80

Olakšani brak ili “brak prijatelja”

Piše: Mr. Hakija Kanurić

Zahvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova. Neka su salavati i selami na Allahovog miljenika, odabranog roba i poslanika Muhammeda, njegovu porodicu, ashabe i sve koji slijede njegovu uputu.

Svevišnji Gospodar poručio je Svojim robovima: “I što dalje od bluda, jer to je razvrat, kako je to ružan put!” (El-Isra, 32) Ipak, ljudska zajednica danas, osim onih kojima se Allah smilovao, kao da inati ovoj Božanskoj poruci.

Intimni odnos među neoženjenima sasvim je prirodan i prihvatljiv u neislamskim društvima. Štaviše, osoba koja se usteže od ovog poroka tretira se duševno poremećenom. Ovo je slika općeg stanja u tim društvima, iako među njima ima onih koji osuđuju i odbacuju nemoral, ali ih je sve teže naći.

Mnogi muslimani žive u takvim sredinama i u opasnosti su da potpadnu pod utjecaj okoline. To se naročito odnosi na mlade, jer su konstantno izloženi poticajima na blud, i vrlo perfidno im se uljepšava nemoral, kao i ostavljanje vjere u potpunosti. U ovakvim uvjetima stupiti u brak dužnost je svakome ko je za to u mogućnosti, ako se boji da će zapasti u haram. Međutim, brak u svojoj klasičnoj formi zahtijeva da muž osigura prikladan smještaj i potrebno izdržavanje supruzi, što mnogi mladi nisu u mogućnosti. U takvom ambijentu pojavljuje se jedna nova verzija braka koja se zove “brak prijatelja” (nikahu frend), a zove se i “olakšani brak”. Ovakav brak podrazumijeva da se mladić i djevojka vjenčaju na način koji zadovoljava sve vjerom propisane uvjete, kao što su pristanak mladenaca, dozvola staratelja, prisustvo svjedoka i sl., međutim, ovakav brak razlikuje se od klasičnog u tome što mladenci nakon formiranja bračne zajednice ne počinju život u zajedničkom domu, nego žive odvojeno, svako u svom smještaju, kao i prije braka, a kada žele da se intimno sastanu, tada to učine na njima prikladnom mjestu, u kući mladićevih ili djevojčinih roditelja ili bilo gdje drugo, sve dok ne steknu uvjete za zajedničko stanovanje.

Savremeni učenjaci zauzeli su različite stavove o propisu ove vrste braka, iako su, manje-više, složni u mišljenju da ovakva vrsta braka nije pohvalna, te da se može tolerirati samo principom odabira manjeg zla, tj. odabira između opasnosti da momak i djevojka zapadnu u blud ili da se pak vjenčaju i stupe u brak koji ne ostvaruje mnoge šerijatom predviđene ciljeve braka.

Skupina učenjaka koja dozvoljava ovakav brak smatra da “olakšani brak” ispunjava šerijatske regulative braka, a odricanje bračnih drugova od nekih svojih prava ne utječe na ispravnost braka.

S druge strane, skupina učenjaka koja “olakšani brak” smatra zabranjenim ukazuje na manjkavosti ovog braka i njegovu izopačenost u usporedbi sa tradicionalnim islamskim brakom, s obzirom na to da ne ostvaruje većinu intencija braka kojima stremi šerijat.

Odricanje supruge od svojih prava

Prije detaljnijeg razmatranja dokaza koje navode učenjaci koji zastupaju prvo i drugo mišljenje, neophodno je ukazati na pitanje vezano za ovu temu, a to je da li se supruga može odreći prava koja ima kod svog muža, poput smještaja, izdržavanja, noćenja i sl., ili su ta prava sastavni dio braka, tako da ih se nije moguće odreći. O ovom pitanju govorili su klasični islamski učenjaci, a njihova mišljenja mogu se sažeti u nekoliko sljedećih tačaka:

Prvo: Nakon što se sklopi bračni ugovor i odredi mehr – vjenčani dar, supruga se može odreći cijelog mehra ili njegovog dijela, kao što na to ukazuje kur’anski ajet: “I draga srca ženama vjenčane darove njihove podajte; a ako vam one od svoje volje od toga šta poklone, to s prijatnošću i ugodnošću uživajte.” (En-Nisa, 4) Međutim, ovo odricanje ostvaruje se isključivo nakon sklapanja braka, jer nije dozvoljeno da se mladenci pri samom sklapanju braka dogovore da brak bude bez mehra. Na to upućuje hadis u kojem Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naređuje mladoženji da na ime mehra pokloni barem gvozdeni prsten, pa kada je on rekao da ni to nema, Poslanik mu naređuje da mu vjenčani dar bude to što će suprugu podučiti surama koje zna iz Kur’ana. (Buhari, br. 5135)

Drugo: Supruga se može odreći svoga prava na izdržavanje, u što spada i smještaj, međutim, to odricanje je validno nakon sklapanja braka, a ne prije, jer prije sklapanja braka žena to pravo i ne posjeduje da bi ga se mogla odreći. (El-Munteka, 3/296; El-Mugni, 7/449)

Treće: Žena se može odreći svog prava na noćenje muža kod nje, ako muž to prihvata, jer je to njihovo pravo koje mogu iskoristiti ili ga se odreći. Sunnetom je potvrđeno da je majka vjernika Sevda poklonila Aiši, radijallahu anhuma, svoje pravo na noćenje kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, nakon čega je Poslanik boravio kod Aiše za vrijeme njenog i Sevdinog dana. (Buhari, br. 5212, i Muslim, br. 1463.)

