti s nekim drugim namazom, što nije slučaj sa ostalim namazima.

Dvanaesto: Sabah-namaz uvodi čovjeka pod zaštitu Allaha Uzvišenog, Njegovu garanciju i Njegov zavjet. Prenosi Džundub ibn Abdullah da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko klanja sabah-namaz, on je pod Allahovom zaštitom, pa zato budite pažljivi prema takvoj osobi (kako je ne bi povrijedili), a ko povrijedi onoga ko je pod Allahovom zaštitom, Allah će ga dostići, a onda će ga strovaliti u vatru Džehennema.” (Muslim) U drugoj predaji od Džunduba se navodi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve selleme, rekao: “Ko klanja sabah-namaz pa on je pod Allahovom zaštitom, pa zato budite pažljivi prema takvoj osobi (kako je ne bi povrijedili), a ko povrijedi onoga ko je pod Allahovom zaštitom, Allah će ga dostići, a onda će ga naglavačke strovaliti u vatru Džehennema.” (Muslim)

Trinaesto: Sabah-namaz je kefaret (iskup) za pola života jer briše grijehe između sabaha i jacije. Prenosi Ishak ibn Seid ibn Amr ibn Seid ibn el-As koji kaže: Pričao mi je moj otac, a on od njegovog oca, gdje kaže: “Bio sam kod Osmana pa je zatražio vodu za abdest te rekao: Čuo sam Resulullaha, sallallahu alejhi ve sellem, kad je rekao: ‘Nema tog čovjeka muslimana kojem nastupi propisani namaz pa lijepo i propisno pristupi njegovom abdestu, strahopoštovanju i klanjanju (ruku`u) a da to neće biti iskup za ono što je ranije bilo od grijeha, ukoliko ne bude radio velike grijehe. I tako čitavog života.” (Muslim)

Četrnaesto: Berićet u nafaki dolazi sa sabah-namazom. Taj berićet je i u vremenu i u imetku i u traženju nauke… Prenosi Sahr el-Gamidi da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allahumme, barik li ummetii fii bukuurihaa”, tj. ”Bože moj, blagoslovi mom ummetu njegovo ranjenje`’. Prenosilac dalje kaže: “I kada bi slao izvidnicu ili vojsku, slao bi je početkom dana.” A Sahr je bio čovjek trgovac i kada bi slao svoju trgovačku karavanu, slao bi ih početkom dana te je obilato zarađivao i imetak mu se umnožio.” (Tirmizi, pod br. 1212. Kaže Ebu Isa (Tirmizi): “Hadis Sahra el-Gamidija je hasen.” Ovaj hadis bilježe i Ahmed, Ebu Davud, Ibn Madže, Nesa`i i Ibn Hibban od Sahra el-Gamidija. Ibn Madže ga bilježi i od Ibn Omera, a Taberani od Ibn Abbasa, Ibn Mes`uda, Abdullaha ibn Selama, Imrana ibn Husajna, Ka`ba ibn Malika i Nevvasa ibn Sem`ana. Šejh Albani ga je u “Sahih el-Džamiu es-sagir” ocijenio ocjenom “sahih”.)

Petnaesto: Ko želi da mu bude upisana nagrada ‘umre i hadždža svakog dana, onda neka se drži ovog farza u džematu i zikra nakon njega. Bilježi imam Tirmizi od Enesa ibn Malika, radijallahu anhu, da je Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko klanja sabah-namaz u džematu, zatim sjedne i spominje Uzvišenog Allaha sve dok ne izađe sunce te klanja dva rekata, imat će za to nagradu hadždža i ‘umre: potpuno, potpuno, potpuno.” Šejh Albani je za ovaj hadis u “Es-Silsile es-sahiha”, br. 3403, rekao da mu je isnad dobar, a prenosioci pouzdani.

Prema knjizi: “Sura El-Fedžr, programi reforme i promjene”, dr. Salahuddina Sultana

El-Asr br. 50.

Print Friendly  Sabah-namaz pf button both



X