Propis obilježavanja noći poznate kao Lejletur-regaib i klanjanja posebnog namaza u njoj kojeg zovu salatur-regaib

Preveo: Harmin Suljić

Propis obilježavanja noći poznate kao Lejletur-regaib i klanjanja posebnog namaza u njoj kojeg zovu salatur-regaib 16jyLejletur-regaib je noć prvog petka u mjesecu Redžepu, a po našem računanju to je četvrtak navečer. U islamskim izvorima ne postoji nijedan vjerodostojan hadis ili bilo kakva predaja o odabranosti ove noći, a sve teorije i tvrdnje o ovoj noći potječu iz šiitskih bajki i žalopojki. Dakle, o vrijednosti ove noći ashabi nisu ništa prenijeli od Poslanika, s.a.v.s. Za ovu noć je vezana novotarija namaza lejletur-regaib, ili kako bi se moglo prevesti ”noć želja”. Toj noći prethodi post četvrtka.

Prvi put u historiji obilježavanje ove noći se pojavilo u Bejtul-Makdisu 480. h.g. Ne postoji predaja koja govori o tome da je Poslanik, s.a.v.s., ili ashabi, ili bilo ko od prvih generacija, obilježavao na bilo koji način ili pridavao pažnju ovoj noći, što naravno ukazuje da se radi o novotariji i izmišljenoj noći.

Imam Nevevi, rhm., u Fetvama, 3/548, kaže: ”Ono o čemu se govori u ovoj noći jeste salatur-regaib koji se sastoji od dvanaest rekata između akšama i jacije prvog petka u redžebu, dok isti ovaj namaz u polovini mjeseca ša’bana ima stotinu rekata. Oba ova namaza su loša, pokuđena i odvratna novotarija. Nijedan hadis (koji govori o ovoj noći) u Ihjau ulumi d-din, niti u bilo kojem drugom izvoru, nije validan. ”

Također Nevevi u komentaru Muslimove zbirke kaže:

”Allah ubio onoga ko je podmetnuo i izmislio ovaj namaz, jer je novotarija i to ona koja vodi u zabludu i neznanje, a istovremeno sadrži mnoga zla. Veliki broj učenjaka napisao je mnogobrojna djela aludirajući na odvratnost ove novotarije.”

Imam Ibnul-Abidin u Hašije, 2/26, kaže:

”U djelu Bahr se navodi: ‘Ovdje se može zaključiti da je pokuđeno klanjati salatur-regaib, koji se obavlja u noći prvog petka u redžebu, te da je to novotarija.”’

Ibn Hadžer el-Hajtemi bio je upitan o obavljanju salatur-regaiba u džematu ili pojedinačno, pa je rekao:

”Što se tiče salatur-regaiba poznatog po klanjanju u polovini mjeseca ša’bana, može se reći da je to loša, ružna i pokuđena novotarija. Hadisi koji se navode u vezi s tom noći su podmetnuti i pokuđeno je klanjati i obilježavati je u džematu ili samostalno.” Fetava fikhije kubra, 1/216.

Šejhul-islam Ibn Tejmijje, rhm., bio je upitan o ovoj noći i namazu pa je rekao:

”Ovaj namaz nije obavljao Poslanik, s.a.v.s., ni bilo ko od ashaba ili tabiina, ili priznatih islamskih učenjaka, niti je Poslanik, s.a.v.s., podsticao na obilježavanje ove noći ibadetom, a također niko od prethodnika nije spominjao bilo kakvu vrijednost u ovoj noći. Hadis koji se citira u vezi sa odabranosti ove noći je podmetnut i lažan, po konsenzusu muhadissa.” Fetava kubra, 2/262.

U Enciklopediji fikha, 22/262, stoji:

”Hanefije i šafije smtraju lošom novotarijom salatur-regaib obavljen na određeni način i sa određenim broj rekata u noći prvog petka u redžebu ili polovinom ša’bana.”

 

Allah najbolje zna.

Preuzeto sa: www.islamqa.com

 

Print Friendly  Propis obilježavanja noći poznate kao Lejletur-regaib i klanjanja posebnog namaza u njoj kojeg zovu salatur-regaib pf button both



X