Bajram_Serif_mubarek_olsun1

Propis i način čestitanja Bajrama

Priredio: Mithad R. Ćeman

Islam je savršena vjera, a jedan od pokazatelja tog savršenstva jeste preciznost u propisima i tretiranje i najmanjih detalja vjere. U svemu tome trebamo se truditi da za svaku stvar koju praktikujemo znamo razlog zašto to radimo. U islamu nema nevažnih stvari, već ima onih koje su važnije i bitnije u odnosu na one koje su važne. Kroz tu prizmu možemo posmatrati riječi Uzvišenog: ”Ko uradi koliko trun dobra, vidjet će ga i ko uradi koliko trun zla, vidjet će ga“ (Ez-Zilzal, 7-8), ili riječi Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koje prenosi Adijj b. Hatim, radijallahu anhu: ”Bojte se džehennemske vatre makar (tako što ćete udijeliti) pola datule.“ (Muteffekun alejhi) U svemu ovome važno je imati mjeru, tj. da svaku stvar stavimo na njeno mjesto i da ništa ne potcijenimo niti da nešto precijenimo.

 

U narednim redovima govorit ćemo o propisu čestitanja Bajrama i najispravnijim izrazima kojima se upućuje bajramska čestitka.

Onaj koji bajramsku čestitku uputi riječima ”Tekabbelallahu minna ve minkum”, za to ima uporište u predajama koje se prenose od nekih ashaba. Među tim predajama ima i vjerodostojnih, ali i nevjerodostojnih.

Muhammed b. Zijad el-Elhani prenosi da je po povratku sa bajram-namaza bio sa Ebu Umametom el-Bahelijem i još nekim od drugova Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, koji su jedan drugome, čestitajući Bajram, govorili ”tekabbelallahu minna ve minkum”. Ahmed b. Hanbel rekao je da je lanac ove predaje dobar.

El-Esbahani u svojoj knjizi Et-Tergib vet-terhib bilježi od Safvana b. Amra es-Seksekija da je čuo kako Abdullahu b. Busri, Abdur-Rahmanu b. Aizu, Džubejru b. Nefiru i Halidu b. Me’adanu u danima Bajrama upućuju čestitku riječima ”tekabbelallahu minna ve minkum” i da su oni na taj način čestitali drugima. Lanac ove predaje nije loš. (la b’ese bihi)

Ibn Hadžer el-Eskalani u svom kapitalnom djelu El-Feth spomenuo je da je Džubejr b. Nefir rekao da su ashabi Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, prilikom susreta na dan Bajrama govorili jedni drugima ”tekabbelallahu minna ve minkum”.

Imam Malik, rahimehullah, upitan je da li zamjera čovjeku koji svom bratu poslije bajram-namaza čestita riječima ”tekabbelallahu minna ve minkum” i ”gaferallahu lena ve lekum” i kome bude odgovoreno na isti način, pa je odgovorio da ne zamjera. (El-Multeka, 1/322)

Ibn Hibban u knjizi Es-Sikat zabilježio je od Alija b. Sabita koji je upitao imama Malika za bajramsku čestitku ”tekabbelallahu minna ve minkum”, pa je rekao: ”Mi smo još uvijek na tom stavu.“

Zabilježeno je u El-Mugniju da je Ali b. Sabit o ovom načinu čestitanja upitao Malika b. Enesa još prije trideset i pet godina, pa je on rekao da je to još uvijek prisutno u Medini.

Ebu Davud kaže da je čuo odgovor Ahmeda b. Hanbela koji je upitan o čestitanju Bajrama riječima ”tekabbelallahu minna ve minkum”, a koji je glasio: ”Nadam se da u tome nema smetnje.“ (Sualat Ebi Davud, str. 61)

Ibn Muflih u knjizi El-Furu’u kaže: ”Nema smetnje da se drugom kaže ‘tekabbelallahu minna ve minkum’ jer se to prenosi od velikog broja ljudi (el-džema’a).“ Od Ibn Mufliha i Ahmeda b. Hanbela se prenosi da su ovakvu čestitku smatrali lijepom, ali nisu savjetovali da je čovjek prvi uputi kako se ne bi proširilo. Prenosi se u Fethul-bariju da je Ibn Redžeb dao pojašnjenje zbog takvog stava imama Ahmeda rekavši: ”Kao da aludira na to da se boji da će se to vremenom smatrati vjerskim propisom.“

Šejhul-islam Ibn Tejmijje upitan je: ”Da li je čestitanje Bajrama na način koji se sreće kod ljudi: ‘Sretan vam praznik’ ili slično tome, ima osnove u šerijatu ili ne? Ukoliko ima osnove u šerijatu, kojim izrazom treba čestitati?“, pa je odgovorio: ”Po pitanju bajramske čestitke, kada se poslije bajram-namaza pri susretu kaže ‘tekabbelallahu minna ve minkum’ ili ‘ehalellahu alejke’ ili slično tome, prenosi se od skupine ashaba da su tako postupali i takav postupak su odobrili učenjaci poput imama Ahmeda i drugih, međutim Ahmed je rekao: ‘Ja ne otpočinjem pozdrav nikome, ali ako mi neko čestita (ako neko otpočne), onda mu odgovorim i to iz razloga jer je odgovor na pozdrav vadžib, obaveza. Otpočinjanje bajramske čestitke nije naređeni sunnet, ali nije ni stvar koja je zabranjena, pa onaj koji to uradi, ima za to uzor i raniji primjer, a i onaj koji to ostavi, ima za to uzor i raniji primjer, a Allah najbolje zna.’“

Uvaženi šejh Muhammed b. Salih el-Usejmin, rahimehullah, upitan je o propisu čestitanja Bajrama i da li postoji određeni izraz za to, pa je odgovorio: ”Dozvoljeno je čestitati Bajram, ali ne postoji posebno određen izraz za to, već se čestitka upućuje riječima koje su ustaljene kod ljudi…“

Na drugom mjestu kaže: ”Čestitanje Bajrama je stvar koju su praktikovali neki od ashaba, radijallahu anhum, a i ako bi se uzelo u obzir da nije bilo poznato za vrijeme ashaba, možemo reći da je to ustaljeni običaj današnjice i to na način da se saopći osobi da je nastupio Bajram i da se upotpunio post i namaz (kijam).“

Također je upitan o rukovanju, grljenju i čestitanju poslije bajram-namaza, pa je rekao: ”Nema smetnje u tim stvarima jer ljudi to ne rade radi ibadeta, niti da bi se približili Allahu, azze ve dželle, već to upražnjavaju radi običaja, poštovanja, uvažavanja i respekta. Čim je riječ o običaju po pitanju kojeg nema zabrane u šerijatu, onda je osnova dozvoljenost toga.“ (Medžmu’u fetava Ibn Usejmin, 16/208-210)

Na osnovu svega navedenog kažemo da je čestitanje Bajrama prije običajnog, a ne ibadetskog karaktera, ali nema smetnje u tome da se muslimanima čestita Bajram i to bilo kojim izrazom nastalim tokom duge tradicije muslimana, poput: ”Bajram šerif mubarek olsun” ili ”Bajram mubarek” ili na bilo kojem jeziku, ali da je najpreče da se čestita riječima ”Tekabbelallahu minna ve minkum” ili ”Gaferallahu lena ve lekum” zbog toga što se to prenosi od drugova Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u kojima imamo divan uzor, a Allah najbolje zna.

 

Print Friendly  Propis i način čestitanja Bajrama pf button both



X