Propis ustajanja pred ljudima

Piše: Mr. Safet Kuduzović

Propis ustajanja pred ljudima ahlakKada je u pitanju ustajanje pred osobama islamski učenjaci imaju dva mišljenja. Jedna skupina to zabranjuje a druga dozvoljava. Oni koji zabranjuju ustajanje dokazuju to narednim argumentima.
1. Muavija b. Ebi-Sufijan prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko priželjkuje da mu ljudi ustaju neka pripremi sebi mjesto u Vatri.” (Tirmizi, Ahmed, Begavi, 12/295/3330, Ibn-Nedždžar u Zejlu tarihi Bagdad, 20/101. Ovu predaju vjerodostojnom smatraju: Munziri, Ibn-Kajjim i Albani. Dobrom je ocjenjuju: Tirmizi, Nevevi. Vidjeti: Šerhus-sunne, 12/295, Mugnil-esfar, 2/256 (El-ihja), Tehzibus-sunen, 14/85, Tuhfetul-ahvezi, 8/24 i Sahihut-tergib, 3/31).

2. Enes b. Malik kaže: “Niko nije bio draži ashabima od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ali kada bi ga vidjeli nisu mu ustajali znajući da to prezire.” (Tirmizi, Ahmed i Ebu-Jala, 3/321-322/3772 i Bejheki u Šuabul-iman, 6/469/8936. Imam Tirmizi, Ibn-Kajjim i Albani ovaj hadis smatraju ispravnim. Vidjeti: Tehzibus-sunen, 14/85, Tuhfetul-ahvezi, 8/23 i Es-silsiletus-sahiha, 1/698.).

3. Neposredno prije hidžre Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je ušao kod Ebu-Bekra dok je sjedio na krevetu. Ebu-Bekr se pomjeri da bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, mogao sjesti. (Vidjeti: Tarihut-Taberi, 1/569.). Ibn-Hadždž el-Maliki kaže: “Vidi, Allah se smilovao meni i tebi kako se Ebu-Bekr pomjerio da bi Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sjeo a nije mu ustao, iako je najviše poštovao, cijenio i volio Vjerovjesnika sallallahu alejhi ve sellem.” (Vidjeti: El-medhal, 1/187 i Medžmu’ul-fetava, 1/258.).

Muavija b. Ebi-Sufjan je govorio: “Ne ustajte ni živom ni mrtvom.” (Hinnad u Ez-zuhd, 2/428.).

Omer b. Abdul-Aziz je rekao: “Kada me vidite ne ustajte, već se sabijte i napravite mi mjesta.” (Ibn-Asakir u Tarihu Dimešk, 19/170/2. Preuzeto iz Es-silsiletus-sahiha, 1/696.).

Kada je Mehdi b. Mensur (jedan od halifa) ušao u Poslanikovu, sallallahu alejhi ve sellem, džamiju svi su mu ustali osim Ibn-Ebi-Zi’ba. Musejjib b. Zuhejr mu reče: “Ustani ovo je vladar pravovjernih!” Ibn-Ebi-Zi’b odgovori: “Ljudi ustaju pred Gospodarom svjetova.” Na to Mehdi reče: “Pusti ga, sve jedna dlaka mi se uspravi na glavi.” (Vidjeti: Tarihu Bagdad, 3/99-100, Tehzibul-kemal, 6/407 i Sijeru ealamin-nubela, 7/143.).

Došao je halifa Ebu-Džafer Mensur jašući pa su mu ustali svi ljudi osim Feredža b. Fudale. Halifa se razljutio, pozvao ga i pitao zašto nije ustao kada ga je vidio? Feredž mu reče: “Strahovao sam da će me Allah pitati što sam ustao, a tebe što si bio zadovoljan mojim ustajanjem, a to je prezirao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem.” Mensur tada zaplaka, postavi Feredža pored sebe i ispuni mu neke njegove potrebe. (Vidjeti: Tarihu Bagdad, 12/390 i Tehzibul-kemal, 6/22-23.).

Halifa Muvekkil je pozvao neke učenjake u goste. Kada se pojavio svi su ustali osim Ahmeda b. Gajlana el-Malikija. Muvekkil je pitao prisutne zašto Ahmed nije ustao pa su kazali da ima slab vid i da nije primjetio halifin dolazak. Kada je to čuo Ahmed b. Gajlan reče: “Nikako vladaru pravovjernih, ja dobro vidim ali sam te htio sačuvato Allahove kazne. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: ‘Ko priželjkuje da mu ljudi ustaju neka pripremi sebi mjesto u Vatri.'” Muvekkil tada priðe Ahmedu i sjede pored njega. (Ebu-Bekr ed-Dineveri u El-mudžalese, 1/176.).

Imam Malik, Ahmed i Ibn-Tejmijje i drugi zastupaju ovo mišljenje. (Vidjeti: Medžmu’ul-fetava, 27/56, El-medhal, 1/187 i Sijeru ealamun-nubela, 13/140.)

Šejhul-islam Ibn-Tejmijje kaže: “Nije bio običaj ashaba da ustaju Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, kad god ga vide… Što se tiče ustajanja onome ko se vrati s puta radi dočeka smatra se pohvalnim djelom.” (Vidjeti: Medžmu’ul-fetava, 1/258.).

Islamski učenjaci koji dozvoljavaju ustajanje pred osobama koriste sljedeće argumente:

1. Prenosi Ebu-Seid el-Hudri da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nakon presude Beni Kurejzi tražio Sada b. Muaza. Kada se pojavio jašući Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao Ensarijama: “Ustanite ka vašem predvodniku (ili najboljem).” (Muttefekun alejhi) Imam Muslim kaže: “Ne poznajem vjerodostojnijeg hadisa o ustajanju pred drugom osobom od ovog. Ovo ustajanje je iz dobročinstva, ne iz pretjeranog poštivanja.” (Bejheki u El-medhalu, 2/202). Imam Nevevi tvrdi da su Buharija, Muslim i Ebu-Davud dokazivali ovim hadisom. (Vidjeti: Fethul-Bari, 11/54.).

