Propis naklanjavanja propuštenih namaza?

Pitanje:Es-selamu alejkum! Interesuje me propis o naklanjavanju propuštenog namaza. Naime, ja radim od sabaha do jacije i u većini slučajeva nisam u mogućnosti da klanjam podne, ikindiju i akšam-namaz, ali ih naklanjam u jacijskom vremenu. Stoga me zanima da li je taj namaz validan? Negdje sam pročitao da ovo nije opravdan razlog, ali interesuje me da li u nekim predajama stoji da je namaz primljen u smislu da je njegova veličina umanjena ako se naklanjava?

Odgovor:Na početku, prije samog odgovora, osjećam potrebu da vam spomenem nekoliko veoma bitnih stvari, koje se direktno ili indirektno vezuju za postavljeno pitanje.

-Namaz je najbitniji stub islama, nakon što čovjek uđe u vjeru izgovaranjem šehadeta. Allahov Poslanik kazao je Muazu ibn Džebelu, r.a, kada ga je slao u Jemen: ”Neka prvo u što ćeš ih pozivati bude da posvjedoče da nema drugog boga osim Allaha i da je Muhammed Allahov rob i poslanik, pa ako ti se odazovu, obavijesti ih da im je Allah propisao klanjanje pet namaza u toku dana i noći.” (Buharija i Muslim) Mnogo je drugih argumenata koji nam ukazuju koliko mjesto u islamu ima namaz.

-Namaz je vremenski ograničena obaveza. Kazao je Uzvišeni Allah: ‘‘A kada molitvu završite, Allaha spominjite, i stojeći, i sjedeći, i ležeći. A u bezbjednosti obavljajte molitvu u potpunosti, jer vjernicima je propisano da u određeno vrijeme molitvu obavljaju.“ (En-Nisa, 103) Islamski učenjaci kazali su da kao što nije dozvoljeno klanjati namaz prije nastupanja namaskog vremena, tako isto ga nije dozvoljeno odgađati i klanjati nakon isticanja namaskog vremena.

-Odgađanje klanjanja namaza, izvan njegovog propisanog vremena, smatra se  velikim grijehom (osim situacija koje su izuzete vjerodostojnim argumentima, kao što je stanje putnika kada je dozvoljeno kraćenje i spajanje namaza, ako za tim postoji potreba). Kazao je Uzvišeni Allah: ”Teško se klanjačima, koji su nemarni prema namazu.“ (El-Ma’un , 4-5) Islamski tumači Kur’ana, u komentaru riječi ”nemarni”, rekli su da to znači da ”odgađaju klanjanje namaza, izvan propisanog vremena. Također, Uzvišeni Allah je kazao: ‘‘A njih smijeniše zli potomci, koji molitvu napustiše i za požudama pođoše; oni će sigurno zlo proći.“ (Merjem, 59) Ibn Mes’ud, r.a., komentarišući riječi ”koji molitvu napustiše”, kazao je da to znači da su ”odgađali namaz i klanjali ga izvan propisanog namaskog vremena”.

-Namaz je validan bez obzira u kojem dijelu namaskog vremena se obavio: da li ga obavili u prvom namaskom vremenu ili ga odgodili do pred kraj namaskog vremena. Međutim, učenjaci su za većinu namaza kazali da ih je najbolje klanjati u prvom namaskom vremenu, ali to ne znači da se namaz ne može odgoditi i klanjati poslije, bitno je da se klanjanje namaza ne odgađa izvan propisanog namaskog vremena. Jednog dana Džibril je došao Allahovom Poslaniku i tog dana klanjali su svaki namaz u prvom namaskom vremenu, a narednog dana opet mu je došao i tog dana klanjali su svaki namaz na isteku namaskog vremena, pa mu je nakon toga kazao: ”Namasko vrijeme je između ova dva” (Muslim). To znači da je čovjeku dozvoljeno, naročito ako ima potrebu, da odgodi klanjanje namaza i nije obavezan da ga klanja na samom početku namaskog vremena, bitno je da ga ne odgodi izvan vremena koje je propisano za taj namaz.

