ISTAKNUTORekaik

Pozitivne strane smrti

71pregledi
  • Smrt je putovanje ka svijetu apsolutne pravde, gdje nema nepravde niti nasilja: “Svaki čovjek će toga Dana prema zasluzi kažnjen ili nagrađen biti; toga Dana neće biti nepravde!” (Gafir, 17)
  • To je susret s dragim ljudima koji su prije preselili, o čemu je na samrti govorio i Muaz, radijallahu anhu: “Sutra ćemo se susresti s dragim ljudima, Muhammedom i njegovom družinom! Neka ne uspije onaj ko zbog toga bude žalostan! Allahu se utječem od dana čije jutro vodi u Vatru.”
  • Smrt je oslobađanje iz zatvora materije: “Dunjaluk je zatvor za vjernika” (Muslim), tj. smrt tijela, a život duše.
  • Smrt je milost za onoga kome je život bio tegoban, a takav je slučaj s čovjekom koji poželi da umre kada orone i razboli se, i postane teret drugome.

Kada čovjek izgubi razum, udalji se od prijatelja i prekine lijepu saradnju i trenutke s njima, onda oni kažu: “Gospodaru, podari mu lijepu smrt!”

  • Smrt je pandan snu; to je zamjena mjesta i promjena postojanja, premještanje u vječni život i uvod za njega:

Pouku imamo u onima koji su u prvim vjekovima preselili

Kada sam vidio da smrt ima svoj materijal bez zasebnih izvora

Vidio sam da svi ljudi njoj idu od prvog do posljednjeg

Postao sam ubijeđen da i meni valja tamo gdje svi odoše

To je most za prelazak i hodnik oslobađanja i čišćenja.

  • U određenim životnim situacijama, kada se pred nas, u trenucima zanosa i smutnji, stavlja izbor, prihvatamo misao o mogućoj smrti kako bismo ostali vjerni načelima u koja vjerujemo i pokazali da smo spremni radi njih podnijeti žrtvu.

Strah od smrti

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko voli susret s Allahom, i Allah voli susret s njim, a ko mrzi susret s Allahom, i Allaha mrzi susret s njim.” Na to je Aiša upitala: “Allahov Poslaniče, da li to misliš na preziranje smrti?”, a on odgovori: “Nije tako, nego kada vjernik bude obradovan Allahovom milošću, Njegovim zadovoljstvom i Džennetom, on zaželi susret s Allahom, pa i Allah poželi susret s njim, a kada nevjernik bude obaviješten o Allahovoj kazni i Njegovoj srdžbi, on tada prezire susret s Allahom, a i Allah prezire susret s njim.” (Muslim)

Babilonci su vjerovali u mogućnost spravljanja “eliksira života”, hemijskog pripravka koji bi čovjeka učinio besmrtnim.

Uzvišeni Allah kaže: “Nijedan čovjek prije tebe nije bio besmrtan; ako ti umreš, zar će oni dovijeka živjeti? Svako živo biće smrt će okusiti! Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru i Nama ćete se vratiti.” (El-Enbija, 34–35)

“Ti ćeš, zacijelo, umrijeti, a i oni će, također, pomrijeti…” (Ez-Zummer, 30)

U ljudsku prirodu usađena je ljubav prema neprolaznosti, međutim, ovaj osjećaj u suprotnosti je s Božanskim sunnetom i u koliziji s čovjekovom pojedinačnom i kolektivnom koristi. Ali, želja i emocije nekada zaklanjaju viđenje koristi.

Na borbu i zaštitu od smrti, čovjeka prije svega potiče njegovo shvatanje smrti: da je ona kraj i završna presuda, što je ograničeno razumijevanje i uništavanje ljudskih beskrajnih čežnji koje žude ka vječnosti.

Osoba koja osjeća strah od smrti, ona zapravo umire i prije nego što stvarna smrt nastupi.