Imam Bejheki je na osnovu ovoga hadisa naslovio: “Ustajanje osobe pred prijateljem iz poštovanja i dobročinstava.” (Vidjeti: Šuabul-iman, 6/466. Slično ovome naslovio je u djelu El-Âdab, str. 190 i El-medhal, 2/200.). Većina islamskih učenjaka smatra da nije pokuðeno ustati pred osobom ako je ustajanje iz poštivanja i dobročinstva. (Vidjeti: El-minhadž, 12/75.). Ovo mišljenje, izmeðu ostalih, odabrali su: Ebu-Sulejman el-Hattabi, Ibn-Bettal, Begavi, Nevevi Ibn-Hadžer, Kadija Ijad,  (Vidjeti: Mealimus-sunen, 4/144, Šerhus-sunne, 12/295, El-mufhim, 3/592, Šeru Sahihil-Buhari, 9/43 od Ibn-Bettala, El-minhadž, 12/75, Umdetul-Kari, 22/251 i Fethul-Bari, 11/56)

Neki učenjaci tvrde da ovo ustajanje nije bilo iz spomenutog razloga, već da pomognu Sadu da siðe s jahalice kako je došlo u drugoj verziji ovoga hadisa: “Ustanite ka vašem predvodniku i pomozite mu da siðe s jahalice.” (Ibn-Hibban i Ahmed, 6/141/25140. Ibn-Hadžer i Albani ovu predaju smatraju dobrom. Vidjeti: Fethul-Bari, 11/53, Medžmeuz-zevaid, 6/138 i Es-silsiletus-sahiha, 1/143-145.).

2. Prenosi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ustajao ka Fatimi, radijallahu anha, kada bi došla kod njega, i da bi ona ustajala ka Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, kada bi došao kod nje. (Tirmizi, Ebu-Davud, 4/356-357/5217, sa ispravnim lancem prenosilaca.)
Prošao je imam Šafija jašući pored imama Ahmeda. Kada ga je vidio imam Ahmed je skočio k njemu i pratio ga dok se nije udaljio. Kada se nakon izvjesnog vremena vratio, rekao je: “Ko želi poučiti se fikhu neka prati rep Šafijine mazge.” (Vidjeti: Hilijetul-evlija, 9/99, Sijeru ealamin-nubela, 10/86-87, Bejheki u Menakibuš-Šafi’ijj, 2/252-253.).

Vidio je Ebu-Bekr el-Mervezi Hadždžadža b. Šaira. Hadždžadž je služio imama Ahmeda i poštovao ga. Ustao mu je i rekao: “Neka je mir na slugu iskrenih robova.” (Ebu-Nuajm u El-hilije, 9/173.).

 Postoje brojni drugi argumenti koji ukazuju na dozvolu ovoga čina, ali je njihova autentičnost sporna pa ih nećemo spominjati na ovom mjestu.

Prioritetnije mišljenje:
Imamo dvije skupine vjerodostojnih ali prividno kontradiktornih argumenata koje smo dužni pomiriti. Ova oprečnost, kako rekosmo, prividna je budući da nije nemoguće da su vjerodostojni hadisi u koliziji jedni s drugima. Što se tiče zabrane ustajanja ona se odnosi na naredne slučajeve:
a) Kada osoba voli da joj neko ustaje iz počasti. Ovakvoj osobi nije dozvoljeno ustati po mišljenju svih učenjaka, jer se taj postupak jasno kosi s hadisima koje prenose Muavija i Enes.
b) da ne postoji nikakva potreba za ustajanjem.
c) ako se ustaje oholnicima i tiranima.
d) da se ustajanje uzme kao obaveza.
e) da se ustaje nevjerniku ili teškom griješniku.
Ako postoji razlog za ustajanjem pred osobom kao poštivanje učenog ili pobobožnog, iz dobročinstva ili uvažavanja tada nema smetnje.
Ebu-Velid b. Rušd ustajanje pred drugima dijeli u četiri vrste:
Prva: Da se ustaje nekome zbog njegove oholosti. Ova vrsta ustajanja je strogo zabranjena.
Druga: Da se ne ustaje nekome zbog njegove oholosti, ali postoji bojazan da bi mogao vremenom oholiti se zbog toga. Ustajanje u ovom slučaju je pokuðeno.
Treća: Da se ustane nekome iz dobročinstva i poštivanja a on ne očekuje da mu se to čini niti to voli. Ustajanje u ovom slučaju je dozvoljeno.
četvrta: Da se ustane nekome ko se vratio s puta, ili je u nekakvom veselju pa mu čestita, ili u žalosti pa mu izrazi saućašće. Ovo ustajanje je pohvalno (mendub). (Vidjeti: Fethul-Bari, 11/54 i Umdetul-kari, 22/252).

Dakle, nema smetnje ustati učenom čovjeku iz poštovanja prema materiji koju posjeduje, starijoj osobi, žena mužu i sl, uzimajući u obzir prethodno spomenuta pravila. Ako čovjek zna da će u odreðenim situacijama neustajanjem izazvati veće zlo, tada nema smetnje da ustane. (Vidjeti: Fethul-Bari, 11/56.), a Allah najbolje zna.

Prvi put objavljeno: subota, 20 Listopad 2007 03:28

Print Friendly  Propis ustajanja pred ljudima pf button both



X