Dokazi za dozvoljenost “olakšanog braka”

Prvo: “Olakšani brak” ispunjava sve potrebne ruknove i uvjete braka. To je brak koji se ostvaruje ponudom i prihvatanjem, uz zadovoljstvo mladenaca i pristanak staratelja, u prisustvu svjedoka, obznanu i uz imenovanje mehra, a među mladencima ne smije postojati neka od zapreka braka, poput rodbinske veze koja ne dozvoljava brak. Dakle, ukoliko se ispune svi ovi uvjeti, brak se smatra validnim.

Drugo: Žena se može odreći određenih prava koja joj brak inače pruža, poput prava na izdržavanje, noćenje muža kod nje i sl., kao što je već navedeno.

Treće: Ovim brakom rješava se aktuelan problem nemogućnosti stupanja u bračnu vezu zbog velikih troškova braka koji prelaze mogućnosti mladića i djevojaka. Nemogućnost stupanja u bračnu vezu rezultirala je mnogim negativnim pojavama od kojih su neženstvo i zalazak u godine bez formiranja bračne zajednice, što opet ima mnoge druge loše posljedice.

Četvrto: Ovim brakom ostvaruje se jedan od velikih ciljeva braka, a to je čuvanje čednosti i udaljavanje od zinaluka.

Dokazi za zabranjenost “olakšanog braka”

Prvo: Primarni cilj braka jeste postizanje smiraja među mladencima kroz ljubav, samilost, međusobno potpomaganje, izvršavanje obaveza prema bračnom drugu i formiranje zdrave porodice prikladne za odgoj novih naraštaja. Sve to ostvaruje se, u prvom redu, zajedničkim životom mladenaca. “Olakšani brak” ne donosi taj smiraj, a porod u ovom braku je nepoželjan, što je u direktnoj koliziji sa šerijatskim intencijama braka. Svevišnji Allah kaže: “I jedan od dokaza Njegovih jeste to što za vas, od vrste vaše, stvara žene da se uz njih smirite, i što između vas uspostavlja ljubav i samilost; to su, zaista, pouke za ljude koji razmišljaju.” (Er-Rum, 21) Brak koji ne ostvaruje ove ciljeve gubi svoj smisao i pretvara se u puko zadovoljavanje strasti. Prema koncepciji islama, brak je propisan da bi ostvario društvene, duševne i vjerske ciljeve, dok “olakšani brak” većinu tih ciljeva ne ostvaruje.

Drugo: “Brak prijatelja” može se poistovjetiti sa brakom mut‘a (brak na određeno vrijeme) koji je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kategorično zabranio. Sličnost između ove dvije vrste braka ogleda se u motivu braka, s obzirom na to da je osnovni cilj i jednog i drugog zadovoljavanje strasti.

Treće: Ugovori u šerijatu tretiraju se prema suštini, a ne prema formi. Zbog toga šerijat zabranjuje brak “halalitelja” (onoga ko oženi tri puta razvedenu ženu s namjerom da je pusti kako bi je mogao oženiti njen prvi muž), iako je takav brak u svojoj formi ispravan, zabranjuje kupoprodaju za vrijeme džuma-namaza, iako je u svojoj formi ispravna, zabranjuje prodaju oružja u vremenu nereda i tome slično, iako su ruknovi i šartovi tih ugovora ispunjeni, ali su zabranjeni zbog negativnosti koje iz njih proizlaze.

Četvrto: “Olakšani brak” inoviran je da bi riješio određene probleme, prvenstveno muslimana koji žive u neislamskim sredinama, međutim, praktična primjena ovog braka otvara mnoge druge probleme. Ukoliko se u ovom braku dobiju djeca, ona postaju nezbrinuta i bez adekvatnog odgoja, s obzirom na to da se pojavljuju u, za njih, nespremnoj porodici. Pored toga, ovakva forma braka često rezultira razvodom i pukim iskorištavanjem žene, s obzirom na to da je glavni motiv ove veze gašenje strasti, a visoki ciljevi braka koji garantiraju smiraj bračnih drugova i poštivanje međusobnih prava u ovom su braku marginalizirani i zapostavljeni. Isto tako, u praktičnoj primjeni ovog braka često se ne vodi računa o potpunom ispunjenju uvjeta braka, nego se mnogi uvjeti ignoriraju, poput dozvole staratelja, obznane braka, i sl., što sve skupa čini ovaj brak bliskim modernoj vezi mladića i djevojke kakva je danas poznata u neislamskim sredinama.

