Posvećenost čitanju – put selefa

Piše: Mithad R. Ćeman

Posvećenost čitanju – put selefa knjiga10Naše vrijeme obilježeno je prevođenjem, pisanjem i objavljivanjem islamske literature svih grana i oblasti, stoga se javlja se potreba da čitaoce podsjetimo kakav su odnos prema knjizi i čitanju imali selefi. Primjetno je da su izdavaštvo i prodaja veći i zastupljeniji od samog čitanja, a opet, čitanje je zastupljenije od primjene pročitanog, tako da na kraju možemo reći da uloženi trud i zalaganje daija, koji rade na dostavljanju intelektualne ostavštine selefa, ne ostavlja dovoljan i željeni trag na čitalaštvo, tj. na društvo. Pogledajmo šta je čitanje značilo ranijim generacijama.

Jedna od stanica na putu stjecanja znanja jeste prisustvovanje naučnim skupovima na kojima se čitaju hadiska ili fikhska djela. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Allah učinio blagoslovljenim osobu koja čuje od nas hadis pa ga zapamti i dostavi, a možda onaj kome se dostavi ima bolje pamćenje od onoga koji je čuo.” Ibnul-Kajjim, rahimehullah, tumačeći ovaj hadis, kaže: “Kada od znanja ne bi bilo koristi izuzev spomenutog već je dovoljno, jer je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dovio za onoga ko je čuo njegov govor, zapamtio ga i prenio. Ovo su stepeni znanja i svako onaj koji krene ovim stepenima potpada pod ovu dovu.”

Fudajl b. Ijjad, rahimehullah, rekao je: “Početak znanja je odazvati se, zatim slušati, potom zapamtiti i naposljetku raditi i prenositi.”

Abdullah b. Mubarek, rahimehullah, rekao je: “Početak djela (znanja) je namjera, zatim slušanje, potom razumijevanje, nakon toga pamćenje (hifz), zatim rad i (tek) onda prenošenje.”

Praksa učenjaka iz reda prvih generacija pa sve do danas, bila je uspostavljanje redovnih naučnih skupova radi čitanja obimnih djela iz raznih oblasti, a posebno iz oblasti hadisa, tako da su slušaoci imali mogućnost da hadise čuju direktno od onoga koji ih je sakupio ili od onoga koji ima povezan lanac prenosilaca sa njim. Slušaoci su na ovaj način i sami dobijali pravo i mogućnost da dalje prenose hadise i da budu dio tog neprekinutog lanca do sakupljača određene hadiske zbirke, a zatim preko njegovog lanca prenosilaca da budu povezani do Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Ovi naučni skupovi nekada su trajali duže, a nekada kraće, shodno brzini čitanja, spremnosti slušalaca, sadržaja knjige… Ono što je sigurno jeste da ovaj način čitanja i prenošenja zahtijeva posebnosti i kod šejha koji prenosi i kod učenika koji sluša, poput: umijeća brzog čitanja i razumijevanja pročitanog, jačina glasa, rječitost i jasnoća izgovaranja, jaka želja, visoka ambicija, strpljivost… a onaj koji obuhvati sve spomenuto, tome i gvožđe postaje mehkim kao što mu i teško postaje lahkim. Od onih koji su spojili nabrojane osobine nalazimo u sljedećim primjerima:

El-Hatib (umro 463. h.g.) u knjizi Historija Bagdada spomenuo je da se susreo sa Ismailom b. Ahmedom el-Hirijem (umro 430. h.g.), koji je bio jedan od prenosilaca Buharijevog Sahiha, te ga zamolio da pred njim pročita ovo djelo, što mu je udovoljio, pa su kompletnu knjigu pročitali u tri medžlisa. Prva dva sijela održana tokom dvije noći gdje su sa čitanjem počinjali poslije akšama, a završavali početkom sabahskog namaza. Radi trećeg sijela morao je da se priključi njegovoj karavani, pa kada su stali na jednoj od pijaca, iskoristio je priliku za čitanje, tako da su čitali od izlaska sunca jednog dana, pa sve do sabah-namaza narednog dana, praveći stanku jedino radi namaza. Nastupanjem sabaha završili su sa kompletnom knjigom tako da je šejh nastavio svoje putovanje sa spomenutom karavanom.

Hafiz Ez-Zehebi (umro 748. h.g.), u svojoj knjizi Es-Sijer, rekao je: “Tako mi Allaha, ovo je čitanje za koje nikada nisam čuo brže od njega.” Također u svojoj knjizi Historija islama, rekao je: “Ovo je nešto za šta ne znam nikoga u našem vremenu da je u stanju da postigne.”

Abdullah b. Seid b. Lubbadž el-Emevi (umro 436. h.g.) pročitao je Muslimov Sahih za sedam dana.

El-Mu’temen es-Sadži (umro 507. h.g.) pročitao je knjigu El-Muhaddisul-fasil od Er-Ramehurmuzija (umro 360. h.g.) u jednom medžlisu. Inače, to je prvo napisano djelo iz oblasti nauke o hadisu, štampana je sa valorizacijom u 465 stranica.