-Čovjek treba da se potrudi u stjecanju nafake i obezbjeđivanju egzistencije za svoju porodicu sve dok to nije nauštrb vjerskih obaveza. Čovjek treba da zna da je stvoren da robuje Allahu i da Mu bude pokoran u onome što od njega traži, a ne da ga trka za dunjalukom toliko okupira da zaboravi na Stvoritelja i na obaveze prema Njemu. Kazao je Uzvišeni Allah: ”A onome ko se Allaha boji, On će sve što mu treba učiniti dostupnim.“ (Et-Talak, 4 ) Kazao je Allahov Poslanik: ”Ako nekome od vas nafaka malo zakasni, neka je ne traži na zabranjen način, Allahova nagrada ne može se postići na zabranjen način.“ (Hakim, od Abdullaha ibn Mes’uda, r.a., vjerodostojnim ga je ocijenio šejh Albani)

-Mnogo je ljudi koji ostavljaju klanjanje namaza iz razloga što ne poznaju šta je to nečistoća, a šta nije, tako da mnogi smatraju da čovjek ne može da klanja u radnom odijelu koje je ”uprljano” prašinom, cementom, zemljom, malterom, farbom, krečom, uljem, tovatnom mašću, a sve spomenute stvari, po vjerskom shvatanju, su čiste i ne utječu na validnost namaza. Ako čovjek može da klanja u posebnoj odjeći – ona koja je čista i od spomenutih stvari, naravno da je to bolje, ali to ni u kom slučaju ne znači da, ako to nije u mogućnosti, treba dozvoliti da propusti klanjati namaz u njegovom propisanom vremenu. Slična situacija je i sa pitanjem mjesta klanjanja namaza. Mnogo je onih koji misle da se namaz striktno mora klanjati u kući ili džamiji, na tepihu, sedžadi i sl., dok je istina opet na drugoj strani. Dozvoljeno je klanjati na svakom čistom predmetu kao što je: daska, beton, karton, kao što je dozvoljeno, u osnovi, klanjati na zemlji koja nije uprljana, bez da se na nju prostire bilo šta.

U pogledu vašeg pitanja možemo kazati sljedeće:

Živimo u teškim vremenima, kada je teško naći halal posao, posao u kojem će čovjek moći da prakticira minimum onoga što od njega traži vjera islam –da obavlja namaz u njegovom propisanom vremenu. Međutim, to ne bi trebalo da bude razlog da čovjek posustane u pridržavanju načela vjere, naročito kada je u pitanju najbitniji stub islama – namaz, i da dozvoli da prihvati ponudu za posao u kojem neće moći da obavlja namaze u njihovom propisanom vremenu.

Mi živimo u vremenu kada mnogi od onih u koje se prstom pokazuje zbog njihovog  ”znanja” , dozvoljavaju da čovjek svakodnevno propušta namaz, pod izgovorom da će on to naklanjati ili da su teška vremena, te da je radna obaveza validan razlog za odgađanje klanjanja namaza izvan propisanog vremena, što je svakako daleko od onoga što su kazali islamski klasici u svojim djelima.

Eminentni islamski učenjaci današnjeg doba (poput uvaženog šejha Muhammeda Saliha Munedžida, supervizora poznatog web sajta islam-qa.com, i Komisija za pravne odgovore na islamskom web sajtu islamweb.net-centar za fetve) u određenim situacijama, onda kada čovjek poduzme  sve što je u njegovoj mogućnosti da nađe halal posao i ne mogne to naći, dozvoljavali su da čovjek prihvati posao u kojem će spajati namaze: podne i ikindiju u jednom od ta dva namaska vremena, spajajući ih bez kraćenja, akšam i jaciju u jednom od ta dva vremena, također spajajući ih bez kraćenja. Meni nije poznato da je neko dozvolio nešto više od toga – da čovjek svjesno propusti dnevno tri ili četiri namaza i da ih klanja zajedno nakon povratka kući.

A Allah najbolje zna.

Odgovor priredio: Elvedin Pezić, prof.

Print Friendly  Propis naklanjavanja propuštenih namaza? pf button both



X