Rezime i zaknjučak

Sam naziv “brak prijatelja – frend” je sporan, jer aludira na haram vezu među mladima. Taj naziv nastao je spontano, a kasnije je zamijenjen prikladnijim nazivom “olakšani brak”.

“Olakšani brak” podrazumijeva ispunjenje svih uvjeta braka, poput pristanka mladenaca na brak, dozvole staratelja, svjedoka, obznane i sl., te izostanak uvjeta koji bi ga učinili neispravnim, kao što je vremensko ograničenje, kakvo je karakteristično za mut’a brak ili da muž razvede ženu nakon što je učini dozvoljenom prvom mužu. Prema tome, “olakšani brak” se tretira ispravnim brakom, a ostaje da se govori o njegovoj dozvoli s aspekta odricanja od određenih prava bračnih drugova i posljedica koje iz njega proizlaze.

Supruga se može svojevoljno odreći nekih prava koje ima kod muža, kao što je pravo na izdržavanje, noćenje i sl., međutim, kad god želi, može ta prava ponovo potraživati. Ibn Kudama kaže: “O čovjeku koji oženi ženu uvjetujući da kod nje provodi samo jednu noć u sedmici, a potom žena (nakon prvobitnog pristanka) povuče svoj pristanak i kaže da prihvata samo da kod nje provodi dvije noći, imam Ahmed je nedvosmisleno kazao: ‘Ima pravo svojevoljno se odreći, to je dozvoljeno, a ako kaže da ne prihvata ništa osim da ravnopravno dijeli noći (među svojim suprugama u poligamnom braku), to je njezino pravo, koje, ako hoće, može potraživati.’” (El-Mugni, 7/449)

“Olakšani brak” ne može se poistovijetiti sa mut‘a brakom na osnovu tvrdnje da je motiv oba braka zadovoljavanje strasti, jer mut‘a brak uveliko se razlikuje od “olakšanog braka”. Osnovno obilježje mut‘a braka jeste vremensko ograničenje, tako da se mladenci prilikom sklapanja ugovora dogovore da se nakon određenog vremena, recimo dan, dva, mjesec i više od toga ili manje, brak okonča, te samim prolaskom tog vremena brak se prekida, bez razvoda. Takvo ograničenje ne postoji u “olakšanom braku”.

Ostaje činjenica da “brak prijatelja” ne ispunjava mnoge ciljeve braka, kao što je smiraj i porodična atmosfera zdrava za odgoj djece, te da može rezultirati rušenjem porodice i kršenjem bračnih prava. Zbog toga je potrebno izbjegavati ovu formu braka i nastojati ostvariti brak u poznatom obliku, a pri tome mladenci mogu zatražiti i prihvatiti pomoć svojih roditelja, koji su uglavnom spremni pomoći djeci da formiraju brak i sačuvaju se zablude, a isto tako mogu se zadovoljiti skromnijim smještajem, kakav uglavnom nije teško osigurati. Ipak, kada se pojedinac nađe u situaciji da nije u stanju osigurati zajednički smještaj za bračni život, a živi u sredini gdje je blud raširen i u opasnosti je da zapadne u zinaluk, može pribjeći “olakšanom braku” kao privremenom rješenju dok ne bude u mogućnosti da osigura adekvatan smještaj. Slično tome, vidimo kako Uzvišeni Allah, u posebnim okolnostima, dozvoljava slobodnom čovjeku da oženi robinju: “A onome među vama koji nije dovoljno imućan da se oženi slobodnom vjernicom – eto mu one u vašem vlasništvu, robinje vaše, vjernice.” (En-Nisa, 25) Svevišnji Gospodar ovim ajetom dozvoljava slobodnom čovjeku koji nije u stanju da oženi slobodnu ženu, a boji se bluda, da oženi robinju, iako robinja najviše vremena provodi u službi svog vlasnika, a s mužem se sastaje samo povremeno. Takav brak ne donosi traženi smiraj, ali ispunjava određene ciljeve braka, kao što je udaljavanje od bluda. U tom značenju može se dozvoliti “olakšani brak” onima koji se boje zinaluka, a nisu u mogućnosti ostvariti klasični brak.

Ovdje se još mora istaći da “olakšani brak” podrazumijeva brak koji ispunjava sve šerijatom potrebne uvjete da bi bio validan, a bilo koji oblik zloupotrebe ovog braka i izostavljanje određenih uvjeta za sklapanje braka definitivno je neprihvatljivo. Svevišnji Allah najbolje zna!

 

El-Asr, br. 64.

Print Friendly  Olakšani brak ili “brak prijatelja” pf button both



X