Talha b. Muzaffer el-Alsi el-Hanbeli (umro 593. h.g.) pročitao je Muslimov Sahih u tri medžlisa. Allah mu je podario tako brzo i tečno čitanje tako da su slušaoci smatrali da djela koja čita najvjerovatnije zna napamet.

El-’Izzu b. Abdusselam (umro 660. h.g.) pročitao je djelo Nihajetul-metleb za tri dana. Inače, spomenuto djelo je iz oblasti fikha šafijskog mezheba koje je napisao imam dva harema El-Džuvejni (umro 478. h.g.), knjiga nikada nije štampana, ali kažu da sadrži četrdeset tomova, mada to zavisi od samog načina prepisivanja knjige.

Ibnul-Ebbar (umro 658. h.g.) pročitao je Muslimov Sahih za tri dana.

Šejhul-islam Ibn Tejmijje (umro 728. h.g.) pročitao je knjigu El-Gajlanijat u jednom medžlisu. Riječ je o hadiskoj zbirci koja sadrži oko hiljadu i dvije stotine hadisa.

Hafiz El-Mizzi (umro 742. h.g.) pročitao je El-Mudžemul-kebir od Et-Taberanija u šezdeset medžlisa.

Hafiz Šemsuddin ez-Zehebi (umro 748. h.g.) pročitao je Siru od Ibn Hišama za šest dana.

Hafiz Zejnuddin el-Iraki (umro 806. h.g.) pročitao je El-Musned imama Ahmeda u trideset navrata.

Hafiz Ibn Hadžer el-Askalani (umro 852. h.g.) pročitao je El-Musned imama Ahmeda u pedeset i tri medžlisa, dok je Buharijev Sahih pročitao u deset medžlisa, svaki medžlis je trajao četiri sata, a Muslimov Sahih pročitao je u pet medžlisa. Također se prenosi da je Es-Sunnenul-kubra od En-Nesaija pročitao u deset medžlisa, Es-Sunnen od Ibn Madže u četiri medžlisa, El-Mudžemul-sagir od Et-Taberanija u jednom medžlisu. Tokom svog boravka u Šamu pročitao je sto tomova iz hadisa za sto dana, koliko mu je i trajao boravak u Šamu (od 21. ramazana 802. do 1. muharema 803. h.g.).

Hafiz Ed-Dijemi (umro 908. h.g.) pročitao je Buharijev Sahih za četiri dana.

El-Allame el-Kastallani (umro 923. h.g.) pročitao je Buharijev Sahih u pet medžlisa.

Ibrahim el-Bika’i el-Hanbeli (umro 935. h.g.) pročitao je Buharijev Sahih za šest dana, a Muslimov Sahih za pet.

U biografiji šejha Ibn Baza (umro 1420. h.g.) navodi se da je jedan od njegovih učenika pročitao pred njim En-Nesaijev Sunnen u dvadeset i sedam medžlisa.

 

Čitanje jedne knjige više puta

Pošto smo spomenuli način i brzinu čitanja knjiga kod učenjaka islama, spomenut ćemo i drugu stvar vezano za samo čitanje, a to je ponavljanje čitanja iste knjige, jer učenjaci čim bi završili čitanje jedne knjige, oni bi iznova počinjali čitanje. Vezano za ovo, učenjaci običavaju savjetovati da je bolje i korisnije pročitati jednu knjigu tri puta negoli pročitati jednom tri različite knjige na istu temu. Od primjera mnogobrojnog čitanja jedne knjige navodimo sljedeće:

Čitanje Buharijevog Sahiha sedamsto (700) puta, ovo se prenosi za imama Galiba b. Abdur-Rahmana b. Atijje el-Meharibija (umro 518. h.g.).

Čitanje Buharijevog Sahiha sto pedeset (150) puta, ovo se prenosi za Sulejmana b. Ibrahima el-Alevija el-Jemenija (umro 825. h.g.).

Čitanje Buharijevog Sahiha više od četrdeset (40) puta, ovo se prenosi za Ahmeda b. Usmana el-Kulutatija (umro 835. h.g.).

Čitanje Buharijevog Sahiha više od sto (100) puta, ovo se prenosi za Ebu Bekra b. Muhammeda el-Hanefija, poznat po imenu Et-Tadžir (umro 805. h.g.).

Čitanje fikhskog djela El-Mugni od Ibn Kudame petnaest (15) puta, ovo se prenosi od našeg šejha Muhammeda Muhtara eš-Šankitija, člana Vijeća velikih učenjaka KSA, predavača u Haremu Medine i profesora na Medinskom univerzitetu. Inače, knjiga El-Mugni ima 15 tomova (s tim što je 15. tom sadržaj) ili 8.745 stranica, što, ako se pomnoži sa brojem čitanja odnosno sa 15, predstavlja 131.175 stranica koje je šejh pročitao samo što se tiče ove knjige.

Zabilježeno je mnogo ovakvih primjera i to od mnogih šejhova kroz historiju islama i o raznim knjigama koje su ponavljane čitanjem i podučavanjem drugih.

Sve navedeno neka nam bude stimulacija da povećamo čitanje, a posebno čitanje knjige čije svako pročitano slovo ima posebnu nagradu i vrijednost, naravno riječ je o Allahovoj Knjizi, o Kur’anu časnom.

Print Friendly  Posvećenost čitanju – put selefa pf button both



X