Strah od smrti prisutniji je kod omladine iz sljedećih razloga:

  • Nedovoljno i neafirmativno izgrađena svijest o poimanju smrti i života koja ih tako i odgaja.
  • Raspadanje porodice, tako da osoba ostaje sama da se bori sa životnim izazovima, bez ičije pomoći.
  • Neadekvatno pojašnjavanje djeci prave slike smrti, tako da oni odrastaju s iskrivljenom slikom o tome i dozom straha koji utječe na njihov život.

Normalan strah od smrti čovjeka podstiče na pokornost Allahu i požurivanje ka dobru i činjenju dobrih djela.

Jedan od takvih napisao mi je:

“Ja uvijek zamišljam smrt: kada jedem, pijem, u toku seksualnog odnosa sa suprugom, kada spavam, u toku posla…

Prilikom svakog važnijeg događaja i proslave osjećam gušenje jer me je strah da neću  umrijeti ja ili da neće umrijeti neko ko mi je drag.”

Ova  nervna bolest poznata je kao anksioznost.

Kada mlada supruga za vrijeme medenog mjeseca na muževom licu primijeti izraz žaljenja zbog ženidbe, tada kaže: “To je ljubav prema rastanku.”

Mladić prezire svaki uspjeh, posao ili zabavu, i ima problem stalnog osjećaja krivice i grijeha.

Možda je takav zbog nečega što mu se desilo, zbog pogrešnog odgoja u djetinjstvu, depresije ili zbog pogrešnog predstavljanja suštine smrti.

U prigodnim govorima o smrti uglavnom se koristi retorika zastrašivanja, ukazuje se na boli i tegobe smrtnog časa, na što se požalio i Ibn Kajjim: “U svojim hutbama, Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, govorio je o osnovama imana: vjerovanju u Allaha, meleke, knjige, poslanike, susret s Njim, Džennet i Vatru, kazivao je o nagradama i blagodatima koje je Allah pripremio Svojim evlijama i pokornim robovima, i o kaznama koje je pripremio Svojim neprijateljima i grješnicima, ispunjavajući na taj način vjernička srca spoznajom i vjerom u Allaha, kao jednog i jedinog Boga. Međutim, u obraćanjima današnjih hatiba potencira se žaljenje na život i zastrašivanje smrću, što u srcima ljudi ne budi ni vjerovanje, ni spoznaju Allaha, ni podsjećanje na Njegove blagodati, ni ljubav prema Njemu i čežnju za susretom s Njim. Nakon završetka hutbe, slušaoci odlaze s primljenim porukama o tome da će umrijeti, da će njihov imetak biti podijeljen i da će njihova tijela istruhnuti. Dakle, takav govor ne odašilje nikakve duhovne koristi i pouke i pitanje je do kakvog se vjerovanja, spoznaje i korisnog znanja dolazi na ovakav način.” (Zadul-mead)

Istina je da iman ima veliki utjecaj na smirivanje savjesti, pronalazak ljepote u životu, širinu pogleda, formiranje lijepog mišljenja i strpljenje na nedaćama.

Neki o smrti govore kao o pozivu na odvajanje od života i svjesnosti o prolaznosti, a Kur’an poručuje: “Reci: ‘Ko je zabranio Allahove ukrase, koje je On za robove Svoje stvorio, i ukusna jela?’ Reci: ‘Ona su za vjernike na ovome svijetu, a na onome svijetu su samo za njih.’ Eto, tako Mi podrobno izlažemo dokaze ljudima koji znaju.” (El-A‘raf, 32)

Na nama je da umiremo u miru!

Dobra djela, vjerovanje i pomaganje drugima dio je uputstava iz prelijepe knjige Dušina lađa života u slatkim i gorkim danima, autora Byrama Karasua.

_______________________

Iz knjige: Stazama egoizma

Autor: dr. Selman el-Avda

Preveo: Muhamed Ikanović

_______________________

X