sutnja

“Kloni se svega onoga što te se ne tiče!”

Piše: mr. Elvedin Pezić

Uzvišeni Allah počastio je svoga miljenika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, mnogim blagodatima, a jedna od njih jeste i da mu je podario jezgrovit govor. Kazao je Allahov Poslanik: “Dat mi je jezgrovit govor.” (Buhari i Muslim, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu)

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, u nekim je hadisima u nekoliko riječi ukazao na rješenje za mnoge probleme s kojima se ljudi susreću, samo je potrebno da se oni toga pridržavaju. Jedan od problema današnjeg doba, koji je naročito došao do izražaja nakon tehnološkog razvoja, jeste i to da su ljudi zaokupirani svime i svačim, zabavili sa mnogim stvarima koje se njih ne tiču, s kojima oni nemaju nikakvu direktnu niti indirektnu vezu.

Ako kroz prizmu vjere pogledate ljude na društvenim mrežama, pa čak i one koji za sebe kažu da su praktičari vjere, i analizirate njihove komentare, postove, jasno ćete uočiti da ih se ni devet desetina onoga što pišu, objavljuju, komentarišu ni izdaleka ne tiče.

Ljudi su pobrkali prioritete. Zaokupirani su tuđim mahanama, problemima, a zapostavili su sebe i svoje porodice. Ostavili su ono za što će biti pitani i ono za šta imaju potpunu nadležnost, a počeli su se baviti onim za što neće biti pitani, i onim što nije u njihovim ingerencijama.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, sve te probleme riješio je jednom rečenicom, koja bi ljudima, kada bi je poslušali i primijenili u praksu, donijela veliku sreću i zadovoljstvo.

Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ljepota / potpunost čovjekove vjere ogleda se i u ostavljanju onoga što ga se ne tiče.” (Tirmizi, od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, a šejh Albani ocijenio ga je vjerodostojnim u više svojih djela)

U komentaru ovog hadisa, islamski učenjaci ukazivali su na njegov značaj i važnost postupanja u skladu sa njegovim značenjem.

Ibn Abdulberr je rekao: “Ovo je jedan od Poslanikovih jezgrovitih hadisa, u kojima sa malo riječi ukazuje na značenje na koje niko prije njega nije ukazao.” (Et-Temhid, 9/199)

Ibn Hadžer el-Hejtemi rekao je: “Ovaj hadis je četvrtina islam, shodno onome što je kazao Ebu Davud, a ja kažem da je ovaj hadis polovina islam, čak i cijeli islam.” (Fethul-Mubin, 1/301)

Kazao je Ibn Kajjim: “Na vrhunac bogobojaznosti Allahov Poslanik ukazao je samo jednom rečenicom: ‘Ljepota / potpunost čovjekove vjere ogleda se u ostavljanju onoga što ga se ne tiče’, što podrazumijeva da se čovjek treba kloniti svega što se odnosi na to: govora, gledanja, slušanja, uzimanja, kretanja, razmišljanja, i svih ostalih radnji, vidljivih i nevidljivih. Ove Poslanikove riječi sveobuhvatne su i dovoljne u pogledu čuvanja od nedozvoljenog.“ (Medaridžus-salikin, 2/24)

Iz ovog hadisa jasno možemo shvatiti da je ostavljanje onoga što se čovjeka ne tiče, pokazatelj potpunosti nečije vjere.

Riječi: “ono što ga se ne tiče”  općeg su karaktera i odnose se na ostavljanje apsolutno svega što se čovjeka ne tiče, bez obzira da li to bilo haram, pokuđeno i sumnjivo, da li ga se to dotiče putem srca, riječi ili ostalih organa.

U “ono što se čovjeka ne tiče” spada:

  1. Razmišljanje i loše pomisli od kojih nema koristi. Vjernik se neće prepustiti lošim mislima o haramu ili nečemu što mu ne dolikuje, nego će nastojati da razmišlja o onome što mu koristi.
  2. Čuvanje jezika od laži, potvore, ogovaranja, nemimeta, lažnog svjedočenja, lažnog zaklinjanja, psovanja, vrijeđanja, i svega drugoga od čega čovjek nema ni dunjalučku ni ahiretsku korist. Vjernik će svoj jezik uposliti onim što mu koristi, kao što je korisno čitanje, spominjanje Allaha, pozivanje ljudi u hajr, preporučivanje dobra, osuđivanje zla, učenje Kur’ana.
  3. Čuvanje ostalih organa od zabranjenih stvari znači čuvati oči od zabranjenog pogleda, uši od slušanja muzike i svega što je zabranjeno, čuvanje ruku i nogu.

Određivanje šta se tiče, a šta se ne tiče čovjeka, pitanje je koje definiše vjera. Kada želi da nešto kaže ili uradi, vjernik treba da razmisli i da se zapita kako islam gleda na to što želi reći ili uraditi, da li se to o čemu želi govoriti ili što želi uraditi tiče njega.  Ako bi se definiranje ovog pitanja ostavilo ljudima, onda bi sigurno mnogo onoga što nas se ne tiče veoma lahko postalo ono što nas se tiče, u što se možemo uvjeriti jer u takvom se stanju danas nalaze mnogi ljudi.

Stoga, draga braćo i poštovane sestre, neprestano imajte na umu ovaj hadis. Kada želite nešto kazati, uraditi, komentirati, objaviti, kritizirati, savjetovati, postavite sebi pitanje da li vas vjera duži time, da li se to tiče vas. Ako vidite da vas vjera time ne obavezuje i da vas se to ne tiče, onda se toga ostavite da biste upotpunili svoju vjeru i da biste živjeli spokojno.

Allah se smilovao Hasanu el-Basriju koji je kazao: “Jedan od pokazatelja da se Allah okrenuo od nekog Svoga roba jeste to da ga učini zaokupiranim onim što ga se ne tiče.” (Džamiul-ulumi vel-hikem, 1/294)

 

Print Friendly  “Kloni se svega onoga što te se ne tiče!” pf button both



X