Krupni koraci privrede Indonezije

alt  Krupni koraci privrede Indonezije indonezijaPredsjednik Susilo Bambang Yudhoyono je kao cilj postavio da se zemlja svrsta među 10 vodećih svjetskih sila do 2025. godine. Privreda Indonezije bi 2030. godine mogla biti sedma po veličiini u svijetu i preteći ekonomije Njemačke i Velike Britanije, procijenila je američka konsultantska firma McKenzie and Co.

McKenzie and Co se pridružio poznatom američkom ekonomisti Nourielu Roubiniju, koji je prošle godine prognozirao da će Indonezija postati 10. na svijetu privredna sila do kraja ove decenije, a šesta do 2030. godine.

Predsjednik Indonezije Susilo Bambang Yudhoyono je kao cilj postavio da se zemlja svrsta među 10 vodećih svjetskih sila do 2025. godine.

Istraživačka i analitička grupa američke City Bank je pak sugerirala da će Indonezija 2040. godine biti četvrta najveća privredna sila u svijetu, koja će sa 4,8 posto učestvovati u globalnoj proizvodnji.

Indonezija je s nominalnim ukupnim bruto društvenim proizvodom (BDP) od 830 milijardi dolara u 2011. godini bila 16. na svijetu.
“Indonezija, za razliku od tipičnih azijskih ‘tigar’ privreda, raste kao posljedica potrošnje, a ne (samo) izvoza i proizvodnje”, naveo je McKenzie and Co u upravo objavljenom izvještaju pod naslovom “Privreda arhipelag: Oslobađanje potencijala Indonezije”.

Najveći arhipelag na svijetu

Indonezija je najveći arhipelag na svijetu, koji čini preko 17.500 otoka razasutih na razdaljini kao od Londona do Istanbula i na površini od oko 1,9 miliona kvadratnih kilometara.

Prema McKenzie and Co, država-arhipelag se brzo urbanizira, podstičući prihode i povećavajući potrošnju dvije veće srednje klase i mladog stanovništva.

U Indoneziji će to 2030. godine postojati potrošačka klasa od oko 135 miliona ljudi, a toj zemlji će trebati oko 113 miliona kvalificiranih radnika.

Do 2030. godine će Indonezija dodati oko 90 miliona ljudi potrošačkoj klasi u zemlji, više nego ijedna zemlja u svijetu, s izuzetkom Kine i Indije.

U Indoneziji domaća potrošnja čini dvije trećine BDP-a, a u potrošačkoj klasi je oko 45 miliona ljudi.

Pripadnici potrošačke klase u Indoneziji su oni čija je godišnja neto primanja veća od 3.600 dolara.

Snažna produktivnost

Indonezija je s oko 240 miliona stanovnika sada četvrta u svijetu, poslije Kine, Indije i SAD-a.

Indonezija ima najveću privredu u jugoistočnoj Aziji, a u decembru 2011. i u januaru ove godine su joj vodeće svjetske kreditne agencije dodijelile investicijski status.

McKenzie and Co je istakao nekoliko ključnih tačaka koje su do sada doprinosile napretku privrede Indonezije – njenu stabilnost, potrošnju kao pokretačku snagu, pojavu novih ekonomskih centara i smanjivanje doprinosa sirovina u BDP-u.

Prema konsultantskoj kompaniji, “možda je naveće iznenađenje privrede Indonezije što pokretač njenog nedavnog razvoja nije bilo obilje radne snage, već poboljšanje njene produktivnosti”.

U McKenzie and Co su izračunali da će 2030. godine Indonezija nuditi oko 1.800 milijardi dolara vrijedne sektore usluga, poljoprivrede i ribolova te sirovina i obrazovanja.

Ambiciozni ciljevi

Samo će sektor usluga u Indoneziji 2030. godine vrijedeti 1.100 milijardi dolara.

Da bi Indonezija ostvarila ambiciozne ciljeve u narednim decenijama, potrebno je, prema McKenzie and Co, da se pozabavi problemima pretjerane birokratije i korupcije, pristupu kapitalu i zagušenjima u infrastrukturi.

“Trebat će da se u Indoneziji pozabave kako da na najbolji način podstaknu produktivnost i riješe problem nejednakosti”, navedeno je u izvještaju.

Također, potrebno je da u Indoneziji bude obezbijeđena prosječna godišnja stopa rasta BDP-a od šest posto, umjesto sadašnjih pet posto.

U drugom kvartalu ove godine indonežanski BDP je porastao po stopi od 6,4 posto, višoj od očekivane i nasuprot kretanjima u globalnoj privredi.

(AJ Balkans)

Print Friendly  Krupni koraci privrede Indonezije pf button both



X